DRUŠTVO
NE POSTOJI DRŽAVNA INSTITUCIJA U KOJOJ NEMA LAŽNE DIPLOME
Preko 25.000 ljudi radi u državnim institucijama u Crnoj Gori sa lažnom diplomom
Najviše zabrinjava što ljudi sa lažnim znanjem, liječe i obrazuju našu djecu ili pokrivaju neku visoku poziciju

Ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik, iz Vladine komisije za provjeru lažnih sertifikata. Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da nas upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem, liječe i obrazuju našu djecu.
Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada naših sugrađana sjedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za provjeru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više.
Zarija Pavićević, član Vladine komisije zaprovjeru lažnih diploma ističe da ne postoji javna institucija da nemamo ljude sa lažnim znanjem.
„Ti ljudi nam nanose dugoročnu štetu prvenstveno u dijelu moralnih vrijednosti pa onda i ekonomskog statusa jer sigurno ti ljudine znaju da rade posao za koji su plaćeni koji svojim nasavjesnim radom dugoročno utiču na propast društva“, kaže Pavićević.
Falsifikatora je mnogo u prosvjeti, zatim u bezbjednosnom sektoru koje Pavićević opisuju kao rasulo. Posebno brine zdravstvo gdje je prema procjenama najmanje 30 odsto lažnih diploma.
„Generalno sa zdravstvenim sistemom imali smo najveći problem sa srednjom školom u Tutinu, ali Tutin je toliko metastrazira od a sad ima sestrinske škole.. tu su između ostalih Milutin Milanković, škola Perfekt Prijepolje, Sveti Sava Beograd, Hipokrat, Dositej Obradović, Isidora, Krug itd“, navodi Pavićević.
Brojke do kojih je došla komisija i oni pred sudovima se međutim uveliko mimoilaze. U poslednjih šest godina u Glavnom gradu podnijeto je tek nešto preko stotinu krivičnih prijava za ovo krivično djelo.
„Mi smo u Osnovnom sudu imali u poslednjih šest godina 132 krivična predmeta formirana i okončana povodom krivičnog djela falsifikovanja isprave 21 4021 57 Mi smo imali pravosnažno okončana 34 predmeta, znači za sada imamo 34 presude“, navodi Ilija Radulović, sudija Osnovnog suda u Podgorici.
Kazna je ipak stroga, kreće se do pet godina zatvora, no u praksi se uglavnom izriču znatno blaže a nerijetko i uslovne.
„Postoji 28 presuda gdje je izrečena kazna zatvora u granicama od 34 dana kao najmanje izrečena, do 10 mjeseci zatvora. Mi smo nedavno imali pravosnožno okončan postupak gdje je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci što smatram da je jedna ozbiljna kazna zatvora“, navodi Radulović.
A pored sudske kazne, veća je, kaže Radulović, ona zbog osude društva koja uglavnom uslijedi kada se za nekog potvrdi da je lažirao diplome. Osim što osuđuju, Podgoričani se i plaše rada takvih zaposlenih.
Put do posla falsifikatorima do sada je olakšavala jednostavna nostrifikacija diploma, što je odredba koja bi trebala biti izmijenjena u novom Zakonu o visokom obrazovanju.
„Oni pošalju mejl na određenu adresu i onda oni im odgovore da, taj neki čovjek je završio kod nas i to je bio jedini način kako se nostrifikovala diploma“, navodi Popović.
Za mnoge prijave se epilog čeka predugo, što je slučaj sa 45 krivičnih prijava protiv medicinskog osoblja u Pljevljima, podnijetih prije tri godine do danas bez odgovora osnovonog tužilaštva u tom gradu. Istovremeno, u regionu su podignute optužnice protiv nekoliko privatnih univerziteta koji su i zatvoreni, a čije diplome ponosno nose naši visokoškolci.
DRUŠTVO
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.
Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.
„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.
Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.
„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.
Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.
„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.
Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.
„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.
DRUŠTVO
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.
Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.
Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.
Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.
“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.
“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.
Peticija je dostupna na ovom LINKU.
DRUŠTVO
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.
Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.
Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.
Piše: Berane online
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru













