Connect with us

POLITIKA

Nikolić (DPS) podnio ostavku na funkciju predsjednika Anketnog odbora: „Radilo se na tome da se isprljaju simboli referenduma i da se uprlja cio projekat“

„Anketni odbor je bio politički poligon za sukob sa neistomišljenicima“, kazao je Nikolić

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da je podnio ostavku na funkciju predsjednika Anketnog odbora koji se bavi napadima na novinare i djelovanjem „crnih trojki“.

Nikolić je ocijenio da je Anketni odbor bio politički poligon za sukob sa neistomišljenicima i najavio je da će u narednim danima ostavku na mjesto u tom skupštinskom tijelu podnijeti i njegov stranački kolega Oskar Huter.

Kazao je da skupštinska većina i Vlada pokušavaju da simuliraiju demokratiju u parlamentu.

„Mi nećemo učestvovati u njihovoj simulaciji, gdje se pozivaju na EU, a onda preglasavaju Ustav zakonskim rješenjima. Naši poslanici podnijeli su ostavke na skupštinske funkcije. Zato sam danas ja ovdje danas. Podnio sam ostavku na čelo Anketnog odbora“, kazao je Nikolić na konferenciji za medije u Skupštini.

Rekao je da je DPS učestvovao u tom odboru da on ne bi bio ni sud ni tužilaštvo, „a dobili smo političko prepucavanje“ i pokušaje da se, kako je rekao, našteti DPS-u i njegovom rastućem rejtingu.

„Radilo se na tome da se, preko tog odbora, isprljaju simboli referenduma i sa se uprlja cio projekat. Nikad ne treba zaboraviti da je najveći dio današnje parlamentarne većine ostao lojalan politici Slobodana Miloševića. Nikad niste čuli spremnost tih ljudi da se odreknu te ideologije. Ovim odborom su probali da speru biografije Sedmog bataljona biografijom Sedme uprave. Imali smo jednoga koji je pod vidnom tremom čitao zabilješke, drugog koji je uveseljavao crnogorsku javnost. Anketni odbor je bio politički poligon za sukob sa neistomišljenicima“, ocijenio je Nikolić.

Smatra da Vlada nema rezultata i da nisu ispunjena obećanja.

„Odnedavno, imamo legalizaciju tog progona u vidu dva zakonska rješenja koje je predsjednik Milatović vratio, a tim rješenjima većina želi napad na konkurente. Ukoliko želi da se dođe do pune istine o tragičnim događajima devedesetih, uključujući i ubistva, postoje institucije sistema. Pa nije valjda da ih mi kontrolišemo“, pitao je poslanik DPS-a.

Kaže da, ako je neko kršio zakon, treba da odgovara, i da se niko iz poslaničkog kluba DPS-a tome neće protiviti.

„Ne čudi zašto ogroman broj građana smatra da su se desile promjene na gore“, dodao je.

Na pitanje da li je ovo neka vrsta bojkota, dodavši da su nekad govorili da bojkot nema efekta, Nikolić je odgovorio da „ovo nije bojkot“, već da je napuštanje pozicija „poruka vladajućoj većini da korespondencija koju su imali ne važi“.

„Mi se nećemo povući iz radnih tijela. Ostajemo zainteresovani za rad u parlamentu“, kazao je Nikolić.

„Mi ćemo mikrofon u parlamentu koristiti za snažniji političku kampanju“, dodao je.

Kako je istakao, vladajuća većina i dalje priča o tome kako je bilo za vrijeme vlasti DPS-a, iako već šest godina ta partija nije na vlasti.

„Dobro, smijenjeni smo. Kad počinje vaša odgovornost? Nije se neko naprasno sjetio da sasluša Mila Đukanovića. Znate li zašto sada? Jer se dan ranije javio Miloš Medenica u emisiji“, tvrdi poslanik DPS-a.

„Podrška u Budvi projektna, manje je važno s koje liste dolazi potpredsjednik Opštine“
Na pitanje „Vijesti“ kako komentarišu što u Budvi oba potpredsjednika Opštine dolaze iz liste „Budva naš grad“, on je saopštio da je „naša podrška projektna“.

„Hoće li potpredsjednik biti iz ove ili one liste, manje je važno. Ljudi koji su preuzeli funkcije ispred DPS-a već bilježe rezultate“, dodao je.

Nikolić nije kazao ko će biti potpredsjednik Opštine Plav.

Na pitanje o Agenciji za sprečavanje korupcije, čiji Savjet ni juče nije izabrao direktora u punom mandatu, Nikolić je kazao da „evo nema DPS-a da im pravi problem“, ali i dalje ne mogu da izaberu čelnike institucija.

„Funkcionišu po principu – to meni popusti u ASK-u, ja tebi u Centralnoj banci“, dodao je.

p

POLITIKA

Hrvatski premijer nakon sastanka sa Spajićem: Pozdravljamo odluke Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru i osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju

„Očekujemo dalju dinamiku rješavanja naznačenih pitanja“, poručio je Plenković

Spajić i Plenković (Foto: Vlada CG)

Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da je na sastanku s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem istakao da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, ali i da je istakao potrebu rješavanja pitanja koja su dio osnovnih evropskih vrijednosti u pregovaračkom Poglavlju 23, kao i dobrosusjedskih odnosa u Poglavlju 31.

„Pozdravljamo odluke Vlade Crne Gore o preimenovanju bazena u Kotoru, te osiguravanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju. Očekujemo dalju dinamiku rješavanja naznačenih pitanja, a u cilju stvaranja pretpostavki za dovršetak pristupnih pregovora Crne Gore s EU“, napisao je Plenković na Iksu.

On je bio jedan od učesnika današnjeg Samita lidera Berlinskog procesa u Budvi.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić na Samitu u Tivtu: Približavanje EU doprinijeće rastu životnog standarda građana

Njemački kancelar najavljuje kraj pregovora sa EU

Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je na otvaranju Samita Berlinskog procesa u Miločeru da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji dostižno i da je država blizu završetka pristupnih pregovora, poručujući da dalji napredak Zapadnog Balkana zavisi od sprovođenja reformi, političke volje i očuvanja mira.

Otvarajući Samit, Merc je kazao da je od sastanka u Tivtu u junu napravljen pomak u jačanju te inicijative i stvaranju uslova za proširenje EU prema principu zasluga. Naveo je i da su predlozi koje su on i francuski predsjednik Emanuel Makron iznijeli u vezi sa proširenjem u velikoj mjeri prihvaćeni u Evropskoj komisiji.

“Evropske integracije ne mogu napredovati bez konkretnih promjena u državama kandidatima, kao i njihove spremnosti da preuzmu odgovornost za reforme. Berlinski proces ima važnu ulogu u povezivanju zemalja Zapadnog Balkana i podsticanju regionalne saradnje”, istakao je Merc.

Osvrćući se na proteste i političke tenzije u regionu, pozvao je na uzdržavanje od nasilja i očuvanje stabilnosti, ističući da se neslaganja moraju rješavati mirnim putem.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da regionalna saradnja i ekonomska integracija treba da donesu mjerljive koristi građanima, a ne da ostanu samo političko opredjeljenje. Kao ključne ciljeve izdvojio je lakši protok robe, priznavanje kvalifikacija i otvaranje novih tržišta za kompanije iz regiona.

Spajić je naveo da je Crna Gora tokom predsjedavanja Berlinskim procesom organizovala 25 događaja, među kojima 12 sastanaka na ministarskom nivou, sa namjerom da unaprijedi saradnju i približi region evropskim standardima. Moto predsjedavanja bio je „Region u pokretu“.

“Približavanje EU treba da doprinese rastu životnog standarda građana širom Zapadnog Balkana. Podrška Njemačke je važan dio evropske perspektive regiona”, naglasio je premijer.

Berlinski proces pokrenut je prije 12 godina radi jačanja saradnje između država Zapadnog Balkana i njihovog povezivanja sa Evropskom unijom.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…

Prema rezultatima istraživanja, DNP ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, GP URA 7,9 odsto, Evropski savez 7,1 odsto, Bošnjačka stranka bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora ima 5,3 odsto

Pokret Evropa sad (PES) ima najveću podršku među opredijeljenim biračima u Crnoj Gori, sa 24,6 odsto, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) na drugom mjestu sa 19 odsto, pokazuju rezultati istraživanja „Politički barometar Crne Gore“, koje je u oktobru sprovela Spektrum analitika koju vodi Miloš Bešić.

Razlika između dvije partije iznosi 5,6 procentnih poena, dok je na trećem mjestu Nova srpska demokratija (NOVA) sa 10,1 odsto podrške, prenosi RTCG.

Prema rezultatima istraživanja, Demokratska narodna partija (DNP) ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, Građanski pokret URA 7,9 odsto, a Evropski savez (ES) 7,1 odsto.

Bošnjačka stranka (BS) bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora (DCG) ima 5,3 odsto.

Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.020 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 10. do 19. oktobra 2026. godine.

Kako je navedeno u metodologiji, korišćen je dvostruko stratifikovani uzorak, uz slučajni izbor ispitanika u popisnim krugovima.

Istraživanje pod nazivom „Politički barometar Crne Gore – Trendovi, rejting partija i strateški profili birača“ obuhvata analizu političkih trendova i podrške partijama.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije