Zbog neosnovanog hapšenja, Dušku Šariću su pravosnažnom presudom dosuđene 82.000 eura, a zbog naknade materijalne štete 14,7 miliona, ali ta odluka nije ovjerena, potvrđeno je „Danu“ iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Optužnice nepotkrijepljene dokazima, ili, pak, sudije koje nisu imale dovoljno hrabrosti da presude shodno zakonu i vodeći se dokaznim materijalom došli su na naplatu, pa će se iz državnog trezora desetine, pa i stotine miliona eura odliti na račune onih koje su tužioci označavali kao kriminalce. Pljevljak Duško Šarić je jedan od primjera u prilog ovoj tezi jer bi, samo na osnovu presuda pljevaljakog Osnovnog suda, na ime naknade materijalne i nematerijalne štete trebalo da mu bude isplaćeno skoro 16 miliona eura, piše „Dan“.

Tužilaštvo je svojevremeno kao dokaz uspješne borbe protiv kriminala ponosno isticalo hapšenje Duška Šarića, mlađeg brata Darka Šarića, za kojim se godinama tragalo. Ipak, taj Pljevljak je nakon višegodišnjih sudskih postupaka oslobođen krivice za pranje para. U pritvoru je proveo tri i po godine. Pošto je stavljen pečat pravosnažnosti na presudu kojom je utvrđeno da nema dokaza da je počinio djelo za koje se teretio, mlađi Šarić je presavio tabak i tužio državu. Presudom Osnovnog suda u Pljevljima za tri i po godine neosnovanog pritvora, na ime nematerijalne štete, dosuđene su mu 103.000 eura. Vrhovni sud je preinačio tu presudu i Šariću je nakon toga dosuđeno 20.000 eura manje. Međutim, znatno veći iznos dosuđen mu je po osnovu naknade materijalne štete zbog imovine koja mu je bila zaplijenjena tokom višegodišnje istrage i postupaka. Izgubljena korist, šteta na imovini… U provostepenom postupku pred Osnovnim sudom u Pljevljima, kako nam je saopšteno iz te institucije, procijenjeni su na 14,7 miliona eura. Presuda još nije pravosnažna, pa je pitanje da li će taj iznos zaista i ostati.

„Osnovni sud u Pljevljima donio je jednu pravosnažnu presudu (koja je preinačena presudom Vrhovnog suda Crne Gore), po tužbi tužioca D.Š. protiv tužene CG, radi naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na čast i ugled usljed neosnovanog lišenja slobode, kojom je tužiocu dosuđen iznos od 82.000 eura. Osnovni sud u Pljevljima donio je jednu presudu po tužbi pravnog lica „L.I.“ d.o.o. P. protiv tužene D. CG, kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužioca i obavezana tužena da tužiocu na ime naknade materijalne štete isplati ukupan iznos od 14.703.177,337 eura. Presuda nije pravosnažna, a po žalbi tužene predmet je dostavljen Višem sudu u Bijelom Polju“, saopštila je za „Dan“ Dejana Damjanović, savjetnica u Osnovnom sudu u Pljevljima.​

U Beogradu osuđen na godinu zatvora

Nedavnom odlukom suda u Beogradu, Darko Šarić je osuđen na šest godina zatvora, a oslobođen je optužbe za planiranje ubistva svjedoka saradnika Nebojše Joksovića. Za krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela dobio je dvije godine zatvora, za izazivanje opšte opasnosti dvije godine, za zloupotrebu službenog položaja u podstrekavanju godinu dana, za krivična djela iz oblasti Zakona o tajnosti podataka godinu dana, a za lažno prijavljivanje šest mjeseci zatvora. Njegov brat Duško Šarić osuđen je na godinu zatvora.

U „paketu“ sa Šarićem sudilo se i njegovom prijatelju Jovici Lončaru, kome su prvostepeno bile dosuđene 103.000 eura zbog neosnovanog hapšenja. Tokom četiri godine izrečene su tri osuđujuće presude, ali su sve oborene, pa je predmet završio pred Apelacionim sudom, koji je na kraju pravosnažno odlučio da Šarić i Lončar nijesu krivi. Odluku o oslobađanju Šarića i Lončara donio je Vrhovni sud Crne Gore, koji je samo potvrdio prethodno izrečenu oslobađajuću presudu. Dvojici Pljevljka sudilo se za pranje 19,2 miliona eura.

Kalići dobili desetine hiljada eura, tabak presavili i Krstovići

Rožajci Safet, Mersudin i Amina Kalić dobili su desetine hiljada eura zbog vremena koje su, kako se ispostavilo, neosnovano proveli u pritvoru. I oni su pokrenuli postupke protiv države zbog naknade materijalne štete koja je nastupila tokom višegodišnjeg sudskog postupka. Tabak su presavili i državu tužili za neosnovano hapšenje, kao i za štetu u poslovanju, i otac i kćerka Budimir i Marina Krstović, koji su bili uhapšeni zbog šverca kokaina. Ipak, ispostavilo se da oni nemaju veze sa tovarom od skoro dvije tone kokaina, iako je vlast, dok je na čelu Vlade bio Dritan Abazović, hapšenje Krstovića i zaplenu kokaina predstavljala kao svoj ogroman uspjeh.

(Izvor: DAN)

Berane je prije pet dana nesrećnim slučajem ostalo bez izuzetnog sportiste, fudbalera Vojislava Voja Bojovića (1987-2025).

Bio je sportista, drug, brat, čovjek velikog srca!

Vojo je ikona beranskog futsala. Ostaće zapisano da je tokom karijere višestruki ekipni osvajač turnira u malom fudbalu, te dvostruki najbolji igrač i strijelac. Osvojio je titulu prvaka Crne Gore sa Jedinstvom iz Bijelog Polja.

Ove sezone se u dresu prvoligaša iz Ulcinja, ekipe Dolcinijuma, upisao više puta kao strijelac. Igrao je mali fudbal i za mojkovačko Brskovo, Berane, Cezar, Napredak…

Ponikao je u FK Berane, gdje je bio jedno vrijeme trener, a potom i sekretar kluba.

Za vrijeme svog kratkog života Vojo je na desetine puta pomagao da se spasu drugi životi, nesebično dajući svoju krv, zbog čega mu je vječnu zahvalnost uputilo Društvo dobrovoljnih davalaca krvi Berane i Zavod za transfuziju krvi Crne Gore odjeljenje Berane.

Neka ti je vječna hvala, slava i carstvo nebesko.

Piše: Berane online

Nekadašnji predsjednik SFR Jugoslavije, Josip Broz Tito, dobiće spomen-bistu na Cetinju, odlukom odbornika Skupštine Prijestonice, a na inicijativu Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.

„Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu“, navodi se u obrazloženju odluke.

U prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković.

O lokaciji će odlučiti organi lokalne uprave nadležni za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.

Takođe, odbornici su dali saglasnost da se jedna ulica na Cetinju zove po oficiru JNA Krstu Đuroviću.