Connect with us

POLITIKA

ĐUKANOVIĆEVA PARTIJA MOŽE DA BIRA MJESTA

Nova većina dogovorila raspodjelu fotelja: DPS-u 200 funkcija „po dubini“

Na nivou javnih i državnih preduzeća, ustanova i upravnih odbora u Crnoj Gori postoji skoro 600 funkcionerskih mjesta koja partije koje su sada vlast mogu da podijele između sebe jer o tim foteljama odlučuje Vlada

Abazović i Đukanović, Foto: Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Demokratska partija socijalista u međupartijskom dogovoru stranaka koje su ušle u Vladu i onih koje je podržavaju u Skupštini može da dobije skoro 200 funkcija u državnim preduzećima i upravnim odborima, s pravom da prva bira, piše „Dan“ pozivajući se na izvore iz više vladajućih partija.

Prema nekim procjenama na nivou javnih i državnih preduzeća, ustanova i upravnih odbora u Crnoj Gori postoji skoro 600 funkcionerskih mjesta koja partije koje su sada vlast mogu da podijele između sebe jer o tim foteljama odlučuje vlada premijera Dritana Abazovića. Od tih 600 mjesta trećina pripada DPS-u.

Ovu informaciju niko nije htio zvanično da komentariše, ali je Dan, kako navodi, dobio potvrdu iz nekoliko izvora.

„Istina je da postoji dogovor da DPS-u može da pripadne 30 odsto tih mjesta. Međutim, malo je vjerovatno da će to biti i ostvareno. Kratko je vrijeme. Te pozicije zauzimaju kadrovi koji su postavljeni za vrijeme vlade Zdravka Krivokapića. Oni imaju ugovore i svoja prava, a u DPS-u u ovom trenutku nisu spremni da se bave njima“, rekao je jedan od sagovornika ovog medija koji je želio da ostane anoniman.

To, međutim, ne znači da neke pozicije neće biti preuzete, ističu izvori „Dana“.

Naravno da su direktorska mjesta u upravnim odborima najvećih preduzeća koja uspješno posluju veoma interesantna i da niko ne može ostati imun na njih.

Od izbora 30. avgusta 2020. do danas istekli su svi rokovi koji su funkcionerima DPS-a garantovali „bijeli hljeb“, odnosno plate i nakon napuštanja funkcija, tako da ovaj „povratak u igru“ partije Mila Đukanovića za njih dolazi u pravom trenutku.

U svakom slučaju, pozicije u upravnim odborima i direktorska mjesta u Elektroprivredi, CEDIS-u, Luci Bar, rudnicima, velikim javnim preduzećima i ustanovama neće biti tek tako prepušteni staroj vlasti i vrlo brzo će doći do promjena u njima.

Prema nezvaničnim informacijama ovog lista, postoji i šema po kojoj bi u kompanijama i preduzećima u kojima je kadar DPS-a zauzeo poziciju direktora njegov zamjenik i predsjednik upravnog odbora moraju biti iz GP URA ili Socijalističke narodne partije, odnosno iz ostalih partija koje su u Vladi.

U DPS-u su posebno zadovoljni što će, ako budu htjeli, u narednom periodu moći da značajan broj smijenjenih direktora u obrazovnim ustanovama vrate na radno mjesto.

Oni smatraju da je bivša ministarka Vesna Bratić ostavila pustoš u obrazovnom sistemu i da mnogi direktori koji su nepravedno smijenjeni imaju pravo da se vrate na staro radno mjesto.

Kadrovske promjene podrazumijevaju i procedure, odnosno odluke Vlade, zatim odluke upravnih odbora itd. Ali, isplati se čekati i kvota od 30 odsto za nekoga ko podržava izvršnu vlasti a ne nosi odgovornost koju ima Vlada u svakom slučaju je veoma privlačna za DPS.

Nismo uspjeli da saznamo koliko će procenata „po dubini“ dobiti ostale partije, ali je sasvim jasno da nijedna partija neće odustati od značajnih mjesta.

DPS kao nekada DF

Sagovornici Dana kažu da će podjela funkcija „po dubini“ biti obavljena bez obzira da li će do kraja biti realizovana, kako bi svaka partija znala šta joj pripada.

Manjinska vlada je oročena na godinu dana i mnoge pozicije u upravnim odborima, ali i neka direktorska mjesta neće niko dirati, jer procedure dugo traju, a naredne godine najvjerovatnije slijede novi izbori i nova „podjela karata“.

U ovom trenutku DPS-u pripada mjesta „po dubini“ otprilike kao što je Demokratskom frontu pripalo nakon izbora 30. avgusta 2020. godine. Pošto DPS ima pravo da prvi bira, najvjerovatnije će im mjesta koja pokrivaju upravo kadrovi DF-a biti i najinteresantnija.

POLITIKA

Crna Gora otvara vrata Emiratima: Skupština usvojila sporazum

Skoro svi poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) su prije glasanja o ovoj tački dnevnog reda, izašli iz sale pa nisu prisustvovali glasanju

Jedini u sali je ostao njihov poslanik Nikola Janović, koji je glasao protiv ovog sporazuma

Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Skupština Crne Gore je još jednom usvojila Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.

Na današnjoj sjednici parlamenta glasala su 52 poslanika i to 41 za, dok je sedam bilo protiv, a četiri uzdržana.

Skoro svi poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) su prije glasanja o ovoj tački dnevnog reda, izašli iz sale pa nisu prisustvovali glasanju.Jedini u sali je ostao njihov poslanik Nikola Janović, koji je glasao protiv ovog sporazuma.

Među uzdržanim, četiri su bili poslanici Demokratske narodne partije (DNP).Skupština je ovaj Sporazum prethodno usvojila sredinom aprila, nakon čega ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje.

Taj dokument je proteklih mjeseci izazvao nezadovoljstvo više nevladinih organizacija (NVO), stručnjaka, domaćih institucija, dok su upozorenja stigla i od Evropske unije (EU).

Poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović je navela da će nastaviti da se bori protiv onih koji su dali podršku, dok je poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić kazao da mu je žao sto ljudi izvan Crne Gore više brinu o državnom interesu nego poslanici.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Odbačena inicijativa za njegovu smjenu

Tokom glasanja za smjenu Mandića u sali nisu bili poslanici Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma, ali i poslanici Miodrag Laković (PES), Drita Lola (DPS), Maja Vučelić (CIVIS), Dritan Abazović (GP URA), Mehmet Zenka (DUA) i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica)

Andrija Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore.

Za razrješenje Mandića na današnjoj sjednici parlamenta glasalo je 20, a protiv njegovog razrješenja bio je 41 poslanik.

Rezultate glasanja saopštila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.

Ona je kazala da su ubačena 63 glasačka listića, od čega su dva nevažeća.Kako je kazala, poslanik pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović je zamolio da saopšti da je njegov listić „greškom prekrižen“.

„Za razrješenje predsjednika Skupštine glasalo je 20 poslanika, a 41 protiv“, istakla je.

Tokom glasanja za smjenu Mandića u sali nisu bili poslanici Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma, ali i poslanici Miodrag Laković (PES), Drita Lola (DPS), Maja Vučelić (CIVIS), Dritan Abazović (GP URA), Mehmet Zenka (DUA) i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica).

Ipak, nakon glasanja, Laković se vratio u salu, dok se prvi put danas pojavio i šef kluba poslanika BS Amer Smailović.

Glasanje je održano nakon rasprave u Skupštini o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) za smjenu Mandića.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Razriješen načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Lazarević, imenovan Vuksanović

Odluka je donijeta jednoglasno

Lazarević i Vuksanović

Završena je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet je razriješio brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavio Miodraga Vuksanovića za načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Predsjednik države Jakov Milatović zahvalio je Lazareviću na dosadašnjem radu. Odluka je donijeta jednoglasno.

Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je da je Lazarević razriješen po sili zakona.

„Donijeta je odluka da ga zamijeni Miodrag Vuksanović. Prepoznali smo još jedan broj oficira, i posebno podcrtavam budućeg komodora Darka Vukovića, koji će predvoditi Mornaricu VCG“, istakao je Krapović.

Čestitao je Vuksanoviću na izboru, i istakao da je riječ o veoma važnoj odluci.

„Danas smo demonstrirali državničku odgovornost, i jedinstvo državnog vrha“, istakao je Krapović.

Savjet za odbranu i bezbjednost (Foto: Predsjednik Crne Gore)

Članovi Savjeta upoznali su se sa Izvještajem o upotrebi jedinica pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za 2024. godinu.

Sjednici su, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika, prisustvovali ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević.

Bilo je riječi i o dinamičkom planu izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja.

U tom dijelu, na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije