Izgradnju dionice auto-puta koja bi spojila Andrijevicu i Duge Poljane na međunarodnom tenderu bi poželjno bilo predstaviti kao zajednički projekat Crne Gore i Srbije, ocijenili su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević.

Dvojica zvaničnika sastala su se danas u Beogradu, a Mandić je kazao da je „bratski sastanak“ od izuzetne važnosti za snaženje odnosa između „dvije najbliže zemlje“ u regionu – Srbije i Crne Gore, te da „bolju zajedničku budućnost moramo graditi“ na osnovima zdrave ekonomije i bolje infrastrukturne povezanosti.

Mandićev kabinet je saopštio da su on i Vučević razgovarali o kapitalnim infrastrukturnim projektima auto-puta, rekonstrukcije pruge Beograd-Bar i valorizacije Luke Bar.

„Predsjednik Mandić je istakao da je Crna Gora obezbijedila sredstva za dionicu auto-puta do Andrijevice, kao i rekonstrukciju dijela pruge koji se nalazi u Crnoj Gori. Predsjednici su se saglasili da bi izgradnju dionice koja bi spojila Andrijevicu i Duge Poljane na međunarodnom tenderu poželjno bilo predstaviti kao zajednički projekat Crne Gore i Srbije“, piše u saopštenju.

Vučević je rekao da je sastanak sa Mandićem i njegovom delegacijom od obostranog značaja.

„Predsjednik Mandić je, u kontekstu naših bliskih veza, istakao da su korijeni premijera Vučevića upravo iz Kuča, dodavši da bi oni sigurno željeli da ugoste premijera u njegovoj starevini prilikom zvanične posjete predsjednika Vlade Srbije Crnoj Gori“, dodaje se.

Vučević je kazao da Srbija „nema bliže države od Crne Gore“ i da je ovim sastankom „okrenuta nova stranica naših odnosa“, kao i da Srbija želi intenzivno jačati bilateralnu saradnju, te da je u tom kontekstu izuzetno važno imenovanje ambasadora Crne Gore u Srbiji, zaključuje se u saopštenju Mandićevog kabineta.

Vučević: Srbi sačuvali svoj nacionalni identitet, godine vještački kreiranih podjela su iza nas

Vlada Srbije je saopštila da su Vučević i Mandić razgovarali danas o unapređenju saradnje.

Kažu da je Vučević istakao da Srbija ima sa Crnom Gorom dobre ekonomske odnose i razmjenu dobara i usluga, pri čemu je izrazio spremnost da radi na unapređenju odnosa između „dvije bratske i prijateljske države“.

On je rekao da je Crna Gora država koja kroz istoriju „nije imala nikog bližeg od Srbije“, da su „iza nas godine vještački kreiranih podjela, a ispred nas dani novog poglavlja u odnosima dviju zemalja.“

„On je ukazao na to da je popis stanovništva u Crnoj Gori unutrašnja stvar te zemlje, ali da je važno istaći kako su Srbi sačuvali svoj nacionalni identitet, dodavši da je ponosan na srpski narod u toj državi“, saopštila je Vlada Srbije.

Vučević je rekao da će Srbija „uvijek insistirati na poštovanju prava srpskog naroda u skladu sa evropskim standardima, kao što to radi i u komunikaciji sa drugim državama“.

On je izrazio nadu da će uskoro u Beogradu vidjeti ambasadora Crne Gore, rekavši da će to pospješiti kvalitetnije odnose i saradnju.

Sagovornici su se saglasili o važnosti velikih infrastrukturnih projekata, poput završetka auto-puta i rekonstrukcije pruge Beograd–Bar, kao i valorizacije punog potencijala Luke Bar, dodaje se.

„Mandić je ocijenio da je od velikog interesa za Crnu Goru da ima najbolje moguće odnose i saradnju sa Srbijom, naglasivši da dvije tako bliske države treba da uspostavljaju modele saradnje koji će biti u interesu građana“, saopštila je Vlada Srbije.

Analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane pokazala je da je investicija isplativa i ovaj dokument će služiti za procjenu pod kojim će se uslovima i kojim novcem finansirati oživljavanje aerodorma.

Iz Ministarstva saobraćaja “Vijestima” je zvanično rečeno da su dobili finalnu verziju ove analize koju su pripremili “Ernst&Young” i “TCT Consulting” iz Beograda, te da Vlada treba da da saglasnost na projekat.

“U analizi je naveden pozitivan stav i data je preporuka da je isplativo ulagati u Aero park Berane. Nakon što bude informisana Vlada o njoj, analiza će biti dostupna svima na sajtu ministarstva. Analiza služi javnom naručiocu da procijeni da li je i pod kojim uslovima, kao i sa kojim izvorima finansiranja opravdano finansirati u oživljavanje aerodrome samostalno ili će to činiti u partnerstvu sa privatnim investitorom. Uz to, analiza opravdanosti treba da pokaže i uticaj ovakvog ulaganja na širu društvenu zajednicu, kao što je otvaranje novih radnih mjesta”, kazali su iz resora kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.

Biće potrebno preseljenje više kuća

Valorizacija aerodroma Berane otvorena je u mandatu Vlade premijera Dritana Abazovića 2023. godine kada su vlasnik kompanije “Elite-private Jet Service” koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, Abazović i tadašnji predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali početkom aprila 2023. Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostavki za realizaciju predmetne investicije u što kraćem roku. Projekat bi finansirala kompanija “Future World Technologies” čiji je Štajnmiler predstavnik.

Nakon potpisivanja Memoranduma za tu godinu su bili najavljeni i radovi, ali oni nijesu počeli jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno, izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora da se riješi i problem objekata koji se nalaze u krugu aerodorma od kojih su neki nelegalno sagrađeni, a morala bi i da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat. Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno, uticaj na državni i na budžet Opštine Berane. Da bi projekat počeo, neophodno je i da se u plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Iz Ministarstva saobraćaja su pojasnili da analiza ne pokazuje ucrtavanje taksi-piste, terminala, parkinga, pumpa i riješeni problemi objekata koji se nalaze na ovoj lokaciji, kao i način snabdijevanja strujom.

“Da bi se sproveo postupak potrebno je ispoštovati Zakono o javno-privatnom partnerstvu. Nakon što Vlada da saglasnost na projekat, potrebno je dobiti mišljenja Agencije za promociju investicija, Ministarstva finansija i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, i u krajnjem na osnovu odobrenog predloga, Vlada će donijeti odluku o pokretanju postupka dodjele ugovora o javno-privatnom partnerstvu. Nakon toga će se sprovesti postupak dodjele ugovora o javno privatnom partnerstvu gdje će kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača biti ekonomski najpovoljnija ponuda”, kazali su u resoru ministarke Vukićević.

Maja Vukićević, foto: Vlada Crne Gore

Imajući u vidu da će biti potrebno raseljavanje domaćinstava u neposrednoj blizini aerodromskog perimetra, zbog domicilnih i ICAO propisa, kao i EU propisa o bezbjednosti i obezbeđivanju, kao su pojasnili u ministarstvu, privatni partner bi mogao imati interesa da učestvuje i u izgradnji stambenog objekta u kome bi bio smješten dio raseljenih porodica.

“Ostatak obaveze u vezi sa navedenim, a u skladu sa propisima o eksproprijaciji bi snosio javni naručilac, o iznosu troškova države, koliko stanova će imati u izgrađenom objektu i kako će biti dodjeljivani zasada nemamo tačan podatak. Što se tiče autobuske stanice, analiza opravdanosti je predvidjela izgradnju iste u okviru Aerodroma Berane, ali da će se nakon detaljnog urbanističkim planom dati jasnije informacije oko autobuske stanice”, rekli su u Ministarstvu.

Iz ovog resora su napomenuli da pošto još nemaju zvaničan stav Vlade, u vezi sa pokretanje postupka nije rađena eksproprijacija, te da nije došlo do rušenja ili otkupa legalnih i nelegalnih objekata.

Fabrika za preradu hrane i nano tehnologiju

Vlasnik kompanije “Elite – private Jet Service” Majk Štajnmiler je “Vijestima” u aprilu 2023. kazao da čim dobiju koncesiju za aerodrom odmah će početi prve radove na aerodromu.

On je objasnio da bi se poslovni model aerodroma bazirao na putničkim i teretnim letovima, kao i letovima protivpožarnih aviona, a obuhvatao bi i dvije fabrike za hranu i nano-solar tehnologiju.

“Kompanija za preradu hrane proizvodiće proizvode za svjetski program protiv gladi Ujedinjenih nacija. Druga fabrika će se baviti proizvodnjom u okviru nano solar tehnologije. Proizvodnja će biti potpuno automatizovana i CO2-neutralna”, naveo je Štajnmiler.

On je dodao je Opština Berane već dala predloge za lokaciju ovih fabrika, ali da još ništa nije odlučeno. Kako je kazao, prve proizvodne jedinice za nano-solarne proizvode prema planu gradiće se direktno uz aerodrom.

Aerodrom Berane, foto: Rabrenović

Na pitanje kolika je okvirna vrijednosti investicije, Štajnmiler je naveo da se radi o ulaganju koji će biti najveći projekat na sjeveru Crne Gore unazad decenijama i po broju novih radnih mjesta i po iznosu koji će biti uložen.

“Trenutno planiramo oko 300-400 zaposlenih koji će direktno raditi kod nas i još 500-600 novostvorenih radnih mjesta u blizini aerodroma, jer aerodrom deluje kao magnet za posao, potrebni su vam dodatni dobavljači, vozači taksija i autobusa, turističke agencije… Za budućnost smo sigurni da će aerodrom privući i druge kompanije da se nastane u Beranama, što će donijeti dodatna radna mesta”, saopštio je Štajnmiler, koji nije precizirao iznos investicije.

Štajnmiler je kazao da je “Elite-private Jet Service” kompanija osnovana 2005. godine, koja nudi privatne letove širom svijeta, kao i usluge za privatne avione na više od 400 aerodroma.

“Future World Technologies” koja će finansirati projekat “Berane Air park”, investira, kako je kazao Štajnmiler, u projekte širom svijeta u oblasti nano solarnih tehnologija, tretmana pitke i otpadne vode, vjetroturbina, čišćenja okeana, održivih goriva iz algi, geotermalne energije, recikliranja guma i plastike, proizvodnje vodonika…

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku, o čemu su “Vijesti” ranije pisale, potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, heliodrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine od oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgrada za kargo centar oko 40.000 metara kvadratnih, visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 metara kvadratnih parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Mirko Kotlaš, Marija Mirjačić – Vijesti)

Prema Monstatu, prosječna cijena metra kvadratnog u novogradnji je 1.821 eura. Međutim, po toj cijeni u glavnom gradu stanovi se mogu kupiti samo na nekoliko lokacija i uglavnom u izgradnji, dok na primorju nema kvadrata ispod dvije hiljade. Zbog velike potražnje, cijena metra kvadratnog na crnogorskom primorju dostiže nevjerovatnih 15.000 eura. Pad cijena nekretnina se ne očekuje, jer je potražnja i dalje prilično dobra u odnosu na ponudu.

Cijene nekretnina u Crnoj Gori i dalje bilježe rast. U glavnom gradu, u kojem je i najveća potražnja, po cijeni od 1.800 eura po metru kvadratnom, koliko po Monstatu iznosi prosječna cijena kvadrata u novogradnji, stan se može kupiti u djelovima grada kao što su Zabjelo, zona iza bivšeg Titeksa, zona uz ulicu Vojislavljevića, Tuški put, Stari aerodrom, dio Zagoriča…

Kako za Bankar kaže vlasnik Multitask nekretnina Stefan Mišković, na tim lokacijama useljiv stan u novogradnji ili dobro očuvan košta otprilike 2.000 eura po kvadratu.

„Kada govorimo o sjeveru, u Kolašinu se takođe može naći metar kvadratni po cijeni od oko 1.800 eura, za neke projekte u izgradnji koji nisu u samom centru, dok Žabljak nema značajnu ponudu u stanogradnji jer na tom tržistu dominantno se grade vikendice i objekti za odmor“, kaže Mišković.

Na jugu, kako ističe, teško da je moguće pronaći metar kvadratni u novogradnji po toj cijeni, osim u najjužnijoj crnogorskoj opštini, odnosno u Ulcinju.

„U zoni oko mosta Port Milena koje je jedno od najjaktivnijih kada je gradnja u pitanju u Ulcinju se može pronaći stan od 1.600 po metru kvadratnom pa naviše, zavisno od kvaliteta gradnje i sadržaja koje kompleks nudi“, navodi Mišković.

Luksuzni rezorti: Cijene kvadrata do 15.000 eura

Da je kupovina stana na primorju postala luksuz, govori činjenica da na primorju kvadrat u novogradnji košta više od 2.100 eura, a u popularnim turističkim mjestima za ovaj novac se ne može naći ni nekretnina u izgradnji. U rizortima cijene su takve da su nedostižne za naše sugrađane.

„Najskuplji kvadrati se prodaju u reziortima na jugu i kreću se od 6.000 eura po metru kvadratnom u „presale” fazi do 15.000 eura po kvadratu za opremljene i useljive stanove u istim rizortima“, kaže Mišković.

Na sjeveru u ponudi uglavnom kuće

Mišković objašnjava da je zbog različitosti koje crnogorsko tržište nekrentina, nemamo idealne komparativne uslove za sjever, gdje su dominantno kuće kao vrsta nekretnine , u odnosu na centralni region i jug gdje su stambeni objekti tj. zgrade dominantni.

„Ali ako uzimamo stan kao referentnu nekretninu, onda su to opštine sjevera, uz Nikšić i Danilovgrad gdje je cijena nekih 1.000-1.100 eura po metru kvadratnom“, navodi Mišković.

Kratkoročna očekivanja su, kako kaže, da neće doći do pada cijena nekrentina jer je tražnja i dalje prilično dobra u odnosu na ponudu.

„Primjećujemo da se nešto manje gradi i da je ponuda nešto manja, što cijene i dalje drži na ovom nivou uz neki blagi trend rasta“, navodi Mišković.

Pad cijena, kako kaže, može se očekivati u nekom srednjem roku, ali ne značajan s ozbirom na inflaciju i najavljene ekonomske reforme, koje treba da povećaju kreditne sposobnosti građana i samim tim potenicjalno utiču na povećanje tražnje.

(Izvor: Bankar.me)