Connect with us

DRUŠTVO

PODACI MUP-A

Preglomazan državni vozni park: Do kraja godine biće čak 5.200 službenih vozila

„Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“

Foto: Gov.me

Broj službenih vozila u Crnoj Gori drastično je porastao u posljednjih nekoliko godina, uprkos obećanjima nove vlasti o racionalnijem korišćenju javnih resursa.

Prema podacima MUP-a, trenutno ih je 4.810, a očekuje se da taj broj do kraja godine dostigne čak 5.200. Organizacija KOD upozorava da je državni vozni park preglomazan, te poziva na hitno smanjenje broja službenih vozila i bolju kontrolu njihovog korišćenja.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, Crna Gora trenutno raspolaže sa 4.810 službenih vozila. Iako je nova vlast najavljivala da će raskrstiti sa lošim praksama, podaci kojima raspolažu u Organizaciji KOD pokazuju da se od 2017. godine broj službenih vozila povećao za 1.000, sa tendencijom da do kraja godine dostigne čak 5.200 vozila.

„Veoma je važno napomenuti da u ovaj broj ne spadaju ni vozila koja su državne institucije uzele na lizing sa obavezom da ih nakon isteka dogovorenog perioda vrate. Tako da je vozni park javne administracije, kako na državnom, tako i na opštinskom nivou definitivno preglomazan i svjedoči o jednoj, ja bih rekla nepristojnoj bahatosti službenika i definitivno je da taj broj treba biti smanjen i doveden na neku optimalnu mjeru“, kazala je Mirjana Vuković iz organizacije KOD, prenosi Pobjeda.

Kako bi se spriječile zloupotrebe kojima su građani svjedočili u prethodnom periodu, Vuković ističe da bi država trebalo da uspostavi registar službenih vozila, uz primjenu GPS sistema, kako bi se tačno znalo ko, kada i u koje svrhe koristi ta vozila.

„Sve dok to nemamo, mi ćemo davati ogromne sume za registraciju i održavanje tih vozila a da nemamo tačan uvid u to kako to utiče na sistem. Sve državne službe, sva službena putovanja, ručkove na potpis, sve to građani plaćaju iz svojih džepova. Taj novac je mogao biti usmjeren za izgradnju bolnica, škola ili vrtića kako bismo izbjegli čekanje u redovima kod ljekara, kako bi naša djeca učila i odrastala u uslovima dostojnim djeteta“, istakla je Vuković.

Analiza Gradske pokazuje da je broj službenih vozila posljednih šest godina konstantno preko 4.000.

Vlada Zdravka Kripokapića je 2020. godine od prethodne na čijem je čelu bio Duško Marković, naslijedila 4.573 službena automobila. Za vrijeme Krivokapićevog mandata broj službenih vozila je padao, pa ih je u 2021. bilo 4.273, da bi nakon dolaska Dritana Abazovića na čelo Vlade taj broj počeo da raste i u 2022. broj državnih četvorotočkaša je porastao na 4.281, a u 2023. dostigao brojku od čak 4.714. Upravljanje Vladom je od novembra 2023. preuzeo Milojko Spajić, a podaci pokazuju da je u tekućoj godini broj vozila u vlasništvu države porastao na 4.810.

BROJ SLUŽBENIH VOZILA U CRNOJ GORI

2019. – 4.380

2020. – 4.573

2021. – 4.273

2022. – 4.281

2023. – 4.714

2024. – 4.810

Iz Organizacije KOD ocjenjuju da se problem države ogleda u nedostatku transparentnosti, kao i u slaboj informisanosti građana o pravima i obavezama državnih službenika, koji se prema državnoj svojini moraju odnositi savjesno, a ne tretirati je kao privatno vlasništvo.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije