DRUŠTVO
BIVŠI DIREKTOR UPRAVE ZA ŠUME
SDT-u podnijeta krivična prijava protiv Nusreta Kalača zbog zloupotrebe službenog položaja
Prijava je podnijeta i protiv vlasnika privatnog preduzeća „Pelengić trejd“ iz Bijelog Polja i drugih povezanih lica iz Uprave za šume u Pljevljima i Područnoj jedinici u Plavu

Udruženje drvoprerađivača iz Plava podnijelo je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) protiv bivšeg direktora Uprave za šume Nusreta Kalača, vlasnika privatnog preduzeća „Pelengić trejd“ iz Bijelog Polja i drugih povezanih lica iz Uprave za šume u Pljevljima i Područnoj jedinici u Plavu, piše RTCG.
Oni tvrde da su ova lica učinila krivična djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, kao i drugih eventualnih krivičnih djela koja bi tužilac tokom istrage utvrdio.Oni tvrde da su ova lica učinila krivična djela zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi, kao i drugih eventualnih krivičnih djela koja bi tužilac tokom istrage utvrdio.
Drvoprerađivači iz Plava, njih šesnaest okupljenih u nevladino udruženje, obratili su se nedavno SDT zbog toga što njihove ranije prijave Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, nijesu imale nikakve razultate, niti su dobili bilo kakav odgovor.
„Ovim podneskom vršimo izvršili smo dopunu krivične prijave koja se odnosni na odjeljenje 9, Gazdinska jedinica Čakor – Visitor, u kojoj je koncesionar izvodio radove 2020. i 2021. godine“ – kazali su Portalu RTCG iz tog plavskog udruženja.
Kako tvrde, odjeljenje 9 nije bilo predviđeno za sječu, ali je koncesionar ipak ušao i izvršio sječu oko pet hiljada kubika drveta.
„Pri tome je, izvlačeći posječenu građu, oštetio još 280 stabala, o čemu posjedujemo sve podatke i foto dokumentaciju“ – kazali su iz Udruženja drvoprerađivača Plav.
Prijavu u vezi sa ovim odjeljenjem ranije je, kako kažu, podnijela i Uprava za inspekcijske poslove, odsjek za šumarstvo i lovstvo, u kojoj je precizirano za koliko je oštećena država Crna Gora.
„Jedan od ispektora je zatražio da bude isključen iz kontrole, jer nije želio da učestvuje u tim krivičnim radnjama“ – dodaju iz ovog udruženja.Njima, ističu, nije jasno kako ni poslije tri godine od prvih krivičnih prijava niko još ne okreće glavu i ne pokreće ništa.
„Specijalnom državnom tužilaštvu smo tek nedavno predali krivičnu pijavu, i čekaćemo da vidimo šta će biti sa tim“ – pričaju drvpoprerađivači iz Plava. Oni tvrde da ni Odjeljenje Babina gora – Vaganica, na teritoriji opštine Plav, nije bilo na tenderu, a drugi koncesionar je takođe izvršio sječu.
„Ovo su teška kriminalna djela, a država Crna Gora je oštećena u velikim novčanim iznosima. Da ne govorimo pri tome o ekološkoj šteti koja je napravljena“ – kažu oni.
Droprerađivači iz Plava tvrde da su ranije zatražili uvid u dokumentaciju u vezi sa sječom na teritoriji opštine Plav, ali da im to nikada nije bilo omogućeno.U Plavu ima šesnaest manjih drvoprerađivačkih preduzeća koja, zbog nedostatka sirovine, ne mogu da rade. Oni naglašavaju da nemaju ništa protiv koncesionara, ali imaju protiv ovakvog načina gazdovanja šumama.
„Tu nema nikakvog pravila u smislu da se sječe ono se što mora radi takozvanog čišćenja šume. Oni sijeku najkavalitetnija stabla. Koncesionari su pohlepni, da žive i hiljadu godina tražili bi samo za sebe. Mi smatramao, naprotiv, da najprije treba da se namire lokalni drvoprađivači, i to strogo po zakonu, a onda ako ostane, neka se daje kome god hoće“, kažu iz ovog udruženja.
Smatraju i da, ako se ovakav trend sječe nastavi, na planinama oko Plava neće ostati ni jednog zdravog stabla, ni čamovine ni bukovine.
„Tu ne samo da se sijeku najkvalitetnija stoljetna stabla, već se pribjegava i raznim vrstama prevara, lažnim doznakama i tome slično. Sve smo to fotodokumentovali, napravili video zapise“, ističu oni.
NVO „Drvoprerađivači Plav“ zbog toga zahtijevaju da se zaustavi ovakav način gazdovanja šumama na sjeveru države. Oni sarađuju da kolegama iz drugih gradova, gdje je situacija identična, apelujući da se spriječi dalja pohara najvećeg resursa sjevera države.
Ne mogu, kako kažu, da shvate da ni jedna prijava koja je ranije upućena nije imala efekta, a da su ekspresno sprovedene prijave koncesionara koji su njih tužili zog navodnog ometanja u poslu i odvozu drvne građe.
Za posednje dvije decenije šumama na sjeveru države gazdovalo je samo nekoliko, na prste jedne ruke se može prebrojati, privilegovanih privatnih preduzetnika. Oni su u te poslove ušli praktično siromašni, da bi u međuvremenu napravili privatne imperije, a novac iz tih poslova preliva se u građevinu i druge djelatnosti, kako u Crnoj Gori, tako i u drugim državama.
U odnosu na trenutne cijene koje plaćaju koncesionari, mnogi tvrde da je posao sa šumom trenutno najprofitabilniji, čak unosniji i od šverca narkotika.
Drvoprerađivači iz sjevernih opština, smatraju da ovim problemom treba da se bavi Specijalno državno tužilaštvo, i zbog toga su plavski drvoprerađivači podnijeli krivičnu prijavu tom tužilaštvu.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














