Connect with us

DRUŠTVO

ZASIJALA PUNIM SJAJEM

Rožaje: U obnovu crkve Ružice uloženo 300 hiljada eura

Priloge su davali i pojedini Bošnjaci, a u Rožajama nema pravoslavnog domaćinstva da nije pomoglo naše projekte, kaže jererej Slobodan Radojević i dodaje da će za završetak svih radova trebati još 20.000 eura

Obnovljena crkva i Parohijski dom, Foto: V. Ra.

Poslije pet godina rada na obnovi i uređenju crkve Ružice u Rožajama, koja je posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, ova građevina i njena porta su zasijali punim sjajem.

Prema riječima jereja Slobodana Radojevića, kako piše „Dan“, u obnovu objekta uloženo je oko 300.000 eura ali će za završetak planiranih radova biti potrebno još oko 20.000. Nedavno je u crkvi u potpunosti završen ikonopis, a prošle sedmice u crkvenom objektu uvedeno je i centralno grijanje.

„Kada sam sa suprugom Nevenom 2016. godine došao u Rožaje zatekli smo dug od oko 1.000 eura. Crkvena imovina bila je jako zapuštena, a ogromno dvorište zaraslo u korov. Iako se radilo o ulaganjima od više stotina hiljada eura, koje nismo imali a bilo je nezamislivo da ih možemo stvoriti, odlučili smo da napravimo planove za obnovu bogomolje i parohijskog doma. U svemu smo imali podršku blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija. Iako nije sve išlo glatko, mnogi su prepoznali našu dobru namjeru i uz božju pomoć, akcija prikupljanja novčanih sredstava krenula je, a dobri ljudi koji su iz ovih krajeva a žive po strani priložili su velika sredstva i naše ideje su počele da se ostvaruju.

Priloge su davali i pojedini Bošnjaci, a u Rožajama nema pravoslavnog domaćinstva da nije pomoglo naše projekte. Vjerovali smo da radimo bogougodno djelo i da su Bog i Sveti Jovan Krstitelj sa nama i danas smo jako ponosni na sve što smo uradili“, kaže Radojević za Dan, ističući da imaju u planu da izgrade kapelu, te da potpuno ograde kamenim zidovima crkveno imanje.

Radojević kaže da je njemu i njegovoj supruzi bio cilj da crkvena porta i objekti na njoj, koji se nalaze skoro u samom centru Rožaja, bude ukras grada.Ponosni su i na parohijsku biblioteku koju su takođe osnovali. Radojevići uveliko rade na izgradnji kuhinje na otvorenom, a planiraju uređenje dječjeg igrališta. Slobodanu i Neveni je, kao nikom prije, pošlo za rukom da na tom prostoru odgaje rijetke vrste biljaka koje teško mogu da uspijevaju u klimatskim uslovima koji vladaju u Rožajama. Ipak, zahvaljujući ljubavi i pažnji koju pružaju svakom drvetu ponaosob, biljke rastu a među njima ima i platana.

Rožaje doživljavaju kao svoj grad

Sveštenik Radojević, Foto: Novosti

„Naša parola je „da nas se preci ne stide, a da nas potomci pamte“ – kaže jerej Radojević i naglašava da u početku nijesu imali želju da dođu u Rožaje jer ovdje nisu imali ni jednog poznanika. Kažu da je ovo grad kojem su dali sve od sebe a Bog ih je nagradio i uzvratio im najljepšim darovimam. Naime, nakon što je crkva olsikana freskopisom, Radojevići su saznali da će po drugi put postati roditelji pa njihovoj sreći nema kraja.

„Ovdje sam otkrio talenat za duborez za koji ranije nisam znao da ga imam. Moji radovi se danas nalaze u crkvama širom Crne Gore, Srbije pa čak i Australije. Rožaje danas doživljavam kao svoj grad i ovdje se osjećam kao svoj na svome“, ističe Radojević, rođeni Mojkovčanin.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije