DRUŠTVO
GOSTUJUĆI U BOJAMA JUTRA
Šćekić otkrio: Privatna zdravstvena ustanova prihodovala 6 miliona eura od Fonda za godinu dana (VIDEO)
Direktor FZO Dragoslav Šćekić poručio da je bivša vlast zdravstvo pretvorila u biznis, da su sredstva nenamjenski trošena i da se pod hitno mora vratiti zdravstveni sistem građanima, a ne pojedincima

V. d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Dragoslav Šćekić kazao je, komenturišući predlog budžeta za ovu godinu za potrebe Fonda, da Ministarstvu finansija nije bilo lako da donese budžet s obzirom na haotično stanje u finansijama koje je ostavila prethodna vlast.
Šćekić je gostujući u Bojama jutra na TV Vijesti rekao da iako je zdravstvo najosjetljivija jedinica i da je predložen budžet koji je realno potreban u ovom momentu zdravstvenom sistemu, ali da se svakako ima u vidu trenutno loše stanje u kojem se nalaze crnogorske finansije.
„Iznos od 11 miliona koji fali je značajan ali smo kroz komunikaciju sa ministarom Spajićem dobili uveravanja da će biti nadoknađena nedostajuća sredstva i da zdravstveni sistem neće trpjeti“, rekao je direktor FZO.
Govoreći o smanjenju cijene ljekova, što zanima većinu građana, rekao je da se radi na tome i naveo podatak da je preko 90 milliona budžetom opredijeljeno za njihovu kupovinu.
Rekao je da je prvi zadatak Fonda kontrola trošenja novca i pomenuo je zatečeni dug prethodne vlasti u ovoj ustanovi od 40 miliona eura.
„Svi se moraju drugačije i odgovorno ponašati kako bi postojala puna kontrola trošenja novca i kako bi naši građani, odnosno korisnici usluga, imali kvalitetnu i redovnu zdravstvenu zaštitu“, naveo je Šćekić.
Istakao je da je zdravstveni sistem bio zapušten na način na koji je vođen u prethodnom periodu i je otišao u neku drugu stranu.
„Zdravstveni sistem je pretvoren u biznis a manje u humanost i funkciju koju ima“, naglasio je.
Kazao je da je potrebno vratiti zdravstveni sistem građanima, a ne pojedincima.
„Nastalim promjenama na čelu Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, kao stuba naše zdravstvene zaštite, su osobe koje su krenule da razmišljaju o opštem, a ne pojedinačnim interesu sa ciljem da se humanost vrati u zdravstvene ustanove“, kazao je Šćekić i nastavio:
„Ministarka Jelena Borovinić Bojović i direktorica Ljiljana Radulović saglasne su da se moraju unaprijediti kapaciteti u okviru zdravstva, dati šansa usavršavanju kadrova. Potrebno je razmišljati o obezbjeđenju boljih uslova za vrhunske ljekare kako ne bi bili prinuđeni da rade i u državnim i privatnim ustanovama“.
Podvukao je da je Fond, na čijem je čelu, smo potpuno opredijeljen da se vrati značaj javnom zdravstvenom sistemu u odnosu na privatne zdravstvene usluge.
„Preispitujući ugovore sa privatnim ustanovama utvrđeno je da su se samo, primjera radu, u prošloj godini odlivala ogromna sredstva u privatne zdravstvene ustanove i to je pokazatelj da je neko pokušao da onesposobi javni zdravstveni sistem, da pokaže da je nekvalitetan“, rekao je.
Kako je kazao „kroz razgovore predstavnika Ministarstva zdravlja, KCCG i Fond zdravstva sagledali smo situaciju i utvrdili da ima dosta nerealnih ponašanja i postupanja koja se moraju pod hitno ispraviti“.
„To znači da samo recimo za taj period od prošlih godinu dana, od 20. marta je recimo, kada je tadašnji NKT zamrzao rad konzilijuma, data mogućnost da izabrani ljekari šalju pacijente u privatne zdravstvene ustanove.
To neko mora objasniti, a sve pod izgovorom da se izbjegne Covid infekcija zbog manjeg prostora i izbegavanja većeg broja kontakata„, kazao je direktor FZO.
Istakao je da je to urađeno svjesno da bi se prenijele usluge na privatni zdravstveni sistem a to ne možemo dozvoliti.
„Ako je jedna privatna zdravstvena ustanova za prethodnu godinu prihodovala od strane Fonda blizu 6.000.000 eura to pokazuje neodgovoran odnos prema građanima“, istakao je Šćekić, naglašavajući da je od 2017. godine potrošeno u ove namjene preko 13 miliona eura, od čega samo za snimanja putem skenera i magnetne rezonance milion eura.
„Za taj novac se moglo mnogo toga uraditi u zdravstvenom sistemu. Pođimo od toga da glavni grad nema gradsku bolnicu ili da se za bolnice na sjeveru ili jugu mogli kupiti pomenuti aparati“, objasnio je.
Rekao je da nije namjera ugušiti privatni sistem ali da je potrebno snažiti i zaštiti javni zdravstveni sistem.
„Ono što je nedostajuće neka se bori za to privatni sektor da obezbijedi u Crnoj Gori, a ono što može da pruži zdravstveni sistem Crne Gore neka ostane u okviru toga“, precizirao je direktor Fonda.
Komentirišući stanje u Fondu u ovom momentu rekao je da su u ovoj ustanovi trenutno dvije revizije i da kada bude urađen presjek stanja izaći će se u javnost sa konkretnim podacima.
„Ono što je simptomatično i da sam mogao primijetiti jeste da je postojala diskriminacija zaposlenih u dijelu koji se odnosi na dopunski rad. Nije realno da dopunski rad ima 50 zaposlenih i da to ima kontinuitet. Zakonom su zaradama u javnom sektoru ukinute varijable ali su i one u Fondu imale načina kako su se opredjeljivale ranije“.
Naglasio je da se menadžment u bolnicima mora odgovornije ponašati I istakao da se postavljanjem novih uprava ide u tom smjeru.
Pomenuo je da ima preko 200 ugovora sa privatnim stomatološkim ordinacijama, odnosno da je dupliran broj, što nije realno.
„Stomatologiju je značajan segment i radimo na tome da se ona vrati u okvire javnog zdravlja“, kazao je Šćekić.
Rekao je da su u prethodnom periodu bilo zloupotreba oko bolovanja i da će se pojačiti kontrole u tom dijelu.
Komentirišući natpise da je „naredio kupovinu ćiriličnih tastatura“ Šćekić je rekao da onaj ko to plasira, a očigledno je riječ o osobi iz Fonda, ne zaslužuje da radi tamo jer zašto bi se kupovale tastature kad se, kako je kazao, jednim klikom može promijeniti pismo.
„Poštujući Ustav Crne Gore i našu tradiciju. Voljeti državu i uzimajući u obzir činjenicu o postojanju dva pisma, kao i da je Oktoih napisan ćirilicom, onda je očekivano da treba vratiti ćirilicu u institucije bez namjere da se prekine sa korišćenjem i latinice„, odgovorio je Šćekić.
Piše: Berane online
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta













