Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.

Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.

“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.

On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.

“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.

Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.

“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.

U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…

Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.

Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.

Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.

U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.

Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.

Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.

Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.

Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.

BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.

Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.

Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.

BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu

Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.

U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.