EKONOMIJA
"PEKARI U GUBITKU, VLADA NE POMAŽE", PORUČUJU IZ TIMA PEKARA
Novo poskupljenje hljeba?
Cijene brašna otišle u nebo, Vlada će morati ili da odmrzne cijene hljeba ili da pekarima da značajne subvencije

Vlada će morati ili da odmrzne cijene hljeba kako bi se one povećale u skladu sa novim rastom cijena brašna i energenata ili da značajno subvencioniše troškove pekarske industrije ako želi da održi postojeće cijene, saopšteno je “Vijestima” iz tima pekara koji učestvuju u pregovorima sa Vladom.
Vlada je krajem jula, zbog rasta cijena žitarica i brašna na međunarodnim berzama, ograničila cijenu osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu. Troškove zbog rasta cijene brašna i goriva su prebačene na marže pekara i trgovaca.
Međutim od tada do prije dva dana kada je održan novi sastanak predstavnika pekarske industrije i Vlade, na odboru Privredne komore, cijene brašne su povećana za oko 20 odsta a za isto toliko i porasli troškovi goriva. Na tom sastanku su predstavnici pekara zatražili da ih Vlada subvencioniše i pokrije nove troškove kroz nultu stopu PDV-a i akciza ili dotacijom u tom iznosu, kako bi oni mogli zadržati postojeće cijene hljeba.
Pekari od predstavnika Vlade nisu dobili konkretan odgovor, uz obrazloženje da nulta stopa PDV-a ne postoji a da se akcize ne mogu smanjiti bez odluke Skupštine. Bilo je pekara koji su odgovorili da ni zamrzavanje cijena hljeba ne postoji u zakonu, pa su oni ipak prihvatili ali da više nije moguće izdržati rast troškova.
Od održavanja ovog sastanka od prije dva dana do juče cijene brašna na crnogorskom tržištu povećane su za još 15 odsto, tako da će pekari od sjutra mjesiti gubitak, odnosno osnovnu vrstu hljeba će trgovcima isporučivati po cijeni koja je niža od proizvodne.
Cijena kilograma pšeničnog brašna prema nabavnim cijenama od juče iznosi 40 centi. Prema kalkulaciji pekara, proizvodna cijena vekne osnovnog hljeba od 600 grama, sa brašnom, ostalim sastojcima i troškovima energije, sada će iznosi 40 centi, odnosno u prestalih 10 centi do “zamrznutog” iznosa od 50 centi, moraju da stanu ostali troškovi, marža trgovaca i PDV državi od 7 odsto, što više nije moguće.
Cijene pšenice na međunarodnim berzama sada su duplo veće nego u istom periodu prošle godine, zbog niskog roda ove žitarice uzrokovanog globalnim sušama u područjima najveće svjetske proizvodnje. Tako da se sadašnje cijene mogu održati do proljeća. Poljoprivrednici sada imaju problema i sa pripremom ozime sjetve pšenice, zbog rasta cijena goriva i vještačkih đubriva, što sve može uticati i na duže zadržavanje ovakvih rekordnih cijena žitarica.
U saopštenju Privredne komore sa sastanka od prije dva dana, koji je medijima proslijeđen juče, navedeno je da enorman rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina, te problemi sa rastom cijena pšenice, brašna, kukuruza i energenata, negativno utiču na crnogorske poljoprivrednike, posebno na stočarsku proizvodnju i pekarsku industriju, čime je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, njihov opstanak doveden u pitanje.
U međuvremenu su cijene brašna nastavile da rastu, odnosno njihov rast je brži od pregovora između pekara i nadležnih ministarstarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija.
Pekare čuvaju socijalni mir na svoju štetu
Sekretarka odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Lidija Rmuš kazala je, na sastanku od prije dva dana, da su pekare veoma često bile garant socijalnog mira zadržavajući cijene hljeba i pored stalnog porasta cijena inputa ali posljednja poskupljenja brašna i energenata mogu dovesti do velikih gubitaka.
”Apelujemo na resorna ministarstva da se što prije sastanu i pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada pitanja da li se velikim, industrijskim pekarama uopšte isplati upaliti mašine i proizvoditi hljeb”, kazala je ona.
Predsjednik Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda Radivoje Bakić, kazao je da se imali dobru komunikaciju sa Vladom i pomoć od resornih ministarstava, ali da je od 1. septembra cijena brašna otišla u “nebo”.
”Apelujemo da se nađe neko razumno, racionalno i društveno odgovorno rješenje za trenutni problem, jer zajednički nosimo ovaj teret. Ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja pokazala su razumijevanje, iako opterećeni budžetom, ali mora se sada naći način na koji bi nam se pomoglo, da li preko akciza, smanjenja PDV-a, poreza i doprinosa, ili nekom drugom racionalnom mjerom”, kazao je Bakić.
Načelnik službe za analize iz Ministarstva poljoprivrede Mirsad Spahić, kazao je da taj resor ne može dodatno uticati na Ministarstvo finansija u određivanju cijene osnovnog hljeba, ali da će uraditi sve što je u njihovoj moći u cilju što bržeg rješavanja ovog pitanja.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















