Connect with us

DRUŠTVO

NOVE MJERE ĆE VAŽITI DO 30. APRILA

Popuštanje mjera u Beranama: Počinje nastava u školama, trgovine će raditi do 22, lokali do 23h…

Zabrana međugradskoj saobraćaja vikendom ostaje na snazi na teritoriji cijele države, dok je policijski čas od ponoći

Foto: Berane online

Vaspitno-obrazovne ustanove u Beranama, Nikšiću, Mojkovcu i Kolašinu ponovo će biti otvorene od naredne sedmice, u skladu sa novim preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Time se te četiri opštine pridružuju grupi opština u kojima već važe nešto blaže epidemiološke mjere, a nove preporuke Instituta za javno zdravlje važiće od 24. do 30. aprila, saopšteno je iz Vlade.

Pored Nikšića, Mojkovca, Berana i Kolašina, u ovoj grupi opština su još i Podgorica, Danilovgrad, Plav, Gusinje, Petnjica, Herceg Novi, Žabljak, Tivat, Kotor, Plužine, Budva, Tuzi, Rožaje, Bar, Ulcinj, Bijelo Polje i Cetinje.

U svim ovim opštinama otvorene su dječje igraonice u periodu od sedam do 20 sati.

Pored toga, epidemiološke mjere za navedene opštine uključuju:

– Nesmetan međugradski saobraćaj radnim danima.

– Radno vrijeme fitnes centara i teretana od 7 do 22 sata.

– Radno vrijeme priređivača igara na sreću i kladionica od 7 do 22 sata.

– Ugostiteljski objekti mogu da rade od 7 do 23 sata u punom kapacitetu – vani i unutra – uz najviše četiri osobe za stolom.

– Dozvoljena su samo sjedeća mjesta, uz dozvoljenu živu muziku u periodu o 18 do 21 sat.

– Radno vrijeme privrednih društava i preduzetnika koji se bave trgovinom na malo (tržni centri, štandovi/tezge i slično) od 7 do 22 sata.

Jedine opštine gdje se zadržavaju aktuelne mjere su Pljevlja, Šavnik i Andrijevica, s obzirom na to da je kumulativa incidenca zaraženih na 100 hiljada stanovnika veća od 800, dodaju iz Vlade.

Institut za javno zdravlje donio je i nekoliko novih mjera koje će u narednih sedam dana važiti na teritoriji cijele Crne Gore, a to su:

– Dozvola izvođenja scensko-muzičkog programa (živa muzika) u baštama ugostiteljskih objekata od 18 do 21 sat, pri čemu i dalje važi zabrana emitovanja muzike korišćenjem elektroakustične opreme (instrumenata, pojačala i zvučnika), kao i zabrana igranja i plesa.

– Dozvoljavaju se posjete bračnog druga i djece u posebnim prostorijama u zatvorima, uz negativan PCR test ne stariji od 72 sata.

– Dozvoljava se ulazak crnogorskim državljanima i strancima iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajne i Sjeverne Makedonije bez posjedovanja testa na novi koronavirus, pozitivnog rezultata serološkog testa – antitijela klase IgG, ili dokaza da su najmanje sedam dana prije ulaska u Crnu Goru vakcinisani sa drugom dozom vakcine protiv novog koronavirusa.

Zabrana međugradskoj saobraćaja vikendom ostaje na snazi na teritoriji cijele države.

Organizovanje zabavnih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, panoramski točak i slično) i dalje su zabranjeni.

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Rezultati Popisa u Crnoj Gori: Crnogoraca 41,12 odsto (256.436), Srba 32,93 odsto (205.370)…

Bošnjaka je 9,45, Albanaca 4,97, Rusa 2,06, Muslimana 1,63

Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).

Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).

Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.

To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 623.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Prema popisu iz 2011. godine, Crnogoraca je takođe bilo najviše 44,97 odsto (278.865), Srba je bilo 28,72 odsto (178.110), Bošnjaka 8,64 odsto (53.605), Albanaca 4,9 odsto (30.439), Muslimana 3,31 odsto (20.537), Roma jedan odsto (6.251), a Hrvata 0,97 odsto (6.021).

Na tom popisu kao Srbi-Crnogorci izjasnilo se 0,33 odsto građana (2.103), kao Egipćani takođe 0,33 odsto (2.054), a kao Crnogorci-Srbi 0,29 odsto (1.833).

Regionalna pripadnost na tom popisu upisalo je 0,19 odsto građana (1.202).

Kao Jugosloveni se 2011. godine izjasnilo se 0,18 odsto (1.154), kao Rusi 0,15 odsto (946), kao Makedonci 0,14 odsto (900), kao Bosanci 0,06 odsto (427), kao Slovenci 0,05 odsto (354), kao Mađari takođe 0,05 odsto (337), a kao Muslimani-Crnogorci 0,04 odsto (257), dok se kao Goranci izjasnilo 0,031772707 odsto građana (197).

Kao Muslimani-Bošnjaci se 2011. godine izjasnilo 0,02 odsto građana (183), kao Bošnjaci-Muslimani takođe 0,02 odsto (181), kao Crnogorci-Muslimani 0,02 odsto (175), Italijani 0,02 odsto (135), Njemci 0,02 odsto (131), a kao Turci 0,01 odsto (104).

U kategoriju ostali 2011. bilo je svrstano 0,54 odsto građana (3.358).

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije