Connect with us

EKONOMIJA

ISTIČE ROK ZA NIŽI PDV

Hrana skuplja od januara?

Još analiziraju produženje mjere nulte poreske stope na hljeb, brašno i ulje…

(Foto: bibiphoto/shutterstock)

Osnovne životne namirnice – brašno, hljeb, ulje, so mogle bi da poskupe od Nove godine od pet do 15 centi, ako Ministarstvo finansija ili poslanici uskoro ne predlože, a Skupština ne usvoji, produženje aktuelne nulte ili niže poreske stope na ove proizvode.

Iz resora kojim rukovodi ministar finansija Aleksandar Damjanović “Vijestima” su naglasili da je praksa pokazala da mjere snižavanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) nisu dovele do značajnijeg pada cijena navedenih proizvoda (svega pet centi po vekni hljeba), te da je direktivama Evropske unije definisano da se osnovne životne namirnice (hljeb, brašno, ulje) mogu oporezivati po sniženoj stopi PDV-a, a ne po nultoj.

”Ministarstvo finansija još uvijek nije predložilo produženje važenja nulte stope na te proizvode do potpunog sagledavanja i analize dosadašnjih efekata. U svakom slučaju, Ministarstvo finansija prati kretanja na tržištu i na osnovu adekvatnih analiza i potreba građana u narednom periodu biće donijeta i odluka u vezi sa rokom važenja mjera koje su na snazi”, kazali su iz tog Ministarstva.

Skupština je 5. maja 2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je propisano umanjenje stope poreza pri prometu i uvozu brašna i ulja od suncokreta sa sedam na nula odsto i soli sa 21 na sedam odsto, dok se istim izmjenama zakona od 21. juna primjenjuje mjera kojem se promet hljeba i brašna takođe oporezuje po nultoj stopi.

Foto: Screenshot/Vijesti

Ove mjere imaju rok važenja do 31. decembra 2022. godine.

Uz to, PDV je na pelet za grijanje sa 21 odsto smanjen na sedam odsto, ali ta mjera važi do kraja naredne godine.

Vlada je u skupštinsku proceduru predala izmjene postojećeg Zakona o PDV-u ali one ne predviđaju, makar za sada, produžavanje važenja nultih i nižih stopa na osnovne namirnice.

Prema podacima Ministarstva finansija, aktuelne cijene brašna i hljeba u maloprodaji po nultoj poreskoj stopi iznose 75 centi, a predviđeno je da od 1. januara PDV bude sedam odsto, što bi značilo povećanje cijena od po pet centi. PDV će i za ulje prema planu od Nove godine iznositi, umjesto nula, sedam odsto pa bi cijena sa sadašnjih dva eura mogla biti veća 14 centi.

Postojeća stopa PDV-a na so će se sa sedam odsto uvećati na 21 odsto, što znači povećanje od pet do sedam centi za kilogram.

Iz Ministarstva finansija su saopštili da je procijenjeni fiskalni efekat smanjenja stope PDV-a na prehrambene proizvode prema analizi, na prihode budžeta iznosi oko četiri miliona eura na godišnjem nivou, što znači da usvojene mjere predstavljaju poreski rashod države.

”Usvojenim mjerama podrške izdvojen je značajan iznos novca, a na ovaj način država je uložila u segmente potrošnje od najvećeg značaja za očuvanje kupovne moći građana, s ciljem očuvanja životnog standarda porodica i zaštite od inflatornih šokova”, saopštili su iz ministarstva.

Niže akcize na gorivo koštale državu 37 miliona eura

Iz Ministarstva finansija su na pitanje da li će se nakon 3. januara 2023. godine nastaviti sa umanjenjem akciza na gorivo i ako hoće imaju li procjenu koliko će ono iznositi, ukazali da će to zavisiti od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi, odnosno u zavisnosti od poremećaja na tržištu i eventualnog povećanja cijena goriva kao i uticaju tih promjena na državni budžet.

Skupština je u maju donijela izmjene Zakona o akcizama, kojim je data mogućnost Vladi da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto, za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.

Odluka o umanjenju iznosa akcize za 40 odsto primjenjivala se od 10. maja, a od 7. juna je dodatno smanjena, na ukupno 50 odsto.

Ta odluke je izmijenjena potom 27. oktobra, kada je propisano umanjenje visine akcize za 40 odsto, u periodu od 8. novembra do 6. decembra 2022. godine, dok je istom odlukom propisano umanjenje od 25 odsto, koje će važiti do 3. januara 2023. godine.

”Dosadašnja sedmomjesečna umanjenja akciza na goriva, u interesu građana i privrede, državni budžet koštala su 37 miliona eura, koliko je po ovom osnovu prihodovano manje u odnosu na uporedni period prošle godine”, saopštili su iz Ministarstva.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći devet centi: Poskupio i benzin

Nove cijene goriva

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.

Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.

Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije