EKONOMIJA
MINISTAR FINANSIJA
Spajić najavio: Od maja penzije veće oko 10 odsto
Naveo je da će to biti jedno od najvećih povećanja penzija u Crnoj Gori
Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao da je crnogorski penzioneri u maju mogu očekivati povećanje penzija od oko 10 odsto.
Spajić je u emisiji “Okvir” na TVCG naveo da će to biti jedno od najvećih povećanja penzija.
“Upravo zbog programa “Evropa sad” i program nije samo za zaposlene već vidite da će biti i za penzionere. Zbog četvoromjesečnog usklađivanja već od maja ćemo imati to povećanje od oko 10 odsto. Imamo povećanje bruto zarada od oko 12 – 13 odsto i imamo inflaciju koja će sigurno biti oko 7- 8 odsto, tako da će u prosjeku to povećanje biti oko 10%”, naveo je Spajić.
On je saopštio da se nakon toga svaka četiri mjeseca može očekivati usklađivanje penzija.
“U avgustu pretpostavljam da će biti još nekih sedam, osam do 10 odsto porast penzija. Tako da penzioneri ne treba da brinu ova vlada misli i na njih”, poručio je Spajić.
35 miliona više naplaćenog PDV-a
Spajić kaže da je Fond pio imao veće prihode u martu ove nego 2021. godine. Pored toga broj evidentiranih zaposlenih u januaru je, kako kaže, za 1.000 veći.
“Program Evropa sad je apsolutno uspio. Imali smo deficit u januaru koji je 62 odsto manji. Za prva dva mjeseca imamo 20 odsto veće prihode nego 2021. godine, za nekih osam do devet odsto više nego što smo planirali”, naveo je Spajić.
Za prva dva mjeseca godine i 17 dana marta imamo 35 miliona više naplaćenog PDV-a nego 2021. godine.
“A rekli smo da ćemo za čitavu godinu imati 40 miliona eura više”, naveo je Spajić i dodao kako se nada ćemo i prevazići planirane prihode.
Smatra i da neće biti potrebe za rebalansom, kao ni za zaduživanjem osim onih 70 miliona predviđenih zakonom o budžetu.
CG može biti “veb tri” nacija
Za početak aprila Spajić je najavio posjetu najeminentnijih ekperata u oblasti tehnologije virtuelnih valuta koji Vladi, kako kaže, već pomažu u izradi zakonskih rješenja.
“Zakonskih rješenja po kojima ćemo dobiti epitet “veb tri” nacije i mislim da će to biti jedna fantastična stvar koja će da otvori mogućnost da Crna Gora za dvije tri godine crpi BDP nekih 20 – 30 odsto, od virtuelne imovine”, naveo je ministar Spajić.
Ostavljamo trezor koji ima 350 miliona čiste likvidnosti u kešu, imamo i zlato koje se vraća u Crnu Goru, to je najbolja odbrana od inflacije! Do kraja godine to zlato će da vrijedi do 100 miliona dolara. pic.twitter.com/EKCAWIOwym
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) March 18, 2022
Samo 60 miliona eura je, kaže, bilo u trezoru kada su preuzeli Vladu i to je bilo prije četvrtog kvartala.
“Mi ostavljamo jedan trezor koji nakon jednog takvog kvartala, ima 350 miliona čiste likvidnosti u kešu”, naveo je Spajić.
Zlato odbrana od inflacije
Podsjetio je i da će zlato biti vraćeno u Crnu Goru, u naš trezor. On kaže i da je zlato najbolja odbrana od inflacije, a da ćemo ove godine imati rekordnu inflaciju.
“Možda ona bude i dvocifrena, ali mi smo kao država uradili maksimum da se pripremimo za takvu inflaciju, ako bude toliko jaka inflacija sigurno će se vrijednost tog zlata povećati. Sada to zlato vrijedi oko 70 miliona dolara, ali do kraja godine, ako inflacija nastavi da divlja to zlato može da vrijedi i 100 miliona dolara i to je jedan način odbrane od inflacije i predstavlja sigurnost za jednu državu”, poručio je Spajić.
Spajić smatra i da program “Evropa sad” neće ugroziti finansiranje Fonda zdravstva.
“Fond za zdravstvo je samo jedna od 94 potrošačke jedinice koje kad god da daju neku, po programskom budžetu uplatu, mi ćemo tu naplatu da uradimo”, kazao je Spajić.
Od usvajanja mjera do sprovođenje trebaće i 40 dana
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao jednoglasno Predlog izmjena i dopuna zakona o akcizama, kojim bi se njihov iznos na gorivo smanjio do 40 odsto.
Spajić kaže da ne bi ulazio na teren politike i to što nema zakazivanja sjednice Skupštine. Ministar navodi da su Skupštini predali jedno kavitetno zakonsko rješenje, koje će, kako dodaje, svakoj vladi dati mogućnost da u krizmin situacijama ima pravo da smanji akcize do 40 odsto.
On navodi da i ako se sada usvoje ta rješenja na Skupštini, trebaće mjesec do 40 dana, da se sve to sprovede.
“Moramo da razmišljamo i u pravcu nekih drugih mjera”, naveo je Spajić i podsjetio na mjere koje je najavio ministar Jakov Milatović, a koje se odnose na targetirane subvencije.
Imao sam razne zamjerke na rad Milene Petričević
Govoreći o odnosu sa v.d. diretoricom Uprave prihoda i carina Milenom Petričević, Spajić navodi da se nikada ne bavi ličnim rješenjima.
“Bilo je nekoliko odluka kojim smo se mi kao Ministarstvo finansija protivili, mislili smo da te odluke nijesu pravilno donešene pozvali smo na odgovornosti. Ali dan poslije takvog razgovora mi imamo 10-ak dopisa iz Uprave prihoda i carina o nekim stvarima na koje smo mi mjesecima upozoravali…tako da vidimo ubrzanje rada”, kazao je Spajić.
Kaže da je ubrzanje rada bilo nakon 9. marta i njegovog sastanka sa Petričević.
“I meni je drago zbog toga i ja ne bih dalje ulazio u tu raspravu”, naveo je Spajić i dodao da raspisivanje konkursa za direktora Uprave poreza i carina nema veze sa tim.
Navodi i da je ostavka Petričević bila jedna od opcija tokom njihovog razgovora. Na pitanje da li je povod bila i koncesija Džek potu, Spajić navodi:
“Između ostalog to je bila jedna od odluka. Ministarstvo finansija je dalo eksplicitno mišljenje, zakon je izričit…Ne razumijemo zašto nije naplaćeno dva miliona eura dodatnog prihoda za državu”, naveo je Spajić.
Kaže i kako ne zna da li je Petričević nekome stala na žulj.
“Ja se žuljevima ne bavim ili takvim špekulacijama. Ja sam rekao da imamo razne zamjerke na njen rad. Mi smo nadzorni organ jedne uprave”, naveo je Spajić i dodaje da je samo pozvao na odgovornost.
Govoreći o krađi cigareta u Luci Bar, Spajić je naveo da je tu bilo propusta na više nivoa.
“Ne mislim da je tu Uprava prihoda i carina prvenstveno optužena, sigurno da je tu i Luka Bar i policija, sigurno je tu bilo puno propusta, ali mislim da svi treba da se zapitamo šta se tu događa”, naveo je Spajić i dodao da je Petričević imala i dobrih poteza kao što su zapljena droge i cigareta.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ranije
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA1 дан ranije
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA1 дан ranije
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA2 дана ranije
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
- DRUŠTVO2 дана ranije
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama