EKONOMIJA
PAKET MJERA ĆE BITI USVOJEN NA SJEDNICI VLADE NAREDNOG ČETVRTKA
Spajić, Milatović i Stijović: Ukida se PDV na ulje i brašno, smanjuju akcize na gorivo, dodatna pomoć od pet miliona poljoprivrednicima
Vlada je pripremila set mjera podrške građanima i privredi vrijedan između 20 i 50 miliona eura, saopštili su ministri
Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo ekonomskog razvoja pripremilo je set mjera kao podršku privredi i građanima koji je vrijedan između 20 i 50 miliona eura, kao odgovor na ratna dešavanja u Ukrajini čije ekonomske posljedice se osjećaju i u Crnoj Gori.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je objasnio da vrijednost paketa podrške varira u zavisnosti koliko dugo bude trajala krizi u Ukrajini.
Taj paket mjera će biti usvojen na sjednici Vlade narednog četvrtka.
Paketom je predviđeno osam mjera, između ostalog, ukidanje PDV za brašno i ulje, smanjenje akciza na gorivo do 40 odsto umjesto 20 odsto kako je predloženo, pet dodatnih miliona za poljoprivredu…
Stijović: Poljoprivredi dodatnih pet miliona eura
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović kazao je da će poljoprivredi biti opredijeljeno dodatnih pet miliona eura, čime će Agrobudžet biti vrijedan iznad 55 miliona eura.
Kako je objasnio, na zajedničkoj konferenciji tri resorna ministra, prva mjera se odnosi na dodatnu subvenciju od 250 eura za proizvodnju žitarica po hektaru zemljišta, što je u ukupnom iznosu 500 eura za tu oblast, a dodatnih deset eura se izdvaja za mlade poljoprivrednike.
Druga mjera se odnosi na dodatnu subvenciju proizvodnju kasnog krompira, od 150 eura po hektaru, pored već postojeće podrške od 250 eura po hektaru. Dodao je da je uslov za to da poljoprivrednici imaju registrovana svoja gazdinstva i površine veče od 0,3 hektara.
Treća mjera koju je naveo Stijović su besplatni plastenici za proizvodnju povrća.
„Ukupno 2.500 plastenika ukupne površine 250 hiljada kvadratnih metara, što je 50 fudbalskih terena“, rekao je Stijović.
Uz to, za sve poljoprivrednike biće obezbijeđena jednokratna pomoć od 200 eura.
„Cilj je da zaštitimo domaću proizvodnju… Uvoz poljoprivrednih proizvoda je pokazao svu opravdanosti davanja ovih sredstava, Uvezli smo proizvode koje sami možemo da proizvedemo“, rekao je Stijović.
Milatović: Peta mjera predstavlja pripremu plana interventnih nabavki
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović naveo je da je to ministarstvo pripremilo plan interventnih nabavki koji daje osnov da u slučaju problema snadbijevanja tržišta Vlada može da donese odluku o aktiviranju ovog plana i naloži da se izvrši nabavka onih proizvoda za koji se procjenjuje da postoji problem u snadbijevanju.
Sljedeća mjera se tiče kreiranja pravnog osnova za ograničavanja cijena osnovnih životnih namirnica.
„MER je pripremio Nacrt Zakona i privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi kojim je predviđeno da će Vlada Crne Gore u slučaju povećanja cijena moći da reaguje“, naveo je on.
Spajić: Dodatne mjere uz program „Evropa sad“
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da se sedma mjera odnosi na već predloženi Vladin predlog izmjena Zakona o akcizama, sa tim što bi se akcize umjesto 20 odsto kako je planirano mogle smanjiti do 40 odsto.
U skupštinskoj proceduri od 4. marta je predlog izmjena Zakona o akcizama . Skupština nije zasijedala zbog političke krize i spora oko toga ko je može zakazati.
Akciza na dizel goriva sada iznosi 44 centa po litru a kod benzina 55 centi, tako da bi ova mjera, ukoliko se predlog usvoji, sa pripadajućim dijelom PDV-a na ovaz iznos, mogla smanjiti cijene goriva za 22 do 26 centi po litru.
On je najavio da će biti privremeno ukinut PDV za namirnice brašno i jestivo ulje, te da će PDV za so biti smanjen sa 21 na 7 odsto, kao što je već za šećer.
Spajić je ukazao da su to mjere koje su i nastavak uz program „Evropa sad“.
On je objasnio da je država pravovremenim odlukama donijela višemilionski korist budžetu kroz hedžing aranžman za kredit za auto-put, jer je dolar znatno ojačao u odnosu na euro.
„Pored povećanja zarada, kroz program ‘Evropa sad’, te značajno većeg izdvajanja za agrobudžet iz nacionalnih sredstava, predlažemo dodatne mjere podrške privredi i građanima, kao odgovor na negativne efekte koje rat u Ukrajini ima na crnogorsku ekonomiju, prije svega na rast cijena i životni standard građana“, rekao je Spajić.
Stijović: U komunikaciji sam sa saradnicima iz Srbije kako bi dolazila roba
Ministar Stijović je kazao da je na dnevnom nivou u komunikaciji sa kolega iz Srbije, kako bi roba iz te zemlje mogla pristizati u Crnu Goru.
Kazao je da je juče 20 kamiona iz Srbije prošlo carinsku kontrolu, nakon što je Vlada Srbije donijela odluku o zabrani izvoza žitarica i ulja.
„Očekujemo da ćemo vrlo brzo uvoziti brašno i žitarice. Srbija trenutno ima više nego što je potrebno. Mi tražimo da nam se dozvoli da kupimo, da nam se ukinu zabrane… Apsolutno nema mjesta panici među građanima, jer imamo dovoljno zaliha“, rekao je Stijović.
Vlada Srbije je donijela u četvrtak odluku o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo – zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i prekrupe i suncokretovog ulja.
Iako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije par dana najavio da će zemlje region, među kojima i Crna Gora, biti izuzete od zabrane izvoza žitarica i brašna, to ne piše u današnjem saopštenju Vlade Srbije.
Milatović: Zašto Abazović nije glasao za smanjenje akciza na gorivo?
Ministar Milatović je kazao da skoro dva mjeseca ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ne dolaze na sjednice Vlade.
„Niko ovdje ne pominje bojkot potpredsjednika Vlade koji se prosto ne pojavljuje na sjednicama Vlade skoro dva mjeseca, tog čovjeka nema, kao i ministra spoljnih poslova i ministra unutrašnjih poslova (Sergej Sekulović) u situaciji kada se zemlja nalazi u političkoj i ekonomskoj krizi… Pozivam vas da pitate zašto se oni ne pojavljuju na sjednicama Vlade… Je li iko postavio pitanje zašto Abazović nije glasao na sjednici Vlade za Zakon o akcizama. Sada GP URA proziva nekog za taj zakon a njihov lider nije glasao da se smanje akcize“, rekao je Milatović.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA1 дан ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA1 дан ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama