Predsjednica Skupštine glavnog grada i bivša ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić-Bojović najozbiljnija je kandidatkinja za funkciju potpredsjednice Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, saznaje Pobjeda.

Borovinić-Bojović, prema saznanjima Pobjede, uživa veliko povjerenje premijera Milojka Spajića i na tu funkciju bi mogla biti izabrana već tokom rekonstrukcije Vlade koja se planira u narednim sedmicama.

Ideja samog vrha Vlade jeste da Borovinić-Bojović bude suštinski vezana za resore zdravstva i socijalnog staranja, kao koordinatorka nad resorima koje vode Vojislav Šimun i Naida Nišić.

Osim Borovinić-Bojović, u Vladu bi, kako je Pobjeda ranije pisala, mogli ući i Radoš Zečević kao novi ministar saobraćaja, Jovan Vučurović kao ministar bez portfelja i Zoran Jojić kao ministar sporta i mladih iz SNP-a-Tu je očigledno neophodna efikasnija koordinacija, koju bi Borovinić-Bojović mogla da sprovede kroz aktivnosti u vezi sa zatvaranjem Poglavlja 28 (zaštita potrošača i zdravlja) i 19 (socijalna politika i zapošljavanje) – navode izvori Pobjede.

Informaciju da je Borovinić-Bojović mogući kandidat objavile su i Vijesti.

Vjerovatni angažman Borovinić-Bojović, koja se odlično kotira i u istraživanjima javnog mnjenja, nema nikakve veze sa inicijativom opozicije za njenu smjenu, budući da se sa njom razgovaralo tokom posljednjih nekoliko mjeseci.

– Borovinić-Bojović je u više navrata i duži vremenski period razmatrana za budućeg potpredsjednika Vlade za zdravstvo i socijalno staranje. To mjesto je, kao što je poznato javnosti, upražnjeno već dugo i ona konstantno figurira kao najozbiljniji kandidat za tu poziciju – saopštio je drugi izvor Pobjede iz vrha vladajuće koalicije.

Osim Borovinić-Bojović, u Vladu bi, kako je Pobjeda ranije pisala, mogli ući i Radoš Zečević kao novi ministar saobraćaja, Jovan Vučurović kao ministar bez portfelja i Zoran Jojić kao ministar sporta i mladih iz SNP-a.

Dosadašnji ministar zadužen za odnose sa parlamentom Milutin Butorović, kako se razmatra, trebalo bi da preuzme funkciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj.

Izvor: Pobjeda

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.