EKONOMIJA
"FINANSIJSKA SITUACIJA U KOJOJ SE NALAZE INDUSTRIJSKE PEKARE TEŠKA"
Pekari najavili poskupljenje hljeba
Neradna nedelja je, smatraju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima i podsjećaju da je ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, gorivo…

Povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca, ocijenjeno je na prvoj sjednici Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda, formirane u okviru Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG).
Kako su kazali iz PKCG, privrednici su ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji nastali prvenstveno kao posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koja čini oko 70 odsto ukupne proizvodnje pekarskih proizvoda.
„Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 0,37 eura sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 0,50 eura. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati“, kazali su.
Ističu da je u prethodnoj godini ovaj sektor imao gubitak od preko 11 miliona eura, što je posledica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa potrebnih za proizvodnju, kao i uvođenja neradne nedjelje.
„Samo u periodu od maja 2020. do maja 2021.godine došlo je do povećanja cijene pšenice sa 17 na 22 dinara što je uslovilo povećanje cijene brašna. Ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, ambalaža, folija 60 odsto, aditivi, smjese i ostale komponente vise od 40 odsto, lož ulje 35 odsto, a gorivo sa 1,03 na 1,21 eura, što je sve zajedno uticalo na povećanje troškova“, objašnjavaju.
Neradna nedelja je, smatraju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima koje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte, a u 2020. godini trgovine, pa time ni industrijske pekare nisu radile čak 65 dana, što je uticalo na ostvarene rezultata.
Uzimajući u obzir to da je hljeb proizvod koji se uglavnom konzumira u svježem stanju, potrošači se opredjeljuju za kupovinu svježega hljeba nedeljom u malim pekarama.
„Finansijska situacija u kojoj se nalaze industrijske pekare je teška. One nemaju mogućnost redovnog izmirivanja obaveza prema dobavljačima i radnicima i prinuđeni su da potrebene sirovine i repromaterijal nabavljaju putem kompenzacija, što proizvode čini mnogo skupljim nego kada se nabavljaju direktno od proizvođača“, saopšteno je nakon sjednice.
Konstatovano je i da se cijene hljeba formiraju slobodno od avgusta 2001. godine, i od tada svaki proizvođač samostalno definiše sopstvenu politiku cijena, koja treba da omogući pozitivno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi.
„I pored toga, proizvođači pekarskih proizvoda su uvijek u dilemi kada moraju povećati cijenu osnovne vrste hljeba. Međutim, značajan porast cijena svih inputa upućuje na neohodnost povećanja cijena ovog proizvoda, jer će u suprotnom doći do prestanka rada pojednih subjekata zbog neodržive cijene od 0,37 eura po vekni.“
Na sjednici je bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe.
„Naime, pekare koje koriste to gorivo su izmjenama načina obračuna povraćaja akciza dovedene u nepovoljniji položaj od drugih pekara. Stoga je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o akcizama u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod. Takođe, zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se i u ovom slučaju omogućio povrat akcize“, zaključuje se u saopštenju.
Na sjednici je za predsjednika Grupacije izabran je Radivoje Bakić, direktor Inpeka, a za zamjenika predsjednika Vesko Nikolić, direktor Uniprom pekare iz Nikšića.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA15 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















