Vlada će morati ili da odmrzne cijene hljeba kako bi se one povećale u skladu sa novim rastom cijena brašna i energenata ili da značajno subvencioniše troškove pekarske industrije ako želi da održi postojeće cijene, saopšteno je “Vijestima” iz tima pekara koji učestvuju u pregovorima sa Vladom.

Vlada je krajem jula, zbog rasta cijena žitarica i brašna na međunarodnim berzama, ograničila cijenu osnovnog bijelog hljeba od 500 do 600 grama na 50 centu po komadu, a od 300 do 400 grama na 40 centi po komadu. Troškove zbog rasta cijene brašna i goriva su prebačene na marže pekara i trgovaca.

Međutim od tada do prije dva dana kada je održan novi sastanak predstavnika pekarske industrije i Vlade, na odboru Privredne komore, cijene brašne su povećana za oko 20 odsta a za isto toliko i porasli troškovi goriva. Na tom sastanku su predstavnici pekara zatražili da ih Vlada subvencioniše i pokrije nove troškove kroz nultu stopu PDV-a i akciza ili dotacijom u tom iznosu, kako bi oni mogli zadržati postojeće cijene hljeba.

Pekari od predstavnika Vlade nisu dobili konkretan odgovor, uz obrazloženje da nulta stopa PDV-a ne postoji a da se akcize ne mogu smanjiti bez odluke Skupštine. Bilo je pekara koji su odgovorili da ni zamrzavanje cijena hljeba ne postoji u zakonu, pa su oni ipak prihvatili ali da više nije moguće izdržati rast troškova.

Od održavanja ovog sastanka od prije dva dana do juče cijene brašna na crnogorskom tržištu povećane su za još 15 odsto, tako da će pekari od sjutra mjesiti gubitak, odnosno osnovnu vrstu hljeba će trgovcima isporučivati po cijeni koja je niža od proizvodne.

Cijena kilograma pšeničnog brašna prema nabavnim cijenama od juče iznosi 40 centi. Prema kalkulaciji pekara, proizvodna cijena vekne osnovnog hljeba od 600 grama, sa brašnom, ostalim sastojcima i troškovima energije, sada će iznosi 40 centi, odnosno u prestalih 10 centi do “zamrznutog” iznosa od 50 centi, moraju da stanu ostali troškovi, marža trgovaca i PDV državi od 7 odsto, što više nije moguće.

Cijene pšenice na međunarodnim berzama sada su duplo veće nego u istom periodu prošle godine, zbog niskog roda ove žitarice uzrokovanog globalnim sušama u područjima najveće svjetske proizvodnje. Tako da se sadašnje cijene mogu održati do proljeća. Poljoprivrednici sada imaju problema i sa pripremom ozime sjetve pšenice, zbog rasta cijena goriva i vještačkih đubriva, što sve može uticati i na duže zadržavanje ovakvih rekordnih cijena žitarica.

U saopštenju Privredne komore sa sastanka od prije dva dana, koji je medijima proslijeđen juče, navedeno je da enorman rast cijena repromaterijala u poljoprivredi, najveći u posljednih deset godina, te problemi sa rastom cijena pšenice, brašna, kukuruza i energenata, negativno utiču na crnogorske poljoprivrednike, posebno na stočarsku proizvodnju i pekarsku industriju, čime je, ukoliko izostanu Vladine mjere podrške, njihov opstanak doveden u pitanje.

U međuvremenu su cijene brašna nastavile da rastu, odnosno njihov rast je brži od pregovora između pekara i nadležnih ministarstarstava poljoprivrede, ekonomskog razvoja i finansija.

Pekare čuvaju socijalni mir na svoju štetu

Sekretarka odbora za poljoprivredu i prehrambenu industriju Lidija Rmuš kazala je, na sastanku od prije dva dana, da su pekare veoma često bile garant socijalnog mira zadržavajući cijene hljeba i pored stalnog porasta cijena inputa ali posljednja poskupljenja brašna i energenata mogu dovesti do velikih gubitaka.

”Apelujemo na resorna ministarstva da se što prije sastanu i pokušaju riješiti ovaj problem, jer je sada pitanja da li se velikim, industrijskim pekarama uopšte isplati upaliti mašine i proizvoditi hljeb”, kazala je ona.

Predsjednik Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda Radivoje Bakić, kazao je da se imali dobru komunikaciju sa Vladom i pomoć od resornih ministarstava, ali da je od 1. septembra cijena brašna otišla u “nebo”.

”Apelujemo da se nađe neko razumno, racionalno i društveno odgovorno rješenje za trenutni problem, jer zajednički nosimo ovaj teret. Ministarstva poljoprivrede i ekonomskog razvoja pokazala su razumijevanje, iako opterećeni budžetom, ali mora se sada naći način na koji bi nam se pomoglo, da li preko akciza, smanjenja PDV-a, poreza i doprinosa, ili nekom drugom racionalnom mjerom”, kazao je Bakić.

Načelnik službe za analize iz Ministarstva poljoprivrede Mirsad Spahić, kazao je da taj resor ne može dodatno uticati na Ministarstvo finansija u određivanju cijene osnovnog hljeba, ali da će uraditi sve što je u njihovoj moći u cilju što bržeg rješavanja ovog pitanja.