V. d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dragoslav Šćekić kazao je, komenturišući predlog budžeta za ovu godinu za potrebe Fonda, da  Ministarstvu finansija nije bilo lako da donese budžet s obzirom na haotično stanje u finansijama koje je ostavila prethodna vlast.

Šćekić je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti rekao da iako je zdravstvo najosjetljivija jedinica i da je predložen budžet koji je realno potreban u ovom momentu zdravstvenom sistemu, ali da se svakako ima u vidu trenutno loše stanje u kojem se nalaze crnogorske finansije.

„Iznos od 11 miliona koji fali je značajan ali smo kroz komunikaciju sa ministarom Spajićem dobili uveravanja da će biti nadoknađena nedostajuća sredstva i da zdravstveni sistem neće trpjeti“, rekao je direktor FZO.

Govoreći o smanjenju cijene ljekova, što zanima većinu građana, rekao je da se radi na tome i naveo podatak da je preko 90 milliona budžetom opredijeljeno za njihovu kupovinu.

Rekao je da je prvi zadatak Fonda kontrola trošenja novca i pomenuo je zatečeni dug prethodne vlasti u ovoj ustanovi od 40 miliona eura.

„Svi se moraju drugačije i odgovorno ponašati kako bi postojala puna kontrola trošenja novca i kako bi naši građani, odnosno korisnici usluga, imali kvalitetnu i redovnu zdravstvenu zaštitu“, naveo je Šćekić.

Istakao je da je zdravstveni sistem bio zapušten na način na koji je vođen u prethodnom periodu i je otišao u neku drugu stranu.

„Zdravstveni sistem je pretvoren u biznis a manje u humanost i funkciju koju ima“, naglasio je.

Kazao je da je potrebno vratiti zdravstveni sistem građanima, a ne pojedincima.

„Nastalim promjenama na čelu Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, kao stuba naše zdravstvene zaštite, su osobe koje su krenule da razmišljaju o opštem, a ne pojedinačnim interesu sa ciljem da se humanost vrati u zdravstvene ustanove“, kazao je Šćekić i nastavio:

„Ministarka Jelena Borovinić Bojović i direktorica Ljiljana Radulović saglasne su da se moraju unaprijediti kapaciteti u okviru zdravstva, dati šansa usavršavanju kadrova. Potrebno je razmišljati o obezbjeđenju boljih uslova za vrhunske ljekare kako ne bi bili prinuđeni da rade i u državnim i privatnim ustanovama“.

Podvukao je da je Fond, na čijem je čelu, smo potpuno opredijeljen da se vrati značaj javnom zdravstvenom sistemu u odnosu na privatne zdravstvene usluge.

„Preispitujući ugovore sa privatnim ustanovama utvrđeno je da su se samo, primjera radu, u prošloj godini odlivala ogromna sredstva u privatne zdravstvene ustanove i to je pokazatelj da je neko pokušao da onesposobi javni zdravstveni sistem, da pokaže da je nekvalitetan“, rekao je.

Kako je kazao „kroz razgovore predstavnika Ministarstva zdravlja, KCCG i Fond zdravstva sagledali smo situaciju i utvrdili da ima dosta nerealnih ponašanja i postupanja koja se moraju pod hitno ispraviti“.

„To znači da samo recimo za taj period od prošlih godinu dana, od 20. marta je recimo, kada je tadašnji NKT zamrzao rad konzilijuma, data mogućnost da izabrani ljekari šalju pacijente u privatne zdravstvene ustanove.

To neko mora objasniti, a sve pod izgovorom da se izbjegne Covid infekcija zbog manjeg prostora i izbegavanja većeg broja kontakata„, kazao je direktor FZO.

Istakao je da je to urađeno svjesno da bi se prenijele usluge na privatni zdravstveni sistem a to ne možemo dozvoliti.

„Ako je jedna privatna zdravstvena ustanova za prethodnu godinu prihodovala od strane Fonda blizu 6.000.000 eura to pokazuje neodgovoran odnos prema građanima“, istakao je Šćekić, naglašavajući da je od 2017. godine potrošeno u ove namjene preko 13 miliona eura, od čega samo za snimanja putem skenera i magnetne rezonance milion eura.

„Za taj novac se moglo mnogo toga uraditi u zdravstvenom sistemu. Pođimo od toga da glavni grad nema gradsku bolnicu ili da se za bolnice na sjeveru ili jugu mogli kupiti pomenuti aparati“, objasnio je.

Rekao je da nije namjera ugušiti privatni sistem ali da je potrebno snažiti i zaštiti javni zdravstveni sistem.

„Ono što je nedostajuće neka se bori za to privatni sektor da obezbijedi u Crnoj Gori, a ono što može da pruži zdravstveni sistem Crne Gore neka ostane u okviru toga“, precizirao je direktor Fonda.

Komentirišući stanje u Fondu u ovom momentu rekao je da su u ovoj ustanovi trenutno dvije revizije i da kada bude urađen presjek stanja izaći će se u javnost sa konkretnim podacima.

„Ono što je simptomatično i da sam mogao primijetiti jeste da je postojala diskriminacija zaposlenih u dijelu koji se odnosi na dopunski rad. Nije realno da dopunski rad ima 50 zaposlenih i da to ima kontinuitet. Zakonom su zaradama u javnom sektoru ukinute varijable ali su i one u Fondu imale načina kako su se opredjeljivale ranije“.

Naglasio je da se menadžment u bolnicima mora odgovornije ponašati I istakao da se postavljanjem novih uprava ide u tom smjeru.

Pomenuo je da ima preko 200 ugovora sa privatnim stomatološkim ordinacijama, odnosno da je dupliran broj, što nije realno.

„Stomatologiju je značajan segment i radimo na tome da se ona vrati u okvire javnog zdravlja“, kazao je Šćekić.

Rekao je da su u prethodnom periodu bilo zloupotreba oko bolovanja i da će se pojačiti kontrole u tom dijelu.

Komentirišući natpise da je „naredio kupovinu ćiriličnih tastatura“ Šćekić je rekao da onaj ko to plasira, a očigledno je riječ o osobi iz Fonda, ne zaslužuje da radi tamo jer zašto bi se kupovale tastature kad se, kako je kazao, jednim klikom može promijeniti pismo.

„Poštujući Ustav Crne Gore i našu tradiciju. Voljeti državu i uzimajući u obzir činjenicu o postojanju dva pisma, kao i da je Oktoih napisan ćirilicom, onda je očekivano da treba vratiti ćirilicu u institucije bez namjere da se prekine sa korišćenjem i latinice„, odgovorio je Šćekić.

Piše: Berane online