Connect with us

DRUŠTVO

Protest u Ulcinju: Velika plaža nije pustinja da bi se gradio novi Dubai

„Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnosti u iznalaženju najboljeg rešenja koje bi bilo prihvatljivo za sve“, rekao je predsjenik MZ Štoj Albert Kastrati

Foto: Vijesti online

Na kružnom toku kod novog mosta na Port Mileni, pred velikim brojem građana, danas je održan protest Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, Udruženja Ada Bojana i predstavnika lokalne zajednice na kom su iznijeti jedinstveni stavovi da Velika plaža i Ulcinj nijesu na prodaju, da bi tender Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom(JP) trebalo poništiti i ugovore o zakupu iz 2019. aneksirati.

Predstavnik Udruženja zakupaca kupališta i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati kazao je da je strana kompanija koja je učestvovala na tenderu i pobijedila u nadmetanju za devet kupališta, favorizovana jer se tenderski postupak odlagao kako bi ona bila registrovana i u Crnoj Gori i mogla da aplicira.

„Dosadašni zakupci diskrimisani su na najgori mogući način. Nijesu uvažena naša ulaganja svih ovih godina, što smo od jedne ledine i neurednog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština trenutno može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljenje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata od sedam dana, izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima. U zadnjem trenutku, na dan otvaranja ponuda, saznali smo da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač“, kazao je Kastrati.

Ocijenio je da je jasno da se radi o centralističkoj ulozi i samovolji JP.“U prethodnom periodu i u toku prošle godine smo u više navrata imali sastanke sa predstavnicima Morskog dobra i resornih ministarstava u Privrednoj komori i donijeli smo zaključke da se formira radna grupa koja bi zajedno sa predstavnikom iz Privrede odradila kvalitetne pripreme za transparentan i u interesu svih tenderski postupak. Do toga nije došlo. Nas kao privrednike i Privrednu komoru niko nije kontaktirao i uzeo u obzir. Rezultat toga je svima poznat“, kazao je Kastrati.

Naveo je da Ulcinj diže glas protiv centralizacije.

„Prije dva dana premijer Milojko Spajić predstavio je megalomanski projekat koji treba da se gradi na Velikoj plaži i po zakup na 99 godina. To je vremenski period od četiri generacije. Sa ovog mjesta poručujemo ne samo njemu, nego i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnosti u iznalaženju najboljeg rešenja koje bi bilo prihvatljivo za sve“, kazao je Kastrati.

„Vijesti“ su juče prenijele da je osnivač kompanije „Emaar Properties“ i predsjednik firme „Eagle Hills Properties“, Mohamed Alabar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata planirao je zakupi cijelu Veliku plažu na 99 godina od Port Milene do Bojane.

To je „Vijestima“ potvrdilo više učesnika sastanka sa Spajićem koji je to juče na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade, nije ni potvrdio ni demantovao.

Na nedavno okončanom tenderu JP, Alabarova kompanija „Eagle Hills Properties“, pobijedilka u nadmetanju za devet uglavnom vezanih kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Premijer je Ulcinjanima prenio poruku Alabara, da je taj svjetski poznati investitor spreman da tamo gdje su zakupci državljani Crne Gore, odustane od tih kupališta ili da im ih da podzakup.

Alabar „u prolazu” nudi do 30 milijardi

Kastrati je naveo da su za njih neprihvatljivi projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata.

„Kao predsednik MZ Štoj naveo bih da se u zaleđu Velike plaže nalazi pet do osam hiljada objekata različite namene- od kuća za stanovanje, vikendica, apartmana do malih hotela, motela i ostalih objekata kojima je osnovna namena stanovanje i izdavanje smeštaja. Zapitajmo se, ako dođe do realizacije tog megalomanskog projekta i zauzme se čitav prostor Velike plaže, šta će biti sa svim tim objektima i lokalnim stanovništvom“, pitao je Kastrati.

Podsjetio je da su njihovi zahtjevi od počletka jasni- da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmene i dopune zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore i da se konačno oglasi Ustavni sud povodom njihove inicijative.

Svi ti zahtjevi sadržani su u peticiji koju su prisutni mogli potpisivati tokom trajanja i nakon protesta.

Predstavnica Udruženja Ada Bojana Dijana Pelinković, kazala je da je skup organizovan da se digne glas, ne protiv napretka i ne protiv razvoja, već protiv poniženja, protiv ignorisanja, protiv prodaje onoga što nije na prodaju…

„Ulcinj je više od grada. Ulcinj je istorija, kultura, duša, grad koji je preživeo carstva, vjetrove i bure, ali nikada nije izgubio ono što ga čini posebnim, svoj slobodarski duh. A Velika plaža nije pustinja da bi neko radio Dubai. Velika plaža je čudo prirode, dvadeset kilometara netaknute obale… To je naša oaza, naše nasleđe Ali, Spajić to ne zna, jer se nikad nije kupao na Velikoj plaži, nikad nije zakoračio bos na njen pijesak, nikad nije slušao njene talase, zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona i to iza naših leđa“, kazala je ona.

Predsjednik DUA i poslanik Mehmet Zenka kazao je da skupu prisustvuje kao običan građanin i da je došao da podrži zakupce koji su u plaže i objekte uložili više od 50 miliona eura.

„Te plaže su brend grada, najbolji dio ponude i zbog njih Ulcinj danas ima 300 hiljada kreveta u smještajnim kapacitetima. Ali šta se desilo- došla je jedna iznenadna ponuda investitora koji želi da zakupi 20 miliona kavdrata. Pričaju nam priču kao da smo mi iz nekog trećeg svijeta. Oni dakle hoće da kupe zemlju na sto godina i da planiraju budućnost za još najmanje 4 ili 5 generacija. I hoće da na Velikoj plaži, na jednom mjestu sagrade Porto Montenegro, Lušticu By, Porto Novi, Beograd na vodi, Drač…Neće biti mjesta za to“, kazao je Zenka.

Predsjednik Opštine Genci Nimanbegu kazao je da za zahtjev poništenje tendera, za aneks ugovora i za izmenu zakona od mrskog dobra, Ulcinj ima podršku i od predsjednika Opština Herceg Novi, Kotora, Tivta, Budve i Bara.

Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu (Foto: RTCG)

„Mi smo tu na primoru jedinstveni. Ovaj zakon se mora promijeniti. I Vlada mora opštinama vratiti imovinu. Tada ćemo mi raspolagati imovinom jer mi najbolje znamo kako da se razvijemo. Stoga, veoma sam ponosan danas, ali želim iskoristiti priliku. Želim poslati poruku svima. Moramo se svi odgovornije odnositi prema Ulcinju, prema našem zajedničkom mjestu, prema radu…“, kazao je Nimanbegu.

Poručio je da djeci ne smiju ostaviti teret koji neće moći da izdrže.

„Ne smijemo našoj deci ostaviti to da budu onda krivi oni i da nas pitaju gdje ste bili kad je trebalo to da se promijeni. Mislim da danas je taj dan, juče je bio taj dan i nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni, ne samo kao opština, kao građani i kao ljudi. Mi smo ovde jedinstveni. Ovde smo svih nacija, svih vjera, svih boja i svih profesija. Ulcinj, jednostavno kaže ne ovim intencijama“, kazao je Nimanbegu.

Prisutnima se obratio i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević. Poručio je da je došao da podrži zahtjeve Ulcinjana.

„Danas je to Ulcinj, sjutra Bar, u ponedjeljak cijelo primorje. Ne smijeto to dozvoliti“, kazao je Raičević.

Na skupu su govorili i predstavnici restorana Valentina Bogogojević Halil Truma, Ivo Knežević i NVO aktivista Dželal Hodžić.

Izvor: Vijesti

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije