Connect with us

EKONOMIJA

PREMIJER NAJAVIO

Spajić: Dolaze bolja vremena!

„Insistiraćemo da se direktori biraju po stručnom, a ne po političkom ključu“

Foto: Evropa sad

Pljevlja su dugo vremena bila u zapećku centralnih vlasti, ali su ta vremena prošla i za ovaj grad dolazi neko novo, bolje vrijeme.

To je poručio premijer Milojko Spajić tokom svoje prve radne posjete rodnom gradu od kada je nedavno izabran na tu funkciju. Predsjednik Vlade je u radnoj posjeti bio sa ministrom urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Jankom Odovićem i ministrom energetike i rudarstva Sašom Mujovićem.

„Ovdje smo da napravimo rezultat i za Pljevlja i za Crnu Goru i mislimo da nema takmičenja između Podgorice i Pljevalja već da možemo zajedno da radimo i profitiramo od svih projekata koje planiramo u budućnosti. Danas smo imali i prezentaciju u Rudniku uglja i u Termoelktrani i dobili smo informaciju o budućim projektima. Zadovoljni smo sa projektima koje su nam izložili. Međutim, dodali smo još par zadataka i još par projekata koje očekujemo u budućnosti tako da jedva čekamo da vidimo neka nova Pljevlja“, rekoa je Spajić.

Upitan da pojasni o kojim se projektima radi premijer je odgovorio da su govorili o postojećim projektima toplifikacije i ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja.

„U Rudniku smo govorili o projektu izmještanja Ćehotine koji je jako bitan i dobiće podršku Vlade. Takođe za Rudnik uglja ima jednu vrstu problema sa cijenom uglja i mi ćemo kao Vlada pomoći da se taj problem sa Elektroprivredom riješi. Imamo par ideja što se tiče novih postrojenja cementare i krečane kao i Vektra Jakić. Takođe od toplifikacije bolja iskorišćenost te energije, a pominjana su i neka poljoprivredna domaćinstva. Ne bih otkrivao te projekte dok ih ne prestavimo kao jedan paket“, rekao je premijer.

Kazao je da se govorilo da se toplifikacija Pljevalja završi do kraja 2024 godine, ali da u tom slučaju ne bi mogli da ispune neke dodatne radove koji su u planu.

„Ti dodatni radovi dodatno smanjuju emisiju gasova i dodatno smanjuju zagađenje i povećavaju efikasnost TE i rentabilnost elektrane. Tako da je negdje odluka bila da se do kraja 2025 završi i rekonstrukcija i toplifikacija“, rekao je Spajić.

Upitan da prkomentariše nedavne proteste građana i zahtjeve lokalne vlasti da se za direktora Rudnika uglja izabere Milan Lekić, Spajić je kazao da je Odbor direktora kojeg je izabran za vrijeme prethodne Vlade izabrao izvršnog direktora i da se oni u to neće miješati.

„Koliko čujemo po konkursu je bilo i sve je bilo zakonito, tako da se mi kao centralna vlast nećemo miješati u taj dio. Kao što smo negdje i najavljivali 44. Vlada će insistirati da se izvršni direktori uvijek biraju po stručnom, a ne po političkom ključu. Očekivaćemo od svakog Odbora direktora da isključivo proofesionalce stavi za izvršne direktore“, rekao je crnogorski premijer.

Ministar urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, kazao da će rad Vlade „što se tiče Pljevalja biti usmjeren na ekologiju jer imamo katastrofalne pokazatelje obolijevanja od kancera“.

„Naš rad će biti usmjeren na sprečavanje odliva mladih ljudi iz Pljevalja. Kao što vidimo ove godine u Gimnaziju se upisalo 47 đaka a u mojoj generaciji ih je bilo skoro dvjesta. Trudićemo se u saradnji sa opštinom i predsjednikom da svi zajedno doprinesemo da Pljevlja budu mjesto za život koje će biti privlačno za mlade ljude koji će imati ne samo posao nego i druge mlade sadržaje, kao što su nekad imali“, rekao je Odović koji je kao i mnogi mladi Pljevljaci, uključujući i premijera, nakon završenog školovanja nastavio da živi van rodnih Pljevalja.

On je kazao da se sadašnja Vlada može nazvati i vlada Pljevalja jer u njoj imaju tri Pljevljaka.

„I ministarka Nišić je takođe iz Pljevalja, tako da ćemo sigurno uraditi mnogo stvari između ostalog moramo razmišljati kako ćemo privredu oživljeti. Vidjeli ste Vektri Jakić stoji prazan. Unutra imate odličnu peletaru, koja ne radi. Imamo i potencijala što se tiče poljoprivrednog razvoja. Sve to moramo uvezati. I moramo razmišljati gdje sve strateški staviti. Ne može sva industrija da bude na jednom mjestu i jednoj regiji, moramo razmišljati i ekološki i o održivom načinu planiranja privrede i života. Imamo i mnoge projekte koji se tiču ne samo toplifikacije već i projekte iz oblasti energetske efikasnosti koji će takođe doprinjeti boljoj ekološkoj slici u Pljevljima“, rekao je Odović.

Kazao je da su kreditna zaduženja Vektre Jakić 40 miliona eura.

„Znate li gdje se država upisala, kojoj Vektra Jakić duguje za radnike, poreze i doprinose, na jednom podrumu od 19 metara kvadratnih. Ono što se mora uraditi je da se pokrene licitacijska prodaja toga da se iz tog stečaja izađe. Da se namire povjerioci, srazmjerno tome koliko može da se od prodaje dobije, a onda da opština ili država kupe Vektru Jakić ali da se proizvodnja ponovo pokrene. Da li zante da Vektra Jakić koja toliko duguje, i dalje dobija koncesije i šta se dešava sa našim šumama, nestaju. Sve to ova Vlada mora da uzme u obzir i moraće to da se promijeni“, rekao je Odović.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da je uživao u današnjoj posjeti Pljevljima i da „su ovo Pljevlja kakva želim, jer smo danas bili svi zajedno i predsjednik opštine i predstavnici privrednih subjekata i vlada i pokazali smo da možemo zajedno puno toga uraditi“.

„Ovaj grad ima probleme i od toga niko ne bježi, ali ovaj grad i država imaju premijera koji ima izuzetno izražen ekonomski nerv i spremnost da se uhvati u koštac sa sa problemima. Mi ćemo ga pratiti, slijediti i pokušati da svako u svom resoru da svoj doprinos na način da građani zaista osjete benefit od ove 44 Vlade. Došli smo na krilima velikih očekivanja i ono što sigurno nećemo dozvoliti da ta očekivanja naroda budu iznevjerena“, rekao je Mujević.

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći devet centi: Poskupio i benzin

Nove cijene goriva

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.

Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.

Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije