EKONOMIJA
BRAŠNO POSTAJE SKUPLJE OD HLJEBA, IZVJESTAN RAST CIJENA
Pekari će tražiti da hljeb poskupi do 40 odsto
Od kada je Vlada zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, brašno poskupilo za 40 odsto pa pekari trpe velike gubitke. Odluka o ograničavanju cijene važi do 31. decembra

Cijene brašna povećane su za 40 odsto od jula ove godine kada je Vlada zamrzla cijene osnovne vrste hljeba, zbog čega pekari sada uz značajne gubitke proizvode ovu osnovnu životnu namirnicu. Vladina uredba važi do kraja decembra, zbog čega predstavnici pekarske industrije traže da se ona ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena sa kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena hljeba za oko 40 odsto, pišu “Vijesti”.
Bijelo pšenično hljebne brašno ponovo je poskupila na regionalnom tržištu od 1. decembra, tako da sada kilogram tipa T-500 iznosi oko 41 cent u veleprodaji bez poreza na dodatu vrijednost. To je četvrto poskupljenje brašna od jula ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je Vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste hljeba od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV. Cijena male vekne sa osnovnom vrstom brašna od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.
Novo poskupljenje brašna najavljeno za 15. decembar
Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim berzama, povećane su za preko 100 odsto, što je uticalo i na veliki rast cijena brašna i ostalih životnih namirnica, kao i stočne hrane.
Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. decembra brašno ponovo poskupiti. Dosadašnja poskupljenja brašna od jula bila su u skokovima od pet do 15 odsto.
Ukoliko se desi novo poskupljenje, a ostane važeće ograničenje rasta cijena, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste hljeba kako bi se spasili gubitaka.
Pekari sada trgovačkim lancima prodaju veknu osnovne vrste hljeba od 600 grama za oko 40 centi, a ona sa porezom na dodatu vrijednost od sedam odsto i maržu trgovaca od oko 17 do 20 odsto, naraste na ograničenih 50 centi.
Nova cijena hljeba – 70 centi?
Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju veknu osnovne vrste hljeba ispod 54 do 55 centi, a sa porezom na dodatu vrijednost i maržom trgovaca ona bi iznosila 70 centi.
„Predstavnici pekarske industrije će narednih dana imati konsultacije, napraviti detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji hljeba, koju bi predstavili radnoj grupi Vlade koju čine predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja“, prenose „Vijesti“.
Vlada će moći ili da odobri povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili da pekarima da značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.
Problem je što analitičari regionalnih i svjetskih berzi žitarica navode da neće dolaziti do snižavanja sada rekordnih cijena sve do naredne žetve odnosno do ljeta iduće godine. Značajniji pad cijena i povratak na nivo od prije godinu, mogao bi se očekivati jedino ukoliko nova žetva na svjetskom nivou bude rekordna.
Oni za pad prinosa uzrok vide u klimatskim promjenama, odnosno velikim sušama u periodu rasta i zrenja žitarica na najvećim svjetskim poljoprivrednim tržištima.
Vrijeme obesmislilo ograničenje iz jula
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta hljeba, saopštili da je njen cilj sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.
Međutim, od tada su se desila četri poskupljenja brašna, što je ugrozilo tadašnji osnod cijena i odnosa troškova koji pripadaju trgovcima, državi i trgovcima.
Iz Ministarstva su tada istakli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.
”Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom kovida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip – 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip – 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi”, navedeno je u tadašnjem saopštenju.
Cijena pšenice na rekordnom nivou, dvaput skuplja nego 2019.
Iz regionalne Produktne berze iz Novog Sada su u novembarskom berzanskom izvještaju naveli da je cijena pšenice dostigla rekordan nivo u svojoj istoriji na tom tržištu.
”Pojačano interesovanje za pšenicom već je bilo na početku mjeseca. Konstantan rast tokom novembra na stranim berzama bio je praćen i na domaćem tržištu. Početkom mjeseca pšenicom se trgovalo po 31,00 din/kg bez PDV-a (26,3 euro centa), da bi krajem meseca bila dostignuta najviša cena od 33,00 din/kg bez PDV-a (28 euro centi). Rast je bio praćen povećanim obimom trgovanja sa ukupnom količinom od 14.565 tona robe. Ponderisana cijena je iznosila 31,89 bez PDV-a (35,08 din/kg sa PDV-om – 30,3 euro centa). U odnosu na prethodni mesec zabeležen je rast od 8,80 odsto”, navedeno je u saopštenju Produktne berze.
Prije dvije godine cijena pšenice na istoj berzi iznosila je 14,4 centa po kilogramu. Sadašnje cijene su duplo veće.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA15 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















