Connect with us

DRUŠTVO

Protest u Ulcinju: Velika plaža nije pustinja da bi se gradio novi Dubai

„Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnosti u iznalaženju najboljeg rešenja koje bi bilo prihvatljivo za sve“, rekao je predsjenik MZ Štoj Albert Kastrati

Foto: Vijesti online

Na kružnom toku kod novog mosta na Port Mileni, pred velikim brojem građana, danas je održan protest Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, Udruženja Ada Bojana i predstavnika lokalne zajednice na kom su iznijeti jedinstveni stavovi da Velika plaža i Ulcinj nijesu na prodaju, da bi tender Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom(JP) trebalo poništiti i ugovore o zakupu iz 2019. aneksirati.

Predstavnik Udruženja zakupaca kupališta i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati kazao je da je strana kompanija koja je učestvovala na tenderu i pobijedila u nadmetanju za devet kupališta, favorizovana jer se tenderski postupak odlagao kako bi ona bila registrovana i u Crnoj Gori i mogla da aplicira.

„Dosadašni zakupci diskrimisani su na najgori mogući način. Nijesu uvažena naša ulaganja svih ovih godina, što smo od jedne ledine i neurednog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština trenutno može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljenje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata od sedam dana, izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima. U zadnjem trenutku, na dan otvaranja ponuda, saznali smo da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač“, kazao je Kastrati.

Ocijenio je da je jasno da se radi o centralističkoj ulozi i samovolji JP.“U prethodnom periodu i u toku prošle godine smo u više navrata imali sastanke sa predstavnicima Morskog dobra i resornih ministarstava u Privrednoj komori i donijeli smo zaključke da se formira radna grupa koja bi zajedno sa predstavnikom iz Privrede odradila kvalitetne pripreme za transparentan i u interesu svih tenderski postupak. Do toga nije došlo. Nas kao privrednike i Privrednu komoru niko nije kontaktirao i uzeo u obzir. Rezultat toga je svima poznat“, kazao je Kastrati.

Naveo je da Ulcinj diže glas protiv centralizacije.

„Prije dva dana premijer Milojko Spajić predstavio je megalomanski projekat koji treba da se gradi na Velikoj plaži i po zakup na 99 godina. To je vremenski period od četiri generacije. Sa ovog mjesta poručujemo ne samo njemu, nego i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnosti u iznalaženju najboljeg rešenja koje bi bilo prihvatljivo za sve“, kazao je Kastrati.

„Vijesti“ su juče prenijele da je osnivač kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“, Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planirao je zakupi cijelu Veliku plažu na 99 godina od Port Milene do Bojane.

To je „Vijestima“ potvrdilo više učesnika sastanka sa Spajićem koji je to juče na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, nije ni potvrdio ni demantovao.

Na nedavno okončanom tenderu JP, Alabarova kompanija „Eagle Hills Properties“, pobijedilka u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Premijer je Ulcinjanima prenio poruku Alabara, da je taj svjetski poznati investitor spreman da tamo gdje su zakupci državljani Crne Gore, odustane od tih kupališta ili da im ih da podzakup.

Alabar „u prolazu” nudi do 30 milijardi

Kastrati je naveo da su za njih neprihvatljivi projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata.

„Kao predsednik MZ Štoj naveo bih da se u zaleđu Velike plaže nalazi pet do osam hiljada objekata različite namene- od kuća za stanovanje, vikendica, apartmana do malih hotela, motela i ostalih objekata kojima je osnovna namena stanovanje i izdavanje smeštaja. Zapitajmo se, ako dođe do realizacije tog megalomanskog projekta i zauzme se čitav prostor Velike plaže, šta će biti sa svim tim objektima i lokalnim stanovništvom“, pitao je Kastrati.

Podsjetio je da su njihovi zahtjevi od počletka jasni- da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmene i dopune zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore i da se konačno oglasi Ustavni sud povodom njihove inicijative.

Svi ti zahtjevi sadržani su u peticiji koju su prisutni mogli potpisivati tokom trajanja i nakon protesta.

Predstavnica Udruženja Ada Bojana Dijana Pelinković, kazala je da je skup organizovan da se digne glas, ne protiv napretka i ne protiv razvoja, već protiv poniženja, protiv ignorisanja, protiv prodaje onoga što nije na prodaju…

„Ulcinj je više od grada. Ulcinj je istorija, kultura, duša, grad koji je preživeo carstva, vjetrove i bure, ali nikada nije izgubio ono što ga čini posebnim, svoj slobodarski duh. A Velika plaža nije pustinja da bi neko radio Dubai. Velika plaža je čudo prirode, dvadeset kilometara netaknute obale… To je naša oaza, naše nasleđe Ali, Spajić to ne zna, jer se nikad nije kupao na Velikoj plaži, nikad nije zakoračio bos na njen pijesak, nikad nije slušao njene talase, zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona i to iza naših leđa“, kazala je ona.

Predsjednik DUA i poslanik Mehmet Zenka kazao je da skupu prisustvuje kao običan građanin i da je došao da podrži zakupce koji su u plaže i objekte uložili više od 50 miliona eura.

„Te plaže su brend grada, najbolji dio ponude i zbog njih Ulcinj danas ima 300 hiljada kreveta u smještajnim kapacitetima. Ali šta se desilo- došla je jedna iznenadna ponuda investitora koji želi da zakupi 20 miliona kavdrata. Pričaju nam priču kao da smo mi iz nekog trećeg svijeta. Oni dakle hoće da kupe zemlju na sto godina i da planiraju budućnost za još najmanje 4 ili 5 generacija. I hoće da na Velikoj plaži, na jednom mjestu sagrade Porto Montenegro, Lušticu By, Porto Novi, Beograd na vodi, Drač…Neće biti mjesta za to“, kazao je Zenka.

Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu kazao je da za zahtjev poništenje tendera, za aneks ugovora i za izmenu zakona od mrskog dobra, Ulcinj ima podršku i od predsjednika Opština Herceg Novi, Kotora, Tivta, Budve i Bara.

Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu (Foto: RTCG)

„Mi smo tu na primoru jedinstveni. Ovaj zakon se mora promijeniti. I Vlada mora opštinama vratiti imovinu. Tada ćemo mi raspolagati imovinom jer mi najbolje znamo kako da se razvijemo. Stoga, veoma sam ponosan danas, ali želim iskoristiti priliku. Želim poslati poruku svima. Moramo se svi odgovornije odnositi prema Ulcinju, prema našem zajedničkom mjestu, prema radu…“, kazao je Nimanbegu.

Poručio je da djeci ne smiju ostaviti teret koji neće moći da izdrže.

„Ne smijemo našoj deci ostaviti to da budu onda krivi oni i da nas pitaju gdje ste bili kad je trebalo to da se promijeni. Mislim da danas je taj dan, juče je bio taj dan i nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni, ne samo kao opština, kao građani i kao ljudi. Mi smo ovde jedinstveni. Ovde smo svih nacija, svih vjera, svih boja i svih profesija. Ulcinj, jednostavno kaže ne ovim intencijama“, kazao je Nimanbegu.

Prisutnima se obratio i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Poručio je da je došao da podrži zahtjeve Ulcinjana.

„Danas je to Ulcinj, sjutra Bar, u ponedjeljak cijelo primorje. Ne smijeto to dozvoliti“, kazao je Raičević.

Na skupu su govorili i predstavnici restorana Valentina Bogogojević Halil Truma, Ivo Knežević i NVO aktivista Dželal Hodžić.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…

U obrazloženju oslobađajuće presude, sutkinja Vesna Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Specijalno državno tužilaštvo najavilo žalbu

Bošković, Foto: Boris Pejović

Sutkinja specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević oslobodila je optužbi sve okrivljene u predmetu „Stanovi“. U pitanju je prvostepena presuda.

Optužnicom su se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade Crne Gore od 2016-2020. teretili za zloupotrebu službenog položaja.

Optužnica je podignuta protiv okrivljenih Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog postojanja osnovane sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.

U obrazloženju oslobađajuće presude, Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Kazala je da su fotokopije bile neovjerene.

Piperović: Očekivana odluka

Advokat Zoran Piperović je kazao da je „sve bilo pravno vrlo prosto“.

„Očekivana odluka sudije Vesne Kovačević u predmetu optuženog Predraga Boškovića i ostalih. Od početka je jasno bilo da je optužnica, ranije i istraga krivično pravno isforsirana, bez utemeljenog rezona u činjenicama iz predmeta. Nijesam se osvrtao na fakat da u spisima nema orginalne ili ovjerene dokumentacije. Sve da je i postojala, ovdje su bile bitne dvije stvari na kojima se temelji tužiočeva tvrdnja o krivici Boškovića, a koje su nepoznate u pravu. Prva, da je komisija za stambene odnose javno-pravni organ, kao recimo, Uprava prihoda Crne Gore ili Uprava carina Crne Gore, a ne pomoćno tijelo Vlade, i drugo, da su članovi komisije učešćem u njoj imali status službenih lica. Sve je bilo pravno vrlo prosto“, ocijenio je Piperović.

Radonjić: Nezakonita presuda, uložićemo žalbu

U izjavi medijima ispred zgrade Višeg suda u Podgorici, specijalni državni tužilac Vukas Radonjić je kazao da oslobađajuću presudu, koja je danas izrečena u postupku za slučaj „Stanovi“, smatra potpuno nezakonitom i nepravilnom. Najavio je da će SDT uložiti žalbu.

„Presudu smatramo u potpunosti nezakonitom i nepravilnom. Ne možemo da prihvatimo argumente koje je dalo sudeće vijeće, a to je da je Vlada, a ne komisija, odlučivala o donošenju zaključaka u dodjeli kredita za poboljšanje uslova stanovanja, jer je Vlada samo dala saglasnost na odluke komisije. Propisom je određeno da komisija odlučuje, da je komisija taj organ odlučivanja“, naglasio je Radonjić.

On se osvrnuo na stav suda da se radi o kopiji dokumentacije.

„Što se tiče samih kopija kopija kako sud kaže, smatramo da se ne radi uopšte prije svega o kopiji, nego o kopiji izvornika, zato što i ta dokumentacija od strane komisije, optuženog Boškovića, dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu i ranijem obrađivaču predmeta. Potpuno je nelogično da je optuženi dostavljao kopije dokumentacije, a tada je bio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih potreba funkcionera“, ukazao je Radonjić.

Dodao je da je očigledno da je raniji obrađivač predmeta, to proizlazi iz spisa, kopirao tu dokumentaciju.

„Tako da ta dokumentacija u potpunosti je pravno valjana i može da se koristi kao dokaz. Ne slažem se sa stavom vijeća da kopije nisu dokazi, i da se time povrđuje pravo na odbranu. Naprotiv, povrđuje se ovom odlukom suda pravo na istinu, jer se sud nije potrudio da utvrdi istinu. Ako je sumnjao u sadržaj kopija, da ono što je sadržano u kopijama, a tiče se iznosa dobivenih kredita lica, ako su kredite dobili, trebali su da pozovu svu ta lica, da saslušaju da li su li dobili kredite u tim iznosima, pa bi na taj način pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje. Mogao je da pribavi izvode bankarskih računa tih lica, da vidi da li su im zaista uplaćeni ti novci, da li su nakon toga i trošili taj novac i kako su ga trošili. Međutim, sud je na pogrešnom utvrđenom činjeničnom stanje, nepotpuno utvrdio činjenično stanje i donio jednu odluku koja je u potpunosti nezakonita, nepravilna, a dati razlozi nisu dovoljni pogled odlučenih činjenica, odnosno, u potpunosti su nezakoniti. Mogu slobodno da kažem sad, iako nismo dobili prepis presude, izjavljujemo žalbu u zakonskom roku i siguran sam da će Apelacioni sud ukinuti oslobađajuću presudu“, istakao je Radonjić.

Šta piše u optužnici

„Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura“, objasnio je Radonjić ranije.

On je u završnoj riječi, prije mjesec dana, između ostalog rekao da ovaj sudski proces nije politički motivisan, te da smatra da je nedvosmisleno dokazana krivica optuženih.

Branilac okrivljenog Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, rekao je u završnoj riječi da je predmet „Stanovi“ politički proces. Advokati odbrane su predložili sudu da donese oslobađajuću presudu za sve okrivljene.

„Od početka procesa odbrana ističe činjenicu da se radi o politički motivisanom postupku. Na taj zaključak nas je podstrekao bivši premijer Dritan Abazović, koji je prema našim saznanjima učestvovao u ovome“, kazao je tada Volkov.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bosanka pretukla svekra da spase svekrvu: Postala legenda sela

Kažu – vrijednija i odlučnija žena u Bosni i Hercegovini se teško nalazi

Foto: Screenshot YT, Alen Avdić

U selu Repuh, nedaleko od Živinica, nema domaćinstva koje ne zna za Šahzu Rešić. Kažu – vrijednija i odlučnija žena u Bosni i Hercegovini se teško nalazi. U istom dahu dodaju i da bi se rijetko koji muškarac usudio da joj stane na crtu.

Jer, kako kaže sama Šahza:

„Volim da izudaram muškarca, duša mi je…“.

U braku je više od četiri decenije, sa čovjekom za kog, kaže, u početku nije imala nikakva osjećanja.

„Imamo mi i unuke koje su se već poudale. Volim ga kako ne, sa njim imam petoro djece, ali u početku ga nisam voljela. Majka mi je rekla da se za njega udam, ja nisam htjela – svašta sam mu govorila samo da ode, ali on nije otišao, ostao je i u roku od tri mjeseca smo se vjenčali.

Otac je upisao na karate

Iz ljubavi nije krenulo, ali je, kako vreme pokazuje, uzajamno poštovanje postalo temelj njihove zajednice.

Šahza je odrasla kao jedinica, a djetinjstvo je djelimično provela u Sloveniji. Otac ju je, kaže, upisao na karate, a ona položila četiri pojasa.

„Ja sam bila jedinica. Otac mi je radio u Sloveniji i tamo kada sam živjela upisao me na karate. Ja sam položila četiri pojasa, voljela sam da se potučem“.

Kad je porodična odluka donijeta da se vrate u BiH, krenula je u život koji će testirati sve njene vještine – i fizičke, i one srčane.

„Ali mater kaže ajmo u BiH, krenuće mi dijete lošim putem i tako mi dođemo ovdje…“.

Prvi veliki sukob u novom domu desio se s njenim svekrom. Šahza nije mogla da podnese da gleda nepravdu, naročito prema ženama.

„Meni je svekar bio opasan. Mi jednom radimo u njivi i ja čujem nešto pišti. ‘Šta je ono, Esade, šta se čuje?’ Kaže ‘mlati ćaća opet mater’…’Koga?’ Kad sam ja došla dole, on je pritisnuo i tuče je… Kad sam ga ja zgrabila, udarala, udarala: ‘Hoćeš li je više ikad tući?’ kaže ‘neću, samo me pusti…“.

Svekar je zatim pobjegao kod njenog muža da se žali, ali je naišao na zid.

„On je izletio iz kuće i otišao pravo kod mog muža i kaže mu ‘Vodi ono iz kuće, ubila me…’ A moj muž kaže: ‘To je moja žena, ja sam vama lijepo rekao da se sa njom ne zafrkavate’“.

„Kroz prozor sam ga izbacila“

Incidenti su se ponavljali. Jednog dana, dok je spremala hranu za dvanaestoro žetelaca, svekar je pokušao da je ponizi.

„Bilo nam 12 žetelaca, neka mala djeca od njegove razvedene kćerke i razvedenog starijeg sina tu, ja sama spremam hranu, napravila sam skoro sve, osim jednog bureka još… Dođe on da nosi hranu i ja mu kažem: ‘Sačekaj babo još da mi se ispeče jedan burek, nisam stigla prije, gledala sam ovu djecu…’ A on mene zgrabi za punđu i kaže ‘Došla si tu da se kinđuriš…’“.

Tada je Šahza presjekla.

„Ja sam se okrenula, ubila ga, ubila ga, kroz prozor sam ga izbacila… Svekrva doletjela i kaže, šta je bilo – Rekla sam mu da me nikad više nije dirnuo, ubiću ga“.

Uprkos svemu što se dešavalo u toj porodici i sa svekrom, muž joj je svetinja. Čovjek s kojim dijeli život više od 40 godina ima njen ponos i zaštitu.

„Sa svojim mužem živim 42 godine i kažem da ga volim i da niko ne smije da ga dirne“, kaže ona, prenosi Telegraf.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za teški govor mržnje na društvenim mrežama kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine

„Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje“, najavio je ministar Božović

Ilustracija

Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, najavio je resorni ministar Bojan Božović.

Skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost saslušava Božovića i ministarku kulture i medija Tamaru Vujović na temu “Sajber nasilje nad ženama u politici”.

Božović, Foto: Printscreen/Youtube/Skupština Crne Gore

Božović je kazao da je ekspanzija sajber nasilja, govora mržnje na društvenim mrežama i zloupotreba prava na slobodu izražavanja dovela do toga da u javnom medijskom životu nema poslanice i predstavnice javne riječi koja nije pretrpjela određeni vid mizoginije, uvreda i govora mržnje.

„Reakcije institucija moraju biti snažnije u odnosu na takvo činjenično stanje“, rekao je Božović u uvodnom izlaganju, ističući da su institucije često znale biti i nemoćne u tome.

On je kazao da osoba koja obnaša javnu funkciju mora da trpi veći stepen pritiska i kritike, ali da se došlo do faze da ta kritika, na najvulgarniji način, bude nerijetko zloupotrijebljena od nepoznatih osoba koje se kriju iza lažnih imena i profila.

Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično-pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje.

„Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje“, rekao je Božović.

On je pojasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva.

Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti distinkciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.

„Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakoga ko javno ispoljava mržnju“, pojasnio je Božović.

On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća.

Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjesec do tri godine zatvora.

„Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba“, rekao je Božović.

On je dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije