EKONOMIJA
ISTIČE ROK ZA NIŽI PDV
Hrana skuplja od januara?
Još analiziraju produženje mjere nulte poreske stope na hljeb, brašno i ulje…

Osnovne životne namirnice – brašno, hljeb, ulje, so mogle bi da poskupe od Nove godine od pet do 15 centi, ako Ministarstvo finansija ili poslanici uskoro ne predlože, a Skupština ne usvoji, produženje aktuelne nulte ili niže poreske stope na ove proizvode.
Iz resora kojim rukovodi ministar finansija Aleksandar Damjanović “Vijestima” su naglasili da je praksa pokazala da mjere snižavanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) nisu dovele do značajnijeg pada cijena navedenih proizvoda (svega pet centi po vekni hljeba), te da je direktivama Evropske unije definisano da se osnovne životne namirnice (hljeb, brašno, ulje) mogu oporezivati po sniženoj stopi PDV-a, a ne po nultoj.
”Ministarstvo finansija još uvijek nije predložilo produženje važenja nulte stope na te proizvode do potpunog sagledavanja i analize dosadašnjih efekata. U svakom slučaju, Ministarstvo finansija prati kretanja na tržištu i na osnovu adekvatnih analiza i potreba građana u narednom periodu biće donijeta i odluka u vezi sa rokom važenja mjera koje su na snazi”, kazali su iz tog Ministarstva.
Skupština je 5. maja 2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je propisano umanjenje stope poreza pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto i soli sa 21 na sedam odsto, dok se istim izmjenama zakona od 21. juna primjenjuje mjera kojem se promet hljeba i brašna takođe oporezuje po nultoj stopi.

Foto: Screenshot/Vijesti
Ove mjere imaju rok važenja do 31. decembra 2022. godine.
Uz to, PDV je na pelet za grijanje sa 21 odsto smanjen na sedam odsto, ali ta mjera važi do kraja naredne godine.
Vlada je u skupštinsku proceduru predala izmjene postojećeg Zakona o PDV-u ali one ne predviđaju, makar za sada, produžavanje važenja nultih i nižih stopa na osnovne namirnice.
Prema podacima Ministarstva finansija, aktuelne cijene brašna i hljeba u maloprodaji po nultoj poreskoj stopi iznose 75 centi, a predviđeno je da od 1. januara PDV bude sedam odsto, što bi značilo povećanje cijena od po pet centi. PDV će i za ulje prema planu od Nove godine iznositi, umjesto nula, sedam odsto pa bi cijena sa sadašnjih dva eura mogla biti veća 14 centi.
Postojeća stopa PDV-a na so će se sa sedam odsto uvećati na 21 odsto, što znači povećanje od pet do sedam centi za kilogram.
Iz Ministarstva finansija su saopštili da je procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode prema analizi, na prihode budžeta iznosi oko četiri miliona eura na godišnjem nivou, što znači da usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države.
”Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos novca, a na ovaj način država je uložila u segmente potrošnje od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana, s ciljem očuvanja životnog standarda porodica i zaštite od inflatornih šokova”, saopštili su iz ministarstva.
Niže akcize na gorivo koštale državu 37 miliona eura
Iz Ministarstva finansija su na pitanje da li će se nakon 3. januara 2023. godine nastaviti sa umanjenjem akciza na gorivo i ako hoće imaju li procjenu koliko će ono iznositi, ukazali da će to zavisiti od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi, odnosno u zavisnosti od poremećaja na tržištu i eventualnog povećanja cijena goriva kao i uticaju tih promjena na državni budžet.
Skupština je u maju donijela izmjene Zakona o akcizama, kojim je data mogućnost Vladi da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.
Odluka o umanjenju iznosa akcize za 40 odsto primjenjivala se od 10. maja, a od 7. juna je dodatno smanjena, na ukupno 50 odsto.
Ta odluke je izmijenjena potom 27. oktobra, kada je propisano umanjenje visine akcize za 40 odsto, u periodu od 8. novembra do 6. decembra 2022. godine, dok je istom odlukom propisano umanjenje od 25 odsto, koje će važiti do 3. januara 2023. godine.
”Dosadašnja sedmomjesečna umanjenja akciza na goriva, u interesu građana i privrede, državni budžet koštala su 37 miliona eura, koliko je po ovom osnovu prihodovano manje u odnosu na uporedni period prošle godine”, saopštili su iz Ministarstva.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA19 сати ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
DRUŠTVO22 сата ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA15 сати ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli














