Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Andrijevica: Narod odlazi, đaka sve manje; Sa 700 spali na 50 stanovnika u MZ Konjuhe

“U poslednjih nekolio godina u selu, gdje uglavnom obitavaju staračka domaćinstva, rođeno je svega jedno dijete, dok se u radnom odnosu nalazi samo nekoliko žitelja”

IZVOR: MONDO/GORAN SIVAČKI

Mjesni centar Konjuhe kod Andrijevice sa nekadašnjih sedamsto stanovnika, spao je na svega nešto više od pedeset, a u poslednjih nekoliko godina rođeno je samo jedno dijete.

Predsjednica ove mjesne zajednice, Vera Ćirić, za Portal RTCG komentariše drastične promjene demografske slike na sjeveru Crne Gore, i ovom dijelu andrijevičke opštine, u takozvanim potkomovskim selima.

“Ovo je podatak za jedan dugoročniji period, ali od poslednjeg popisa iz 2011. godine od devedeset stanovnika izgubili smo skoro pola, i novi popis će sigurno pokazati da je u svim tim selima ostalo svega oko pedeset stanovnika“, kazala je Ćirić.

On je objasnila da je Konjuhe 1948. godine, sa mjesnim centrom Brod, i sastavnim djelovima koji se zovu Dulipolje, Mimiće i Alje, brojalo blizu 700, a 1961. godine 532 stanovnika.

Statistika govori da je broj stanovnika u Konjusima 1981. godine iznosio 309 a 2003. godine 134, dok je 2011. godine to bilo svega 89.

“Danas, u ovom mjestu, ispod Komova, tokom čitave godine živi nešto više od 50 stanovnika, i to je za mene tužna činjenica”, kazala je Ćirić.

Prema njenim riječima, zbog ovako izražene migracije stanovništva, u centru sela više nema nekadašnje prodavnice, pošte, ambulante, kao ni pogona za proizvodnju sira, dok se Omladinski dom koristi jedino za obavljanje sahrana.

“Tako sumornu sliku, ovog nekad izuzetno živog sela, upotpunjuje i podatak da Osnovnu školu u Konjusima, zajedno sa područnim odjeljenjem u susjednim Đulićima, pohađa svega tridesetak đaka, iako se zna da je u ovoj obrazovnoj ustanovi nekada bilo i po 400 učenika”, kazala je predsjednica Mjesne zajednice.

Ona podsjeća i na činjenicu da do mjesnog centra Brod autobus odavno ne dolazi i pored toga što je prije nekoliko decenija na relaciji Berane – Konjuhe, i obratno, autobus saobraćao tri puta dnevno.

“U poslednjih nekolio godina u selu, gdje uglavnom obitavaju staračka domaćinstva, rođeno je svega jedno dijete, dok se u radnom odnosu nalazi samo nekoliko žitelja”, kazala je Ćirić.

Ona smatra da se u prethodnim decenijama i godinama selima poklanjalo malo pažnje.

“Rijetko ko je dobijao šansu za zaposlenje. U takvom ambijentu momci su se teško odlučivali za brak, dok su mnogi odlazili u neka druga mjesta trbuhom za kruhom. Rastužim se kad se sjetim kako se nekad živjelo. Nema veselih kola, nema momačke i djevojačke pjesme. Okupljamo se samo na sahranama, a ako se ovako nastavi, uskoro neće imati ko koga da sahrani”, priča predsjednica mjesne zajednice Konjuhe.

Mještani, kako kaže, preko različitih akcija, pokušavaju da poprave ovako sumornu sliku, ali narod jednostavno odlazi, uz ubjeđenje da pod ovakvim uslovima ovdje nema života.

“Da li će nova Vlada koja je, kako vidim, uvela i resor za demografiju, nešto popraviti, ostaje da se vidi” – kaže Ćirić.

Predsjednica ove mjesne zajenice i na primjeru sela Jošanica pokazuje koliko je situacija ozbiljna, a posljedice migracija pogubne.

“Prema popisu selo Jošanica, koje je u našoj Mjesnoj zajednici, 1948 godine brojalo je 435 stanovnika, 2011. godine 97. Taj broj će sada biti minimalan” – kaže Ćirić.

Ona dodaje da ništa bolja slika nije ni u ostalim potkomovskim selima gdje se bilježi drastičan pad stanovnika.

“Tako je selo Đuliće 1948. godine imalo 317 stanovnika, a 2011. jedva stotinu. Susjedno selo Košutići imalo je nekada 408 žitelja. Selo Cecuni je imalo svega 55 stanovnika na posljednjem popisu 2011. godine, dok je nekada tu živjelo 400 stanovnika. Drastičan pad se bilježi i u selu Kuti, koje je nekada imalo 200 stanovnika, a danas deset puta manje“, kaže predsjednica Mjesne zajednice Konjuhe.

Da je situacija dramatična i u samom gradskom jezgru u Andrijevici, govori podatak da je prema poslednjem popisu ova varoš imala oko hiljadu stanovnika, dok se danas procjenjuje da nema ni pola od tog broja.

Portal RTCG je nedavno pisao o tome kako je samo u prvih petnaest dana ove školske godine, Osnovnu školu “Bajo Jojić” u Andrijevici napustilo pet učenika, koji su se sa svojim roditeljima negdje raselili.

(RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije