Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠA VLADA NIJE ŠTEDJELA NOVAC GRAĐANA

Državne institucije u korona godini na službena putovanja potrošile 2,4 miliona

Uprava policije je rekorder kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i oni su iznosili čak 598.994 eura

Bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović i premijer Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore

Državne institucije su u 2020. godini imale plan da za službena putovanja potroše 3.594.939,34 eura, a iako je te godine počela pandemija virusa korona i svijet je bukvalno stao, na ime te stavke potrošeno je čak 2.424.532,18 eura, pokazuju podaci iz predloga Zakona o završnom računu za prošlu godinu, koji je predat u skupštinsku proceduru. Samo Skupština je na ime tog troška imala izdatak od 219.891 eura, a Generalni sekretarijat Vlade 88.444, prenosi Dan.

Ministarstvo unutrašnjih poslova za putovanja je potrošilo 42.033 eura, a Uprava policije je rekorder sa troškom od 598.994 eura. Ministarstvo odbrane je na ime službenih putovanja imalo izdatak od 81.136 eura, Vojska 74.052, Poreska uprava 36.733, Uprava za nekretnine 80.779, Uprava za imovinu 29.581, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija 38.426, a diplomatsko-konzularna predstavništva 44.623, navodi ovaj medij.

Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative Crna Gora, pored svih privilegija koje ostvaruju naši poslanici i ministri, ne treba da nas čudi što žele da iskoriste svaki cent koji mogu samo da bi glumili „vlast“.

„Je li se iko ikada zapitao zašto će nama tolika putovanja kad nikad niko od njih nije uspio ništa pametno da dogovori na tim putovanjima?! Da su dogovorili makar jedan posao od 200 eura nekakve bi koristi bilo. Daću primjer na lokalu gdje je u Izrael na utakmicu Sutjeske sa Makabijem otišla i delegacija opštine Nikšić. Više je delegata opštine otišlo nego igrača u Tel Aviv u avgustu ove godine. Svakome od njih Opština je platila put, smještaj, hranu, … Opština Nikšić ima velike finansijske probleme i ne zna se hoće li uskoro imati za plate, ali zato imaju za plaćanje putovanja, slikanje i provode. Je li to štednja u vrijeme korone?! Samo da podsjetim te jednoćelijske organizme da ljudi umiru jer nemaju da kupe ljekove u apotekama! Apoteke javnog zdravstvenog sistema imaju samo najosnovnije ljekove“, upozorava Pejak.

On navodi da ne možemo očekivati većinu promjenu i sa novom vlašću.

„U čemu se ova vlast razlikuje od bivše?! Jedino u tome što su zaboravili ko ih je doveo na vlast. Ta zaboravnost ih čini toliko bahatima da misle da je novac u budžetu samo njihov! Mi djecu liječimo SMS-ovima dok neki idu da se provode po svijetu. Sramno! Bijedno! Podlo! Nemam riječi za takve ljude. Alternativa želi da uvede valorizaciju i izvještavanje sa svakog puta da bi država imala jasan uvid ZAŠTO je neko putovao u inostranstvo?! Šta nam je to pomoglo?! Osim što gledamo snimke na crvenom tepihu, ovom narodu treba obezbijediti radna mjesta. Sa 2,4 miliona moglo je da se otvori oko 50 radnih mjesta“, smatra Pejak.

Prema vladinoj uredbi o naknadama troškova zaposlenih u javnom sektoru, koja je poslednji put mijenjana 2016. godine, dnevnice za službena putovanja povećane su i do 92 eura. Podzakonski akt, koji je tada objavljen na sajtu Vlade Crne Gore, donijet je u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim su plate funkcionerima povećane od 300 do preko 1.000 eura, a radnicima od 20 do 50 eura.

Na luksuz nijesu štedjeli

Državne institucije su u periodu od 2016. do kraja 2019. godine, na službena putovanja potrošile 26.497.886 eura. U poslednje dvije godine mandata vlade Duška Markovića bio je vidljiv rast troškova za službena putovanja, pa je tako 2016. taj trošak iznosio 5,9 miliona, u 2017. je porastao na šest, da bi već 2018. za putovanja državnih službenika i funkcionera bilo izdvojeno čak 7.275.597 eura.

Prema podacima iz završnih budžeta tokom 2019, na ime službenih putovanja je potrošeno 7.275.150 eura, što predstavlja probijanje predviđenog troška za 113.959 eura, jer su imali plan da potroše 7.161.792 eura. Podsjetimo, prilikom formiranja vlade 2016. najavljivano je da će se novac štedjeti, pa i na putovanjima, ali se to brzo zaboravilo i prekršilo.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Pumpa u Beranama, Foto: Berane online

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.

Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.

Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.

Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.

Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.

Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost

„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.

Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:

„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.

Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.

Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.

Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama

Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.

U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.

„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.

Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.

„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.

Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.

„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.

Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.

“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.

“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.

Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.

Izvor: Portal RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije