Uprkos negativnim reakcijama na odluku Skupštine da ponovo usvoji izmjene Zakona o predsjedniku, parlamentarna većina mogla bi, u skladu sa odredbama tog propisa, do kraja godine da izabere novu vladu, na čijem čelu će biti Miodrag Lekić.

Oko njega je ranije postignuta saglasnost, koja se navodno ne dovodi u pitanje, a i većina resora u novoj izvršnoj vlasti već je podijeljena, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

Pravna procedura u vezi sa ovom situacijom već je počela, pa je predsjedniku države Milu Đukanoviću juče iz Skupštine dostavljen zakon na potpisivanje, ali ga je on istog dana vratio predsjednici parlamenta Danijeli Đurović jer je postojala greška u nazivu. Skupština će ispravljenu verziju predsjedniku poslati danas, potvrdila je sinoć Đurović za RTCG.

U slučaju da Đukanović odluči da ispoštuje Ustav i potpiše izmjene propisa koji spori on i njegova Demokratska partija socijalista (DPS), to bi značilo ubrzavanje postupka za izbor Lekićevog kabineta. Međutim, ako to i ne učini, Skupština je usvojila Odluku o hitnosti koja dozvoljava predsjednici parlamenta da propis dostavi “Službenom listu” na objavu.

Jedan izvor “Vijesti” iz vladajuće koalicije podsjetio je da izmjene Zakona važe retroaktivno i da rokovi za formiranje vlade teku od momenta kada u Skupštini nije prihvaćen predlog Đukanovića za skraćenje mandata, odnosno 30. septembra.

”Ako Skupština ne usvoji predlog odluke predsjednika da sebi skrati mandat, postupak predlaganja mandatara se ponavlja. Rokovi za novi krug konsultacija računaju se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata. Konsultacije se obavljaju u roku od 15 dana. Predsjednik je dužan da predloži mandatara u roku od tri dana od završetka konsultacija u skladu sa ovim članom”, piše u Zakonu.

S obzirom na to da je rok za formiranje vlade 90 dana od imenovanja mandatara, to znači da bi rok za formiranje vlade bio kraj godine, s obzirom na to da će izmjene Zakona biti objavljene u Službenom listu u petak.

Potpis se čeka do četvrtka

Prema informacijama “Vijesti”, parlamentarna većina čekaće do četvrtka uveče predsjednika da potpiše zakon, i ako on to ne uradi, Službenom listu će ga uputiti predsjednica Skupštine.

Đukanović je izmjene zakona juče vratio parlamentu, isti dan kada su mu dostavljene, zbog greške u naslovu.

Savjetnik predsjednika za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić u saopštenju je naveo da je predsjednik primio dopis predsjednice Skupštine, u kojem je navela da je “Skupština Crne Gore 27. saziva 12. decembra 2022. godine, ponovno odlučivala o Zakonu o predsjedniku Crne Gore i isti izglasala”.

”Podsjećanja radi, Zakon o predsjedniku Crne Gore donijela je Skupština Crne Gore 26. saziva, 26. juna 2018. godine. Dva dana kasnije, dakle 28. juna 2018. godine, predsjednik Crne Gore ga je već proglasio ukazom, koji je od toga dana integralni dio pravnog poretka naše države i proizvodi pravna dejstva”, rekao je Bastijančić.

Nije odgovorio da li će potpisati zakon, kome se protivi: Đukanović, foto: DPS

Prema Ustavu, Đukanović ima rok od tri dana da potpiše izmjene Zakona od dana usvajanja, s obzirom na to da je to učinjeno po hitnom postupku. Zakon je prvi put usvojen 2. novembra, ali ga je Đukanović vratio Skupštini uz obrazloženje da je neustavan.

Iz kabineta predsjednika “Vijestima” nije odgovoreno da li će on proglasiti zakon, kojem se protivi, kako ne bi prekršio Ustav – koji ga na to obavezuje u slučaju ponovnog izglasavanja. Đukanović u tom slučaju ima mogućnost da zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda uloži pritužbu Evropskom sudu za ljudska prava.

Više pravnika koje su “Vijesti” ranije kontaktirale objasnilo je da bi Sud u Strazburu možda prihvatio u razmatranje pritužbu ako ona bude detaljno obrazložena i bude dokazano da ustavna žalba, kao posljednje pravno sredstvo u Crnoj Gori, nije djelotvoran pravni lijek.

Problemi već počeli

Odluka Skupštine od ponedjeljka da se Đukanoviću “preciziraju” ovlašćenja juče je naišla na oštre kritike opozicije, posebno diplomata, a direktna posljedica bilo je otkazivanje sjednice Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP).

”Sastanak je otkazan zbog sinoćnjeg usvajanja kontroverznog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku u Skupštini, koji je direktno u suprotnosti sa hitnim mišljenjem Venecijanske komisije (VK)”, rekao je šef delegacije EP za Crnu Goru, Vladimir Bilčik. VK je u petak preporučila da se ne usvaja taj propis.

Bilčik i stalni izvještač za Crnu Goru Tonino Picula juče su upozorili da bi izglasavanje izmjena Zakona o predsjedniku moglo dovesti do ustavnog haosa i duge političke krize.

”Ovim putem izražavamo svoje duboko razočaranje neuspješnim pokušajem da se imenuju sudije Ustavnog suda i usvajanjem Zakona o izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore. Razočarani smo što hitno mišljenje VK o Zakonu o izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore, objavljeno 9. decembra, nije uzeto u obzir tokom glasanja… Ovim putem apelujemo na sve političke učesnike u zemlji da se uzdignu iznad svojih podjela i odmah ponovno uspostave funkcionalnost demokratskih institucija u skladu sa ustavnim načelima..

Na našu veliku žalost, nijedno pregovaračko poglavlje nije zatvoreno u posljednjih pet godina. Razvoj političke situacije u Crnoj Gori u nekoliko posljednjih mjeseci doveo je u pitanje poziciju zemlje kao predvodnika procesa pridruživanja EU. Zato ovim putem pozivamo na brz politički dogovor kojim će se završiti mandat ove vlade bez ikakvih odgađanja i otvoriti put za nove izbore za Skupštinu Crne Gore,” poručili su oni.

Otkazivanje sjednice POSP-a prva je najava izolacionističke politike prema svima koji nastave da se oglušavaju o preporuke Unije i saveznika, smatra izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević.

Ona je agenciji MINA kazala da je to, kako je navela, prvi šamar koji je stigao parlamentarnoj većini iz EU i da će posljedice biti ozbiljnije ako se zakon ne povuče.

Uljarević, foto: Boris Pejović

Premijer Dritan Abazović juče je međutim ocijenio da otkazivanje POSP-a ne doživljava kao kaznu i da očekuje zakazivanje nove sjednice. On je juče razgovarao sa specijalnim izaslanikom Slovenije za Zapadni Balkan Anželjem Frangešom, kada su, kako je saopšteno, poručili da je izbor sudija Ustavnog suda prioritet, te da je u cilju očuvanja demokratskih procesa neophodno što prije postići konsenzus svih političkih struktura.

Skupština u ponedjeljak nije izabrala sudije US, jer poslanici opozicije, izuzev Gencija Nimanbegua (Forca), nisu glasali za to.

Diplomate uticajnih zemalja izrazile su prije dva dana očekivanje da će se povući zakon. Šefica delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa poručila je juče da je glasanje za usvajanje izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku protivno preporuci VK-a.

I Savjet opštih poslova EU zabrinut je zbog političke nestabilnosti u Crnoj Gori koja je, kako su saopštili, uzrokovala usporavanje pristupnih pregovora.

Oni su pozvali sve političke aktere u Crnoj Gori da pokažu odgovornost, prevaziđu polarizaciju i da se suzdrže od bilo kakvog djelovanja koje bi moglo dodatno produbiti institucionalnu krizu i potkopati demokratske institucije države.

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković poručio je juče da osuda sa svih relevantnih međunarodnih adresa je jasna poruka da bi Vlada formirana gaženjem Ustava bila priznata jedino od svog kreatora u Beogradu. Prema njegovim riječima, sada postaje očigledno da destabilizacija Crne Gore i sukobljavanje sa EU nijesu posljedice na koje pristaju, već njihov osnovni cilj.

Član Izvršnog odbora Socijaldemokrata Miloš Mašković ocijenio je da su poslanici parlamentarne većine pregazili Ustav i nasrnuli na pravni poredak države direktno podrivajući instituciju predsjednika. Takođe su, tvrdi, poljuljali međunarodni ugled Crne Gore.

Pedesetak građana Nikšića sinoć se nakratko okupilo na raskrsnici u mjestu Bogetići u znak protesta zbog usvajanja zakona.

Eraković: Naša ponuda za kompromis nije odgovarala antievropskoj većini

Poslanik DPS-a Jevto Eraković kazao je juče da je antievropska većina izglasavanjem Zakona dovela zemlju u stanje ustavnog puča.

“Prvo da odgovorimo na pitanje i na njihove manipulacije da je DPS svojim činjenjem ili nečinjenjem, eventualno, dovela do takve situacije. Naravno, da najoštrije odbacujemo bilo kakve indicije na ovu temu. Jasno vam je da je DPS od prvog trenutka bio spreman za dogovor, za kompromis. Na kraju, naša ponuda, koja je bila na stolu i prezentovana javnosti – da smo spremni da uz dogovor glasamo i za jednog sudiju Ustavnog suda, nije odgovarala ovoj antievropskoj većini”, rekao je Eraković na konferenciji za medije.

Iz DF-a su odgovorili da DPS i njen lider Milo Đukanović ne smiju da stanu iza protesta i preuzmu odgovornost, već se kriju iza naroda i nekih nevladinih organizacija.

Dvije krivične zbog napada na policajce…

Policija je podnijela dvije krivične prijave za napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i desetak prekršajnih prijava zbog remećenja javnog reda i mira, saopšteno je Vijestima nezvanično iz Uprave policije.

Rečeno je da nastavljaju rad na tom predmetu, da će proces identifikacije napadača na službenike Uprave policije biti dug – jer je ispred državnog parlamenta bilo osoba iz cijele Crne Gore, od kojih su neke bile maskirane.

Nakon izglasavanja zakona u ponedjeljak, dio demonstranata probio je ogradu ispred Skupštine, a policija je objavila da su ih gađali kamenicama, flašama i raznim pirotehničkim sredstvima. Ranije je najavljeno da će skup biti sniman.

(Vijesti)