EKONOMIJA
BRAŠNO POSTAJE SKUPLJE OD HLJEBA, IZVJESTAN RAST CIJENA
Pekari će tražiti da hljeb poskupi do 40 odsto
Od kada je Vlada zamrzla cijene osnovnih vrsta hljeba, brašno poskupilo za 40 odsto pa pekari trpe velike gubitke. Odluka o ograničavanju cijene važi do 31. decembra

Cijene brašna povećane su za 40 odsto od jula ove godine kada je Vlada zamrzla cijene osnovne vrste hljeba, zbog čega pekari sada uz značajne gubitke proizvode ovu osnovnu životnu namirnicu. Vladina uredba važi do kraja decembra, zbog čega predstavnici pekarske industrije traže da se ona ne produžava već da se omogući formiranje novih cijena sa kojima bi pokrili troškove, što bi značilo povećanje sadašnjih cijena hljeba za oko 40 odsto, pišu “Vijesti”.
Bijelo pšenično hljebne brašno ponovo je poskupila na regionalnom tržištu od 1. decembra, tako da sada kilogram tipa T-500 iznosi oko 41 cent u veleprodaji bez poreza na dodatu vrijednost. To je četvrto poskupljenje brašna od jula ove godine kada je njegova cijena iznosila 29 centi po kilogramu bez PDV-a, i kada je Vlada ograničila maloprodajne cijene osnovne vrste hljeba od 600 grama na 50 centi, računajući trgovačku maržu i PDV. Cijena male vekne sa osnovnom vrstom brašna od 300 do 400 grama tada je ograničena na 40 centi po komadu.
Novo poskupljenje brašna najavljeno za 15. decembar
Zbog rekordne suše i slabijih prinosa cijene pšenice, ali i ostalih žitarica i uljarica, na regionalnim i svjetskim berzama, povećane su za preko 100 odsto, što je uticalo i na veliki rast cijena brašna i ostalih životnih namirnica, kao i stočne hrane.
Crnogorskim pekarima je od njihovih regionalnih dobavljača i uvoznika najavljeno da će od 15. decembra brašno ponovo poskupiti. Dosadašnja poskupljenja brašna od jula bila su u skokovima od pet do 15 odsto.
Ukoliko se desi novo poskupljenje, a ostane važeće ograničenje rasta cijena, i ne bude pomoći države, mogući odgovor pekara bio bi da obustave proizvodnju osnovne vrste hljeba kako bi se spasili gubitaka.
Pekari sada trgovačkim lancima prodaju veknu osnovne vrste hljeba od 600 grama za oko 40 centi, a ona sa porezom na dodatu vrijednost od sedam odsto i maržu trgovaca od oko 17 do 20 odsto, naraste na ograničenih 50 centi.
Nova cijena hljeba – 70 centi?
Zbog novog rasta cijena brašna pekarima se sada ne bi isplatilo da trgovcima prodaju veknu osnovne vrste hljeba ispod 54 do 55 centi, a sa porezom na dodatu vrijednost i maržom trgovaca ona bi iznosila 70 centi.
„Predstavnici pekarske industrije će narednih dana imati konsultacije, napraviti detaljnu analizu cijena brašna i ostalih troškova u proizvodnji hljeba, koju bi predstavili radnoj grupi Vlade koju čine predstavnici ministarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija i socijalnog staranja“, prenose „Vijesti“.
Vlada će moći ili da odobri povećanje maloprodajnih cijena osnovne vrste hljeba ili da pekarima da značajne subvencije koje bi im pokrile sve veće troškove.
Problem je što analitičari regionalnih i svjetskih berzi žitarica navode da neće dolaziti do snižavanja sada rekordnih cijena sve do naredne žetve odnosno do ljeta iduće godine. Značajniji pad cijena i povratak na nivo od prije godinu, mogao bi se očekivati jedino ukoliko nova žetva na svjetskom nivou bude rekordna.
Oni za pad prinosa uzrok vide u klimatskim promjenama, odnosno velikim sušama u periodu rasta i zrenja žitarica na najvećim svjetskim poljoprivrednim tržištima.
Vrijeme obesmislilo ograničenje iz jula
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su nakon donošenja odluke o zamrzavanju cijena osnovnih vrsta hljeba, saopštili da je njen cilj sprečavanje daljeg rasta cijene pšeničnog bijelog hljeba čime bi se u određenoj mjeri smanjilo opterećenje na standard građana, a da se pri tome ne smanji motivacija preduzetnika za daljim razvojem i obavljanjem djelatnosti kako trgovaca, tako i proizvođača.
Međutim, od tada su se desila četri poskupljenja brašna, što je ugrozilo tadašnji osnod cijena i odnosa troškova koji pripadaju trgovcima, državi i trgovcima.
Iz Ministarstva su tada istakli da se ograničavanjem cijene samo pšeničnog bijelog hljeba, kao osnovne vrste hljeba štiti standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih slojeva, pri čemu se ne djeluje represivno na cijenu ostalih vrsta pekarskih proizvoda.
”Ovom odlukom utvrđuje se maksimalna cijena pšeničnog bijelog hljeba, radi sprečavanja nastanka težih ekonomskih i društvenih posljedica, izazvanih epidemijom kovida-19. Pšeničnim bijelim hljebom tip – 500 smatra se hljeb sa sljedećim osnovnim sastojcima: pšenično brašno tip – 500, voda, kuhinjska so, kvasac, emulgatori i aditivi”, navedeno je u tadašnjem saopštenju.
Cijena pšenice na rekordnom nivou, dvaput skuplja nego 2019.
Iz regionalne Produktne berze iz Novog Sada su u novembarskom berzanskom izvještaju naveli da je cijena pšenice dostigla rekordan nivo u svojoj istoriji na tom tržištu.
”Pojačano interesovanje za pšenicom već je bilo na početku mjeseca. Konstantan rast tokom novembra na stranim berzama bio je praćen i na domaćem tržištu. Početkom mjeseca pšenicom se trgovalo po 31,00 din/kg bez PDV-a (26,3 euro centa), da bi krajem meseca bila dostignuta najviša cena od 33,00 din/kg bez PDV-a (28 euro centi). Rast je bio praćen povećanim obimom trgovanja sa ukupnom količinom od 14.565 tona robe. Ponderisana cijena je iznosila 31,89 bez PDV-a (35,08 din/kg sa PDV-om – 30,3 euro centa). U odnosu na prethodni mesec zabeležen je rast od 8,80 odsto”, navedeno je u saopštenju Produktne berze.
Prije dvije godine cijena pšenice na istoj berzi iznosila je 14,4 centa po kilogramu. Sadašnje cijene su duplo veće.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















