Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠA VLADA NIJE ŠTEDJELA NOVAC GRAĐANA

Državne institucije u korona godini na službena putovanja potrošile 2,4 miliona

Uprava policije je rekorder kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i oni su iznosili čak 598.994 eura

Bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović i premijer Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore

Državne institucije su u 2020. godini imale plan da za službena putovanja potroše 3.594.939,34 eura, a iako je te godine počela pandemija virusa korona i svijet je bukvalno stao, na ime te stavke potrošeno je čak 2.424.532,18 eura, pokazuju podaci iz predloga Zakona o završnom računu za prošlu godinu, koji je predat u skupštinsku proceduru. Samo Skupština je na ime tog troška imala izdatak od 219.891 eura, a Generalni sekretarijat Vlade 88.444, prenosi Dan.

Ministarstvo unutrašnjih poslova za putovanja je potrošilo 42.033 eura, a Uprava policije je rekorder sa troškom od 598.994 eura. Ministarstvo odbrane je na ime službenih putovanja imalo izdatak od 81.136 eura, Vojska 74.052, Poreska uprava 36.733, Uprava za nekretnine 80.779, Uprava za imovinu 29.581, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija 38.426, a diplomatsko-konzularna predstavništva 44.623, navodi ovaj medij.

Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative Crna Gora, pored svih privilegija koje ostvaruju naši poslanici i ministri, ne treba da nas čudi što žele da iskoriste svaki cent koji mogu samo da bi glumili „vlast“.

„Je li se iko ikada zapitao zašto će nama tolika putovanja kad nikad niko od njih nije uspio ništa pametno da dogovori na tim putovanjima?! Da su dogovorili makar jedan posao od 200 eura nekakve bi koristi bilo. Daću primjer na lokalu gdje je u Izrael na utakmicu Sutjeske sa Makabijem otišla i delegacija opštine Nikšić. Više je delegata opštine otišlo nego igrača u Tel Aviv u avgustu ove godine. Svakome od njih Opština je platila put, smještaj, hranu, … Opština Nikšić ima velike finansijske probleme i ne zna se hoće li uskoro imati za plate, ali zato imaju za plaćanje putovanja, slikanje i provode. Je li to štednja u vrijeme korone?! Samo da podsjetim te jednoćelijske organizme da ljudi umiru jer nemaju da kupe ljekove u apotekama! Apoteke javnog zdravstvenog sistema imaju samo najosnovnije ljekove“, upozorava Pejak.

On navodi da ne možemo očekivati većinu promjenu i sa novom vlašću.

„U čemu se ova vlast razlikuje od bivše?! Jedino u tome što su zaboravili ko ih je doveo na vlast. Ta zaboravnost ih čini toliko bahatima da misle da je novac u budžetu samo njihov! Mi djecu liječimo SMS-ovima dok neki idu da se provode po svijetu. Sramno! Bijedno! Podlo! Nemam riječi za takve ljude. Alternativa želi da uvede valorizaciju i izvještavanje sa svakog puta da bi država imala jasan uvid ZAŠTO je neko putovao u inostranstvo?! Šta nam je to pomoglo?! Osim što gledamo snimke na crvenom tepihu, ovom narodu treba obezbijediti radna mjesta. Sa 2,4 miliona moglo je da se otvori oko 50 radnih mjesta“, smatra Pejak.

Prema vladinoj uredbi o naknadama troškova zaposlenih u javnom sektoru, koja je poslednji put mijenjana 2016. godine, dnevnice za službena putovanja povećane su i do 92 eura. Podzakonski akt, koji je tada objavljen na sajtu Vlade Crne Gore, donijet je u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim su plate funkcionerima povećane od 300 do preko 1.000 eura, a radnicima od 20 do 50 eura.

Na luksuz nijesu štedjeli

Državne institucije su u periodu od 2016. do kraja 2019. godine, na službena putovanja potrošile 26.497.886 eura. U poslednje dvije godine mandata vlade Duška Markovića bio je vidljiv rast troškova za službena putovanja, pa je tako 2016. taj trošak iznosio 5,9 miliona, u 2017. je porastao na šest, da bi već 2018. za putovanja državnih službenika i funkcionera bilo izdvojeno čak 7.275.597 eura.

Prema podacima iz završnih budžeta tokom 2019, na ime službenih putovanja je potrošeno 7.275.150 eura, što predstavlja probijanje predviđenog troška za 113.959 eura, jer su imali plan da potroše 7.161.792 eura. Podsjetimo, prilikom formiranja vlade 2016. najavljivano je da će se novac štedjeti, pa i na putovanjima, ali se to brzo zaboravilo i prekršilo.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije