Connect with us

EKONOMIJA

ISTIČE ROK ZA NIŽI PDV

Hrana skuplja od januara?

Još analiziraju produženje mjere nulte poreske stope na hljeb, brašno i ulje…

(Foto: bibiphoto/shutterstock)

Osnovne životne namirnice – brašno, hljeb, ulje, so mogle bi da poskupe od Nove godine od pet do 15 centi, ako Ministarstvo finansija ili poslanici uskoro ne predlože, a Skupština ne usvoji, produženje aktuelne nulte ili niže poreske stope na ove proizvode.

Iz resora kojim rukovodi ministar finansija Aleksandar Damjanović “Vijestima” su naglasili da je praksa pokazala da mjere snižavanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) nisu dovele do značajnijeg pada cijena navedenih proizvoda (svega pet centi po vekni hljeba), te da je direktivama Evropske unije definisano da se osnovne životne namirnice (hljeb, brašno, ulje) mogu oporezivati po sniženoj stopi PDV-a, a ne po nultoj.

”Ministarstvo finansija još uvijek nije predložilo produženje važenja nulte stope na te proizvode do potpunog sagledavanja i analize dosadašnjih efekata. U svakom slučaju, Ministarstvo finansija prati kretanja na tržištu i na osnovu adekvatnih analiza i potreba građana u narednom periodu biće donijeta i odluka u vezi sa rokom važenja mjera koje su na snazi”, kazali su iz tog Ministarstva.

Skupština je 5. maja 2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je propisano umanjenje stope poreza pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto i soli sa 21 na sedam odsto, dok se istim izmjenama zakona od 21. juna primjenjuje mjera kojem se promet hljeba i brašna takođe oporezuje po nultoj stopi.

Foto: Screenshot/Vijesti

Ove mjere imaju rok važenja do 31. decembra 2022. godine.

Uz to, PDV je na pelet za grijanje sa 21 odsto smanjen na sedam odsto, ali ta mjera važi do kraja naredne godine.

Vlada je u skupštinsku proceduru predala izmjene postojećeg Zakona o PDV-u ali one ne predviđaju, makar za sada, produžavanje važenja nultih i nižih stopa na osnovne namirnice.

Prema podacima Ministarstva finansija, aktuelne cijene brašna i hljeba u maloprodaji po nultoj poreskoj stopi iznose 75 centi, a predviđeno je da od 1. januara PDV bude sedam odsto, što bi značilo povećanje cijena od po pet centi. PDV će i za ulje prema planu od Nove godine iznositi, umjesto nula, sedam odsto pa bi cijena sa sadašnjih dva eura mogla biti veća 14 centi.

Postojeća stopa PDV-a na so će se sa sedam odsto uvećati na 21 odsto, što znači povećanje od pet do sedam centi za kilogram.

Iz Ministarstva finansija su saopštili da je procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode prema analizi, na prihode budžeta iznosi oko četiri miliona eura na godišnjem nivou, što znači da usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države.

”Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos novca, a na ovaj način država je uložila u segmente potrošnje od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana, s ciljem očuvanja životnog standarda porodica i zaštite od inflatornih šokova”, saopštili su iz ministarstva.

Niže akcize na gorivo koštale državu 37 miliona eura

Iz Ministarstva finansija su na pitanje da li će se nakon 3. januara 2023. godine nastaviti sa umanjenjem akciza na gorivo i ako hoće imaju li procjenu koliko će ono iznositi, ukazali da će to zavisiti od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi, odnosno u zavisnosti od poremećaja na tržištu i eventualnog povećanja cijena goriva kao i uticaju tih promjena na državni budžet.

Skupština je u maju donijela izmjene Zakona o akcizama, kojim je data mogućnost Vladi da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.

Odluka o umanjenju iznosa akcize za 40 odsto primjenjivala se od 10. maja, a od 7. juna je dodatno smanjena, na ukupno 50 odsto.

Ta odluke je izmijenjena potom 27. oktobra, kada je propisano umanjenje visine akcize za 40 odsto, u periodu od 8. novembra do 6. decembra 2022. godine, dok je istom odlukom propisano umanjenje od 25 odsto, koje će važiti do 3. januara 2023. godine.

”Dosadašnja sedmomjesečna umanjenja akciza na goriva, u interesu građana i privrede, državni budžet koštala su 37 miliona eura, koliko je po ovom osnovu prihodovano manje u odnosu na uporedni period prošle godine”, saopštili su iz Ministarstva.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.

Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.

Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.

Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.

Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost

„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.

Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:

„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.

Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.

Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.

Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije