EKONOMIJA
PREMIJER NAJAVIO
Spajić: Dolaze bolja vremena!
„Insistiraćemo da se direktori biraju po stručnom, a ne po političkom ključu“
Pljevlja su dugo vremena bila u zapećku centralnih vlasti, ali su ta vremena prošla i za ovaj grad dolazi neko novo, bolje vrijeme.
To je poručio premijer Milojko Spajić tokom svoje prve radne posjete rodnom gradu od kada je nedavno izabran na tu funkciju. Predsjednik Vlade je u radnoj posjeti bio sa ministrom urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Jankom Odovićem i ministrom energetike i rudarstva Sašom Mujovićem.
„Ovdje smo da napravimo rezultat i za Pljevlja i za Crnu Goru i mislimo da nema takmičenja između Podgorice i Pljevalja već da možemo zajedno da radimo i profitiramo od svih projekata koje planiramo u budućnosti. Danas smo imali i prezentaciju u Rudniku uglja i u Termoelktrani i dobili smo informaciju o budućim projektima. Zadovoljni smo sa projektima koje su nam izložili. Međutim, dodali smo još par zadataka i još par projekata koje očekujemo u budućnosti tako da jedva čekamo da vidimo neka nova Pljevlja“, rekoa je Spajić.
Upitan da pojasni o kojim se projektima radi premijer je odgovorio da su govorili o postojećim projektima toplifikacije i ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja.
„U Rudniku smo govorili o projektu izmještanja Ćehotine koji je jako bitan i dobiće podršku Vlade. Takođe za Rudnik uglja ima jednu vrstu problema sa cijenom uglja i mi ćemo kao Vlada pomoći da se taj problem sa Elektroprivredom riješi. Imamo par ideja što se tiče novih postrojenja cementare i krečane kao i Vektra Jakić. Takođe od toplifikacije bolja iskorišćenost te energije, a pominjana su i neka poljoprivredna domaćinstva. Ne bih otkrivao te projekte dok ih ne prestavimo kao jedan paket“, rekao je premijer.
Kazao je da se govorilo da se toplifikacija Pljevalja završi do kraja 2024 godine, ali da u tom slučaju ne bi mogli da ispune neke dodatne radove koji su u planu.
„Ti dodatni radovi dodatno smanjuju emisiju gasova i dodatno smanjuju zagađenje i povećavaju efikasnost TE i rentabilnost elektrane. Tako da je negdje odluka bila da se do kraja 2025 završi i rekonstrukcija i toplifikacija“, rekao je Spajić.
Upitan da prkomentariše nedavne proteste građana i zahtjeve lokalne vlasti da se za direktora Rudnika uglja izabere Milan Lekić, Spajić je kazao da je Odbor direktora kojeg je izabran za vrijeme prethodne Vlade izabrao izvršnog direktora i da se oni u to neće miješati.
„Koliko čujemo po konkursu je bilo i sve je bilo zakonito, tako da se mi kao centralna vlast nećemo miješati u taj dio. Kao što smo negdje i najavljivali 44. Vlada će insistirati da se izvršni direktori uvijek biraju po stručnom, a ne po političkom ključu. Očekivaćemo od svakog Odbora direktora da isključivo proofesionalce stavi za izvršne direktore“, rekao je crnogorski premijer.
Ministar urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, kazao da će rad Vlade „što se tiče Pljevalja biti usmjeren na ekologiju jer imamo katastrofalne pokazatelje obolijevanja od kancera“.
„Naš rad će biti usmjeren na sprečavanje odliva mladih ljudi iz Pljevalja. Kao što vidimo ove godine u Gimnaziju se upisalo 47 đaka a u mojoj generaciji ih je bilo skoro dvjesta. Trudićemo se u saradnji sa opštinom i predsjednikom da svi zajedno doprinesemo da Pljevlja budu mjesto za život koje će biti privlačno za mlade ljude koji će imati ne samo posao nego i druge mlade sadržaje, kao što su nekad imali“, rekao je Odović koji je kao i mnogi mladi Pljevljaci, uključujući i premijera, nakon završenog školovanja nastavio da živi van rodnih Pljevalja.
On je kazao da se sadašnja Vlada može nazvati i vlada Pljevalja jer u njoj imaju tri Pljevljaka.
„I ministarka Nišić je takođe iz Pljevalja, tako da ćemo sigurno uraditi mnogo stvari između ostalog moramo razmišljati kako ćemo privredu oživljeti. Vidjeli ste Vektri Jakić stoji prazan. Unutra imate odličnu peletaru, koja ne radi. Imamo i potencijala što se tiče poljoprivrednog razvoja. Sve to moramo uvezati. I moramo razmišljati gdje sve strateški staviti. Ne može sva industrija da bude na jednom mjestu i jednoj regiji, moramo razmišljati i ekološki i o održivom načinu planiranja privrede i života. Imamo i mnoge projekte koji se tiču ne samo toplifikacije već i projekte iz oblasti energetske efikasnosti koji će takođe doprinjeti boljoj ekološkoj slici u Pljevljima“, rekao je Odović.
Kazao je da su kreditna zaduženja Vektre Jakić 40 miliona eura.
„Znate li gdje se država upisala, kojoj Vektra Jakić duguje za radnike, poreze i doprinose, na jednom podrumu od 19 metara kvadratnih. Ono što se mora uraditi je da se pokrene licitacijska prodaja toga da se iz tog stečaja izađe. Da se namire povjerioci, srazmjerno tome koliko može da se od prodaje dobije, a onda da opština ili država kupe Vektru Jakić ali da se proizvodnja ponovo pokrene. Da li zante da Vektra Jakić koja toliko duguje, i dalje dobija koncesije i šta se dešava sa našim šumama, nestaju. Sve to ova Vlada mora da uzme u obzir i moraće to da se promijeni“, rekao je Odović.
Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da je uživao u današnjoj posjeti Pljevljima i da „su ovo Pljevlja kakva želim, jer smo danas bili svi zajedno i predsjednik opštine i predstavnici privrednih subjekata i vlada i pokazali smo da možemo zajedno puno toga uraditi“.
„Ovaj grad ima probleme i od toga niko ne bježi, ali ovaj grad i država imaju premijera koji ima izuzetno izražen ekonomski nerv i spremnost da se uhvati u koštac sa sa problemima. Mi ćemo ga pratiti, slijediti i pokušati da svako u svom resoru da svoj doprinos na način da građani zaista osjete benefit od ove 44 Vlade. Došli smo na krilima velikih očekivanja i ono što sigurno nećemo dozvoliti da ta očekivanja naroda budu iznevjerena“, rekao je Mujević.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
HRONIKA3 дана ranijeUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA22 сата ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA14 сати ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA2 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET19 сати ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO2 дана ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
