Connect with us

EKONOMIJA

PREMIJER NAJAVIO

Spajić: Dolaze bolja vremena!

„Insistiraćemo da se direktori biraju po stručnom, a ne po političkom ključu“

Foto: Evropa sad

Pljevlja su dugo vremena bila u zapećku centralnih vlasti, ali su ta vremena prošla i za ovaj grad dolazi neko novo, bolje vrijeme.

To je poručio premijer Milojko Spajić tokom svoje prve radne posjete rodnom gradu od kada je nedavno izabran na tu funkciju. Predsjednik Vlade je u radnoj posjeti bio sa ministrom urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Jankom Odovićem i ministrom energetike i rudarstva Sašom Mujovićem.

„Ovdje smo da napravimo rezultat i za Pljevlja i za Crnu Goru i mislimo da nema takmičenja između Podgorice i Pljevalja već da možemo zajedno da radimo i profitiramo od svih projekata koje planiramo u budućnosti. Danas smo imali i prezentaciju u Rudniku uglja i u Termoelktrani i dobili smo informaciju o budućim projektima. Zadovoljni smo sa projektima koje su nam izložili. Međutim, dodali smo još par zadataka i još par projekata koje očekujemo u budućnosti tako da jedva čekamo da vidimo neka nova Pljevlja“, rekoa je Spajić.

Upitan da pojasni o kojim se projektima radi premijer je odgovorio da su govorili o postojećim projektima toplifikacije i ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja.

„U Rudniku smo govorili o projektu izmještanja Ćehotine koji je jako bitan i dobiće podršku Vlade. Takođe za Rudnik uglja ima jednu vrstu problema sa cijenom uglja i mi ćemo kao Vlada pomoći da se taj problem sa Elektroprivredom riješi. Imamo par ideja što se tiče novih postrojenja cementare i krečane kao i Vektra Jakić. Takođe od toplifikacije bolja iskorišćenost te energije, a pominjana su i neka poljoprivredna domaćinstva. Ne bih otkrivao te projekte dok ih ne prestavimo kao jedan paket“, rekao je premijer.

Kazao je da se govorilo da se toplifikacija Pljevalja završi do kraja 2024 godine, ali da u tom slučaju ne bi mogli da ispune neke dodatne radove koji su u planu.

„Ti dodatni radovi dodatno smanjuju emisiju gasova i dodatno smanjuju zagađenje i povećavaju efikasnost TE i rentabilnost elektrane. Tako da je negdje odluka bila da se do kraja 2025 završi i rekonstrukcija i toplifikacija“, rekao je Spajić.

Upitan da prkomentariše nedavne proteste građana i zahtjeve lokalne vlasti da se za direktora Rudnika uglja izabere Milan Lekić, Spajić je kazao da je Odbor direktora kojeg je izabran za vrijeme prethodne Vlade izabrao izvršnog direktora i da se oni u to neće miješati.

„Koliko čujemo po konkursu je bilo i sve je bilo zakonito, tako da se mi kao centralna vlast nećemo miješati u taj dio. Kao što smo negdje i najavljivali 44. Vlada će insistirati da se izvršni direktori uvijek biraju po stručnom, a ne po političkom ključu. Očekivaćemo od svakog Odbora direktora da isključivo proofesionalce stavi za izvršne direktore“, rekao je crnogorski premijer.

Ministar urbanizma prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, kazao da će rad Vlade „što se tiče Pljevalja biti usmjeren na ekologiju jer imamo katastrofalne pokazatelje obolijevanja od kancera“.

„Naš rad će biti usmjeren na sprečavanje odliva mladih ljudi iz Pljevalja. Kao što vidimo ove godine u Gimnaziju se upisalo 47 đaka a u mojoj generaciji ih je bilo skoro dvjesta. Trudićemo se u saradnji sa opštinom i predsjednikom da svi zajedno doprinesemo da Pljevlja budu mjesto za život koje će biti privlačno za mlade ljude koji će imati ne samo posao nego i druge mlade sadržaje, kao što su nekad imali“, rekao je Odović koji je kao i mnogi mladi Pljevljaci, uključujući i premijera, nakon završenog školovanja nastavio da živi van rodnih Pljevalja.

On je kazao da se sadašnja Vlada može nazvati i vlada Pljevalja jer u njoj imaju tri Pljevljaka.

„I ministarka Nišić je takođe iz Pljevalja, tako da ćemo sigurno uraditi mnogo stvari između ostalog moramo razmišljati kako ćemo privredu oživljeti. Vidjeli ste Vektri Jakić stoji prazan. Unutra imate odličnu peletaru, koja ne radi. Imamo i potencijala što se tiče poljoprivrednog razvoja. Sve to moramo uvezati. I moramo razmišljati gdje sve strateški staviti. Ne može sva industrija da bude na jednom mjestu i jednoj regiji, moramo razmišljati i ekološki i o održivom načinu planiranja privrede i života. Imamo i mnoge projekte koji se tiču ne samo toplifikacije već i projekte iz oblasti energetske efikasnosti koji će takođe doprinjeti boljoj ekološkoj slici u Pljevljima“, rekao je Odović.

Kazao je da su kreditna zaduženja Vektre Jakić 40 miliona eura.

„Znate li gdje se država upisala, kojoj Vektra Jakić duguje za radnike, poreze i doprinose, na jednom podrumu od 19 metara kvadratnih. Ono što se mora uraditi je da se pokrene licitacijska prodaja toga da se iz tog stečaja izađe. Da se namire povjerioci, srazmjerno tome koliko može da se od prodaje dobije, a onda da opština ili država kupe Vektru Jakić ali da se proizvodnja ponovo pokrene. Da li zante da Vektra Jakić koja toliko duguje, i dalje dobija koncesije i šta se dešava sa našim šumama, nestaju. Sve to ova Vlada mora da uzme u obzir i moraće to da se promijeni“, rekao je Odović.

Ministar energetike i rudarstva Saša Mujović kazao je da je uživao u današnjoj posjeti Pljevljima i da „su ovo Pljevlja kakva želim, jer smo danas bili svi zajedno i predsjednik opštine i predstavnici privrednih subjekata i vlada i pokazali smo da možemo zajedno puno toga uraditi“.

„Ovaj grad ima probleme i od toga niko ne bježi, ali ovaj grad i država imaju premijera koji ima izuzetno izražen ekonomski nerv i spremnost da se uhvati u koštac sa sa problemima. Mi ćemo ga pratiti, slijediti i pokušati da svako u svom resoru da svoj doprinos na način da građani zaista osjete benefit od ove 44 Vlade. Došli smo na krilima velikih očekivanja i ono što sigurno nećemo dozvoliti da ta očekivanja naroda budu iznevjerena“, rekao je Mujević.

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije