Kosta Mijušković i Sara Vujisić, organizatori nedavnog protesta ispred podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“, pozvali su nadležne institucije da javnost obavijeste o konkretnim koracima koje preduzimaju protiv nastavnika R.Č. i uprave te ustanove.

Oni su najavili novo okupljanje, poručivši da se bore za sigurnost svakog djeteta i za „pravo na obrazovanje bez straha i nasilja“.

R.Č. je prije tri godine priznao upravi Gimnazije „Slobodan Škerović“ da je slao nedolične poruke bivšoj učenici odmah nakon mature, poslije čega je bio novčano sankcionisan. Nakon što je javnost nedavno saznala za taj događaj, nastavnik je otišao bolovanje.

„Prethodnih se deset dana cjelokupna javnost Crne Gore užasava nad nastojanjem uprave i dijela profesora podgoričke Gimnazije da se zataška slučaj profesora koji je dokazani seksualni predator. Situacija je eskalirala uoči i nakon održanog protesta ispred Gimnazije i objelodanjivanja pisma kojim profesori pružaju podršku direktorici umjesto učenicama kao stvarnim i potencijalnim žrtvama. Dok neki profesori kažu da je pismo poslato bez njihove saglasnosti“, piše u saopštenju.

Rekli su i da traže najstrože kazne u vezi aktuelnog slučaja.

„Takođe tražimo da ispitaju osnove sumnje da je navedeni profesor zaveo i iskorišćavao maloljetnicu u Bijelom Polju. Insistiramo na unapređenju zakona i strogom kažnjavanju svih koji vrše seksualno uznemiravanje i zlostavljanje prema maloljetnim i prema punoljetnim licima u skladu sa zahtjevima koje smo iznijeli na protestu“, kažu organizatori protesta..

Pozvali su instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da se hitno uključi u slučaj te da, u saradnji sa nadležnim organima, „ispita osnove sumnje“ da su, kako kažu, uprava i prosvjetni kolektiv Gimnazije djelovali „represivno prema učenicima, te su im branili i ucjenjivali ih da izađu na protest, zatvarali vrata škole, prijetili ukorima i smanjenjem ocjene vladanja“.

„Radi se o višestrukom kršenju ljudskih prava i sloboda: slobode govora, slobode mišljenja, prava na okupljanje i protestovanje“, tvrde organizatori protesta.

Kažu da su u kontaktu sa „velikim brojem građana koji su zabrinuti za budućnost i sigurno obrazovno okruženje svoje djece“.

„Svi smo zgroženi činjenicom da je pojedinim političkim funkcionerima, bitnije ko će biti direktor/ka Gimnazije, ministar/ka prosvjete, umjesto činjenice da u školama vrebaju seksualni predatori. Oni nude prepucavanja, konstantno koristeći traume iz jugoslovenskog rata zarad podizanja nacionalnih tenzija i zaštite svojih fotelja, kolektivno ne želeći da preuzmu odgovornost. A to bi mogli, i trebali, da učine u bilo kom trenutku ukoliko im je prioritet sigurna budućnost svih nas“, kažu Mijušković i Vujisić.

Rekli su da podržavaju svaku instituciju koja preduzima korake da se ovakvi slučajevi riješe i da se „počinioci i saučesnici najstrože kazne“.

Kažu i da će svaku prijetnju prijaviti policiji.

„Oni koji žele da sačuvaju svoje fotelje, ili onaj manji dio građana koji smatra da je seksualno uznemiravanje normalno, ne razumiju da odbijanjem svoje građanske i rukovoditeljske odgovornosti poručuju predatorima da će ih štititi u istoj mjeri u kojoj odbacuju svoju odgovornost i u istoj mjeri u kojoj pokušavaju da iskrive stvarnost i istinu ove situacije. Takođe, ukoliko pravosudni sistem blago kažnjava seksualne predatore, nasilnike i silovatelje, time šalju poruku ohrabrenja svima koji se devijantno ponašaju. Odgovornost pripada svima nama, te je zakonska obaveza svakog građanina i funckionera, da na svaku osnovu sumnje o krivičnim djelima odmah obavijeste policiju, a odgovornost pravosudnog sistema je da u porastu rodno zasnovanog, seksualnog uznemiravanja i nasilja, najstrožije kazni počinioce takvih djela. Ponavljamo, ovdje se radi o djeci i o žrtvama nasilja, bez izuzetaka“.

Najavili su novi protest.

„Zadovoljni smo odzivom na protest, kojem su prisustvovali ljudi bez obzira na pol, naciju i vjeru. Idući miran protest usmjeren je ka svim nadležnim institucijama i Vladi Crne Gore kako bi se zakoni unaprijedili, strogo kažnjavali počinioci, ali i svi oni u lancu odgovornosti koji ćute na ovakve slučajeve i dovode sve nas u opasnost, a pogotovu našu djecu. Nije ovo borba samo protiv predatora. Ovo je borba za sigurnost svakog djeteta, za pravo na obrazovanje bez straha i nasilja. Zato poručujemo: Nećemo stati i nećemo ćutati“, piše u saopštenju.

Među mjestima na sjeveru Crne Gore koja se iz godine u godinu suočavaju sa drastičnim odlivom lokalnog stanovništva i sve većim brojem zatvorenih kuća, ubraja se i varošica Murino koja, sa selima Gornja Ržanica, Mašnica i Pepiće, ima status mjesne zajednice u opštini Plav.

Podaci ukazuju da na ovom području postoji znatno manje kuća u kojima tokom čitave godine neko živi od onih koje su zatvorene ili se otvaraju samo povremeno.

To potvrđuju i sami mještani koji tvrde da je i poslednji popis pokazao da je broj aktivnih domaćinstava na prostoru Murina, koje se nalazi na oko desetak kilometara od Plava, desetkovan u odnosu na neka minula vremena.

„Zbog brojnih negativnih faktora koji su prisutni na sjeveru države, na čitavom području Murina trenutno ima ispod 500 stanovnika. Uz to, na svakom koraku duž Gornjeg Polimlja imamo mnoštvo zatvorenih kuća u kojima niko ne živi, ili se one otvaraju samo povremeno kad njihovi vlasnici dođu sa strane da tu provedu odmor. Ostala su da žive uglavnom staračka domaćinstva, dok se mladi sele u neke naprednije sredine. To je sumorna slika pred kojom niko ko imalo misli dobro ovim krajevima ne može ostati ravnodušan“, ističe profesor i mještanin Zoran Jokić.

Podaci ukazuju da je prije pet decenija škola u Murinu upisivala preko sto prvaka, dok ih je prošle godine, zajedno sa područnim odjeljenjima u Velici i Gornjoj Ržanici, bilo svega 12. Jokić navodi da je to potvrda da se ovim krajevima ne piše dobro.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka murinska osnovna škola brojala je preko hiljadu učenika.

„Taj broj se iz godine u godinu smanjivao, tako da danas ovdje u školskim klupama ima manje od sto đaka. Šta reći poslije svega bez da nije dobro i da nam se, ako se ovako nastavi, ne piše dobro. A ako se ovako nastavi, ovdje više neće imati ko kome da nazove dobro jutro, niti će imati ko koga da sahrani“, zaključuje Jokić.

A da Murino zaista bilježi negativne bilanse u svim sferama života, uvjeravaju zatvoreni lokali u centru varošice. O tome svjedoče i privredni kolektivi koji su nekada upošljavali znatan broj radnika.

„Ovdje je nekada uspješno radio pogon fabrike “Titeks” upošljavajući u dvije smjene preko 350 radnika. Imali su Murinjani i brojne prodavnice, hotel, pekaru, mesaru, otkupni centar i štošta drugo. Sad od toga nema ništa, sem jedne prodavnice i nekoliko malih kafana. Uz to, u ovim zimskim danima mogu se vidjeti samo rijetki prolaznici, što sve zajedno ukazuje da ovdje život polako zamire. Tačno je da pojedinci pokušavaju da osmisle da rade nešto od čega bi mogli da žive, ali čim nema naroda, svi su pokušaji osuđeni na propast. To je prava šteta kad se zna da je centar Murina nekada vrvio od naroda i da smo imali vrijedne domaćine sa jakim gazdinstvima“, konstatuju mještani.

Dodali su da razvojnoj stagnaciji Murina i iseljavanju stanovništva u velikoj mjeri doprinosi i to što je za saobraćaj dugi niz godina zatvoren put koji preko Čakora vodi prema Peći. Tvrde da bi ponovnim otvaranjem ove saobraćajnice za kompletno ovo područje došli bolji dani.

Pepiće svedeno na 20 domaćinstava

Zbog konfiguracije terena i drugih prirodnih i geografskih odlika, Pepiće, koje se, u sastavu Mjesne zajednice Murino, prostire duž magistralnog puta Plav – Andrijevica, važi za jedno od najljepših sela na sjeveru Crne Gore.

Međutim, i poret tih prednosti, u Pepiću trenutno ima svega 20 aktivnih domaćinstava sa oko pedesetak žitelja.

„Pepiće bije glas da je najljepše selo u čitavoj okolini, i to sa potpunim pravom. Međutim, ovdje je svaka druga kuća zatvorena. Jednostavno narod odlazi, jer mu država nije omogućila da na svojim vjekovnim ognjištima živi pristojnim životom. Nije mu dala mogućnost da radi, zaradi i živi od svoga rada. Našem čovjeku je ostavljala da se sam bori za golu egzistenciju, bez ikakvih čvrstih garancija za bolje sjutra“, navode mještani.

(Dan)

Vlada je jednoglasno na elektronskoj sjednici za vršioca dužnosti direktora Uprave policije (UP) odredila Lazara Šćepanovića.

On je do danas obavljao funkciju v.d. pomoćnika direktora UP za Sektor za borbu protiv kriminala.

Njega je na tu funkciju predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Brđanin je ranije danas saopštio da je podnio zahtjev za prestanak mandata i naveo da razumije da njegova „neprilagodljivost partikularnim interesima na štetu javnog interesa“ ostaje nepremostiva prepreka za nastavak angažmana u istim okvirima.

On je, prema saznanjima „Vijesti“, prihvatio ponudu izvršne vlasti da preuzme savjetničku poziciju u Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB).

Šćepanović je, navodi se u biografiji, diplomirani pravnik, policijski službenik sa dvadesetogodišnjim iskustvom u Upravi policije.

„Obavljao je brojne rukovodeće funkcije, uključujući Sektor za borbu protiv kriminala, specijalne jedinice, stanicu kriminalističke policije po svim linijama rada i Regionalni centar bezbjednosti. Njegova profesionalna dostignuća prepoznata su na nacionalnom i međunarodnom nivou.

Pored besprekorne biografije koja govori o kvalifikovanom, posvećenom i visoko moralnom profesionalcu koji je dao nemjerljiv doprinos u borbi protiv organizovanog kriminaIa i korupcije, konstantno je pokazivao visok stepen poznavanja policijskog posla, uz viziju razvoja Uprave policije. Tokom njegovog mandata na čelu Sektora za borbu protiv kriminala, postignuti su značajni rezultati koji su vratili ovaj sektor među najefikasnije u zemlji, a Crna Gora je prepoznata kao kredibilan međunarodni partner.

Tokom mandata Šćepanovića na čelu Sektora za borbu protiv kriminala, postignuti su izvrsni rezultati u otkrivanju najtežih krivičnih dijela protiv života i tijela, suzbijanju djelovanja organizovanih kriminalnih grupa, otkrivanju djela iz oblasti ekonomskog kriminala, zapljene oružja, te podignut nivo aktivnosti iz oblasti borbe protiv trgovine ljudima, krijumčarenja oružja i ekološkog kriminala“, piše u saopštenju koje potpisuje ministar Šaranović.