Connect with us

EKONOMIJA

"PEKARI U GUBITKU, VLADA NE POMAŽE", PORUČUJU IZ TIMA PEKARA

Novo poskupljenje hljeba?

Cijene brašna otišle u nebo, Vlada će morati ili da odmrzne cijene hljeba ili da pekarima da značajne subvencije

Nakon sastanka od prije dva dana cijene brašna skočile za još 15 odsto: Troškovi veći od zamrznute cijene hljeba

Vlada će morati ili da odmrzne cijene hljeba kako bi se one povećale u skladu sa novim rastom cijena brašna i energenata ili da značajno subvencioniše troškove pekarske industrije ako želi da održi postojeće cijene, saopšteno je “Vijestima” iz tima pekara koji učestvuju u pregovorima sa Vladom.

Vlada je krajem jula, zbog rasta cijena žitarica i brašna na međunarodnim berzama, ograničila cijenu osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu. Troškove zbog rasta cijene brašna i goriva su prebačene na marže pekara i trgovaca.

Međutim od tada do prije dva dana kada je održan novi sastanak predstavnika pekarske industrije i Vlade, na odboru Privredne komore, cijene brašne su povećana za oko 20 odsta a za isto toliko i porasli troškovi goriva. Na tom sastanku su predstavnici pekara zatražili da ih Vlada subvencioniše i pokrije nove troškove kroz nultu stopu PDV-a i akciza ili dotacijom u tom iznosu, kako bi oni mogli zadržati postojeće cijene hljeba.

Pekari od predstavnika Vlade nisu dobili konkretan odgovor, uz obrazloženje da nulta stopa PDV-a ne postoji a da se akcize ne mogu smanjiti bez odluke Skupštine. Bilo je pekara koji su odgovorili da ni zamrzavanje cijena hljeba ne postoji u zakonu, pa su oni ipak prihvatili ali da više nije moguće izdržati rast troškova.

Od održavanja ovog sastanka od prije dva dana do juče cijene brašna na crnogorskom tržištu povećane su za još 15 odsto, tako da će pekari od sjutra mjesiti gubitak, odnosno osnovnu vrstu hljeba će trgovcima isporučivati po cijeni koja je niža od proizvodne.

Cijena kilograma pšeničnog brašna prema nabavnim cijenama od juče iznosi 40 centi. Prema kalkulaciji pekara, proizvodna cijena vekne osnovnog hljeba od 600 grama, sa brašnom, ostalim sastojcima i troškovima energije, sada će iznosi 40 centi, odnosno u prestalih 10 centi do “zamrznutog” iznosa od 50 centi, moraju da stanu ostali troškovi, marža trgovaca i PDV državi od 7 odsto, što više nije moguće.

Cijene pšenice na međunarodnim berzama sada su duplo veće nego u istom periodu prošle godine, zbog niskog roda ove žitarice uzrokovanog globalnim sušama u područjima najveće svjetske proizvodnje. Tako da se sadašnje cijene mogu održati do proljeća. Poljoprivrednici sada imaju problema i sa pripremom ozime sjetve pšenice, zbog rasta cijena goriva i vještačkih đubriva, što sve može uticati i na duže zadržavanje ovakvih rekordnih cijena žitarica.

U saopštenju Privredne komore sa sastanka od prije dva dana, koji je medijima proslijeđen juče, navedeno je da enorman rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina, te problemi sa rastom cijena pšenice, brašna, kukuruza i energenata, negativno utiču na crnogorske poljoprivrednike, posebno na stočarsku proizvodnju i pekarsku industriju, čime je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, njihov opstanak doveden u pitanje.

U međuvremenu su cijene brašna nastavile da rastu, odnosno njihov rast je brži od pregovora između pekara i nadležnih ministarstarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija.

Pekare čuvaju socijalni mir na svoju štetu

Sekretarka odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Lidija Rmuš kazala je, na sastanku od prije dva dana, da su pekare veoma često bile garant socijalnog mira zadržavajući cijene hljeba i pored stalnog porasta cijena inputa ali posljednja poskupljenja brašna i energenata mogu dovesti do velikih gubitaka.

”Apelujemo na resorna ministarstva da se što prije sastanu i pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada pitanja da li se velikim, industrijskim pekarama uopšte isplati upaliti mašine i proizvoditi hljeb”, kazala je ona.

Predsjednik Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda Radivoje Bakić, kazao je da se imali dobru komunikaciju sa Vladom i pomoć od resornih ministarstava, ali da je od 1. septembra cijena brašna otišla u “nebo”.

”Apelujemo da se nađe neko razumno, racionalno i društveno odgovorno rješenje za trenutni problem, jer zajednički nosimo ovaj teret. Ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja pokazala su razumijevanje, iako opterećeni budžetom, ali mora se sada naći način na koji bi nam se pomoglo, da li preko akciza, smanjenja PDV-a, poreza i doprinosa, ili nekom drugom racionalnom mjerom”, kazao je Bakić.

Načelnik službe za analize iz Ministarstva poljoprivrede Mirsad Spahić, kazao je da taj resor ne može dodatno uticati na Ministarstvo finansija u određivanju cijene osnovnog hljeba, ali da će uraditi sve što je u njihovoj moći u cilju što bržeg rješavanja ovog pitanja.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije