Connect with us

POLITIKA

ESAD RASTODER

Predsjednik Bošnjačkog saveza u Americi: Ibrahimoviću, šta je bilo s parama za kampanju iz Njujorka?

Rastoder rekao da će u nedjelju objaviti koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao. Iz BS saopšteno da neće da komentarišu“nebuloze i neistine raznih dušebrižnika”

Foto: Bošnjačka stranka/Stav

Jedan od lidera Bošnjaka iz Crne Gore u dijaspori Esad Rastoder pitao je javno predsjednika Bošnjačke stranke (BS) šta se desilo sa novcem koji je Ervin Ibrahimović navodno dobio od zemljaka u Njujorku za kampanju u prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i pozvao ga da to obznani ili će te podatke on objaviti.

Predsjednik Bošnjačkog saveza Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama je “Vijestima” rekao da je on napravio snimak koji kruži društvenim mrežama, i poručio da će u nedjelju u 20 časova objaviti drugi u kome će pojasniti detalje o tome koliko je novca u pitanju i ko je sve donirao.

Na video snimku on kritikuje Bošnjačku stranku zbog ulaska u Vladu sa partijama nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) i poziva Ibrahimovića da saopšti gdje je novac koji je sakupljen za kampanju.

“Kad su bili izbori prije godinu dana, da kaže narodu i članstvu koliko se skupilo para u Njujorku u Bošnjačkom centru, a te su pare koje su se skupile za finansiranje kampanje BS-a. Koliko para je odnio u Crnu Goru i kako ih je prenio”, saopštio je Rastoder i dodao da će, ako Ibrahimović to ne kaže, pozvati Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da utvrdi gdje je novac završio kao i da li je došao u blagajnu BS.

On je lideru najjače manjinske stranke u Crnoj Gori poručio da je “dosta laži i prevare”.

“Ima još neko familiju, oca, majku. Ima još neko ko bi zaposlio svoju rodbinu ili nekog svog, ne samo ti svoje. Ovo što si sad uradio, nisi ispred bošnjačkog naroda, već samo ispred tvojih poltrona i ulizica”, poručio je Rastoder.

Iz Bošnjačke stranke nisu odgovorili na pitanja da li je Bošnjački savez Crne Gore iz Njujorka donirao novac za kampanju za parlamentarne izbore prošle godine, niti da li su primali donacije iz inostranstva.

“Nebuloze i neistine raznih dušebrižnika, koji se svaki dan, po zadatku, javljaju da blate BS i predsjednika Ibrahimovića, ne želimo ni komentarisati. Čeka nas puno posla, da pomognemo bošnjačkom narodu, zbog čega smo i postali dio 44. Vlade. Ovakve i slične gluposti su skretanje pažnje javnosti sa suštinskih tema”, poručili su u odgovorima koje su dostavili listu.

U Izvještaju o troškovima izborne kampanje za parlamentarne izbore u junu 2023. godine koji je BS podnijela ASK-u nisu prijavljene donacije iz privatnih izvora, dok su iz javnih potrošili nešto više od 40.000 eura, dok su iz sopstvenih sredstava prenijeli 6.000 eura. Ibrahimovićeva partija je izvještaj podnijela 7. jula prethodne godine.

Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja zabranjuje učesnicima na izborima da primaju materijalnu, finansijsku pomoć i nenovčanih priloga od drugih država, privrednih društava i pravnih lica van teritorije Crne Gore, fizičkih lica i preduzetnika koja nemaju biračko pravo u Crnoj Gori, anonimnih darodavaca…

Prema podacima sa sajta stranke, njihovi predstavnici su bili u posjeti dijaspori u najvećem američkom gradu, u aprilu prošle godine, kao pokrovitelji iftara u Bošnjačkom Islamskom kulturnom centru Plav-Gusinje. Prisutnima su tom prilikom u ime BS obratili potpredsjednik Damir Gutić i portparol Adel Omeragić.

Ovo nije prvi put da predstavnici te stranke idu u posjete dijaspori uoči izbora.

Ibrahimović je bio u posjeti Zavičajnom klubu “Bihor” iz Luksemburga 1. maja prošle godine, nešto više od mjesec dana prije parlamentarnih izbora, dok je u istu državu išao i 13. jula 2020, takođe uoči izbora za državni parlament.

U predsjedničkoj kampanji 2023. godine bivši šef države Milo Đukanović i lider BS su se sastali sa crnogorskim iseljenicima u Hanoveru.

Takođe, krajem septembra 2022. godine, uoči lokalnih izbora u više opština, lider BS i tadašnji ministar kapitalnih investicija, kao i državni sekretar u tom resoru Admir Šahmanović, sastali su se sa predstavnicima udruženja dijaspore u Njujorku, dok je u posjetu iseljenicima u Frankfurtu Ibrahimović putovao u tandemu sa predsjednikom rožajskog odbora stranke Mirsadom Nurkovićem.

Uoči predsjedničkih izbora 2018. godine, na kojim je BS podržala kandidata Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, politička konkurencija ih je optuživala da dobija novac od iseljenika i da “na nečastan način nagovaraju dijasporu da dođe na glasanje”. Tada je ove tvrdnje iznio član rožajskog odbora Građanskog pokreta URA Hajruš Kalač, ali ni tada “Vijestima” nije odgovoreno li se u inostranstvu skupljao novac za kampanju.

Ibrahimović je nekoliko puta i pozivao da se građanima Crne Gore koji žive u inostranstvu omogući da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a dijasporu je nazivao “najvećim investitorom” i “razvojnim resursom”.

Nekoliko puta je lider BS govorio u ime crnogorskih iseljenika, pa je tako prije dvije godine kazao da je “dijaspora zabrinuta zbog statusa pripadnika nacionalnih manjina”, a 2020. godine u njihovo ime govorio kako žele da rekonstruišu Dom zdravlja u Rožajama i u parlamentu pitao tadašnjeg ministra zdravlja Kenana Hrapovića da li taj resor prihvata doniranje sredstava.

BS je do sredine oktobra važio za izvjesnog konstituenta budućeg kabineta, ali je mandatar za sastav vlade i predsjednik Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić tada iznenada odustao od aranžmana s njima i dogovorio se s Demokratama, Socijalističkom narodnom partijom (SNP), Albanskim forumom i Albanskom alijansom, uz parlamentarnu podršku saveza Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji čine partije nekadašnejg DF-a.

Iz PES-a su tada “Vijestima” rekli da je BS odbio da bude u vlasti sa ZBCG i da je tražio da se u nju ubace Socijaldemokrate (SD), dok su iz BS-a naveli da nisu ni stigli da se izjasne o Spajićevoj ponudi o manjinskoj vladi sa ZBCG, a neki izvori iz BS su tvrdili da nisu ni dobili formalnu ponudu.

Tokom pregovora se spekulisalo da bi BS-u mogla da pripadnu četiri resora i jedno potpredsjedničko mjesto u vladi.

BS: Projekti prelomili ulazak u Vladu

Bošnjačka stranka juče je saopštila da je sporazumom o ulasku u rekonstruisanu Vladu premijera Milojka Spajića predviđeno da kapitalni projekti u mjestima gdje žive Bošnjaci budu prioritet u narednom periodu, kao i da je Ibrahimović u sporazumu sa premijerom Spajićem definisao o kojim se projektima radi.

U saopštenju koje potpisuje najjača manjinska stranka u Crnoj Gori se kao strateški ciljevi njihovog ulaska u izvršnu vlast navode: obezbjeđivanje finansija za završetak skijališta Štedim, aktuelizacija otvaranja tunela Rožaje-Peć, otvaranje puta Plav-Dečani, obezbjeđivanje sredstava za revitalizaciju Plavskog jezera, rekonstrukciju puta Gusinje-Grebaje, završetak puta Plav-Gusinje preko Kruševa, put Petnjica-Bioče, valorizacija Đalovića pećine, skijalište Cmiljača, put Sveti Ivan-Mrkojevići-Sukobin, bulevar kroz naselja Čeluga i Zaljevo u Baru.

POLITIKA

Milatović tvrdi: Spajićev ujak Sretan Kankaraš imao veliki uticaj na PES, sa Demokratama dogovarao novog direktora policije

Na pitanje da li je upoznao Kankaraša, Milatović je odgovorio potvrdno

Profimedia/Soeren Stache/dpa

Ujak Milojka Spajića Sreten Kankaraš imao je veliki uticaj na Pokret Evropa sad (PES) i sa Demokratama je dogovarao novog direktora policije, kazao je u emisiji „Minula neđelja“ na Aplus televiziji predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

„To svako zna, samo im je u interesu da li da govore o tome“, rekao je Milatović.

Na pitanje da li je upoznao Kankaraša, Milatović je odgovorio potvrdno.

„Pomogao je Spajiću mnogo kad su u pitanju porodične stvari. Kad je Spajić došao u Podgoricu, on je u suštini nije poznavao. Došao je u Podgoricu praktično kad je postao ministar. Taj odnos je kasnije prerastao u Kankarašev uticaj u Pokretu Evropa sad“, rekao je Milatović.

Dodao je da trenutno ne zna kakva je trenutno situacija u PES-u što se tiče Kankaraševog uticaja.

„Nisam više dio toga, tako da ne znam. To više nije dio mog posla, niti bih se miješao. Dok sam ja bio u kampanji za predsjedničke izbore, Kankaraševa uloga je bila mala, a kasnije sam čuo da je njegova uloga u Vladi bila veća, a i tokom parlamentarnih izbora“, naveo je on.

Upitan kako komentariše to da neko ko nema nikakvu funkciju u državu, vodi državu i pregovara o procesima, Milatović je kazao da to ne bi komentarisao.

„To je retoričko pitanje na koje svi znamo odgovor. Mislim da smo izašli iz Crne Gore gdje se sa neinstitucionalnih pozicija upravlja procesima“, zaključio je Milatović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ministarstvo traži: Skupština opštine Berane da se do ponedjeljka izjasni o preporuci Vlade da skrati mandat

“Ako bi došlo do skraćenja mandata, čim se odluka o tome objavi u Službenom listu, Predsjednik države raspisuje izbore“

Opština Berane

Ministarstvo javne uprave dostavilo je juče Skupštini opštine Berane zahtjev da se urgentno, odnosno najkasnije do ponedjeljka izjasne šta su uradili po preporuci Vlade Crne Gore da skrate mandat lokalnom parlamentu, saznaje Portal RTCG.

“Vlada Crne Gore je Skupštini opštine Berane uputila Predlog za skraćenje mandata Skupštine opštine od 15. 08. 2024. godine. S tim u vezi, potrebno je da nas najkasnije do 10. 09. 2024. godine informišete da li je Skupština opštine Berane postupila po predlogu Vlade Crne Gore, odnosno da li je sjednica sazvana, održana i da li je donijeta Odluka o skraćenju mandata”, sadržina je dopisa koji je skupštinskoj službi stigao u petak pred kraj radnog vremena.

Kako je našem portalu nezvanično rečeno, skupštinska služba je odmah pripremila odgovor čija je suština da preporuka Vlade nije ispoštovana, odnosno da na odborničkom kolegijumu koji je održan nije postignut dogovor o sazivanju sjednice.

Da li urgentnost po kojoj sada Ministarstvo javne uprave traži odgovor SO Berane znači da će Vlada pristupiti raspuštanju Skupštine u Beranama na prvoj narednoj sjednici, u četvrtak, ili još neko vrijeme ostaviti da to urade sami odbornici, budući da Vladina preporuka nije bila vremenski oročena, ostaje da se vidi.

“Ako bi došlo do skraćenja mandata, čim se odluka o tome objavi u Službenom listu, Predsjednik države raspisuje izbore“, objašnjeno je iz skupštinske službe.

Sagovornik iz skupštinske službe Portalu RTCG je rekao da je ovo prvi slučaj u Crnoj Gori da jedna Opština nema već duži period predsjednika niti jednog potpredsjednika, i da je stvar pravnog tumačenja kakva bi u tom slučaju ovlašćenja imao Odbor povjernika.

„Da li bi u tom slučaju predsjednik Odbora povjerenika preuzeo ulogu lica koje mijenja predsjednika, ili bi nekoga ovlastili, to je već pitanje“, kazao je taj sagovornik.

Portal RTCG ranije je pisao da ako Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo javne uprave hitno ne uvede privremene mjere i odredi odbor povjerenika, u Opštini Berane biće ugrožen javni interes, jer zbog nemogućnosti usvajanja rebalansa budžeta jedan dio lokalnih preduzeća čiji je Opština osnivač neće moći da primi već avgustovsku platu.

Budžet Opštine Berane usvojen je krajem prošle godine, prije nego je usvojen državni budžet, i bilo je planirano da se početkom ljeta radi rebalans, a u međuvremenu su uslijedila povećanja plata zbog čega su, inače siromašni, budžeti nekih preduzeća, istrošeni.

Vlada je na sjednici preporučila od 15. avgusta Skupštini opštine Berane da skrati mandat, jer to prije toga nisu učinili na predlog Ministarstva javne uprave koje ima je bilo dalo rok od deset dana.

U ovom trenutku se čini da kod vladajuće većine (DF, Demokrate, Berane sad, Prava Crna Gora i Ujedinjena Crna Gora) ne postoji volja da to urade ni nakon preporuke Vlade, čime se situacija dodatno komplikuje i dovodi do ugrožavanja javnog interesa.

Sagovornik našeg portala je objasnio da u ovoj situaciji je potrebno da predsjednik SO Milun Rmuš (Demokrate) zakaže sjednicu sa dvije tačke do tri tačke dnevnog reda, i da bi se na toj sjednici pokazalo da onaj ko ne glasa za skraćenje mandata, odnosno ostaje za produženje agonije u kojoj se našla Opština Berane, ne radi u interesu građana.

Opozicioni DPS koji ima devet odbornika je jasno saopštio da će podržati skraćenje mandata, a na kolegijumu koji je održan to je nagoviješteno i iz opozicione Socijalističke narodne partije (SNP).

Osim što neka preduzeća neće imati za plate, stali su svi postupci javnih nabavki, i time blokirani mnogi projekti koji su planirani za realizaciju, osim onih koji se sprovode sa nivoa države, kao što je izgradnja obaloutvrde između dva dva mosta.

Do agonije u Opštini Berane, došlo se kada dogovorena rotacija na mjestu predsjednika opštine između NSD i Demokrate nije uspjela, jer nije bilo neophodne većine u vladajućoj koaliciji, i kada sve to nije završeno do 13. jula.

Mjesec ranije, naime, 13. juna dotadašnji predsjednik Vuko Todorović (NSD) je dao ostavku, a nešto prije i potpredsjednik Damjan Ćulafić (Demokrate), ali u međuvremenu na dvije sjednice nije došlo do rotacije. Tako je istekao rok od 30 dana u kojem je po zakonu morao biti izabran novi predsjednik.

Od tada, odnosno od 13. juna, Opština Berane je „obezglavljena“, jer nema ni predsjednika, niti makar jednog potpredsjednika, zbog čega nema ni nekoga ko bi mogao biti ovlašćen da predloži rebalans i spriječi još težu krizu, znajući da, pored uobičajenih jesenjih izdataka, većina zaposlenih je kreditno zadužena, što bi, u slučaju da Vlada brzo ne reaguje, moglo dovesti do sigurnih protesta.

Iako mnogi kritikuju tu činjenicu i rigidno je tumače, Opština je najveći poslodavac u Beranama, što sasvim sigurno znatno ublažava tešku socijalnu sliku u kojoj se ovaj grad nalazi. Politička talasanja posljednjih mjeseci samo su podstakla nova migraciona kretanja i odlazak mladih i stručnih ljudi iz Berana, a odugovlačenje agonije ide tome u prilog.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Milatović Vučiću: Govorim srpskim jezikom

„Jezik je lingvistički isti. Ljudi ga możda zovu različito, ljudi ga možda zovu drugačije, ali jeste srpski“, kazao je Milatović

Foto: Vesna Lalić/Nova.rs; TANJUG/ SAVA RADOVANOVIĆ

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je na bezbjednosnom Globsec Forumu u Pragu da govori srpskim jezikom.

Tokom panela „Uspon Zapadnog Balkana u EU“ predsjednik Srbije Aleksandar Vučić mu je dobacio da Milatović govori srpskim jezikom, na šta je Milatović kazao: “Da, govorim.”

„Jezik je lingvistički isti. Ljudi ga możda zovu različito, ljudi ga možda zovu drugačije, ali jeste srpski“, kazao je Milatović.

Pogledajte video od 48. minuta.

Milatović je kazao da je za Crnu Goru bilo teško da uvede sankcije Rusije, jer je prije pet godina, 30 odsto turista dolazilo iz Rusije, ali to je stvar usklađivanja spoljne politike EU.

„Mi želimo da budemo dio EU. Razumijem sve što Aleksandar kaže, ali bi bilo lakše da imamo optimistu za predsjednika Srbije, nego pesimistu“, rekao je Milatović.

Vučić mu je odgovorio da su njegove poruke o EU putu vrlo jasne.

„To se dobro uklapa u vaše priče. Vi ne biste mogli biti tako dobri, da nema loše Srbije“, rekao je Vučić.

Vučić vjeruje da će Ukrajina ući u EU 2030. godine

„Bio optimista ili ne, vi znate da sam ja u pravu. Nisam negativan, samo sam realan. Nakon Ukrajine, Srbija, Albanija, Crna Gora možda mogu da se pridruže, ali ne prije Ukrajine. Vidjećete da sam u pravu“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije