Connect with us

EKONOMIJA

Spajić: Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori

Skupština raspravlja o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva

Foto: Gov.me

Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) rekao je danas u parlamentu da su Crnoj Gori neophodne velike investicije, ali da one neće biti realizovane tako da se prodaje državno zemljište.

On je na sjednici na kojoj se raspravlja o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva, rekao da se povećanje standarda Crne Gore do sada baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije, a da će sad tome biti dodata „investiciona komponenta“.

„Potrebne su velike investicije i potreban je novi investicioni bum. Bez velikih investicija, nema ekonomskog rasta, nema održivog ekonomskog rasta. Svakoj državi, a naročito Crnoj Gori, potrebne su velike investicije. Ali one ne smiju doći na način na koji su dolazile do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država Crna Gora će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja s velikim stranim investitorima, da bi generacije koje dolaze imale od dividendi velike prihode i mogle da finansiraju zdravstvo, prosvjetu i velike kapitalne investicije. Da bi ispratili te investicije, javni radovi moraju da idu na veći nivo“, poručio je Spajić.

On je naveo da sjednice izvršne vlasti treba da budu otvaranje „temama javnih radova i izvršenja kapitalnih budžeta“.

„Naš kapitalni budžet, koji je rekordni, presporo se izvršava i ispod je svih potencijala koje država Crna Gora zaslužuje. Posebnu pažnju treba da obratimo u javnim radovima i kapitalnim investicijama“, dodao je.

Spajić je saopštio da izbor Adžović i Šahmanovića neće rezultirati povećanje resora i broja ministara u Vladi, već da će ostati isti, kao ni da zbog toga neće biti dodatno budžetskog opterećenja.

On je, između ostalog, naveo da resor energetike treba da postane „broj jedan investicioni potencijal“.

„Energetika je most saradnje cijelog regiona. Energetika će biti prva koja će napraviti saradnju između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Nadam se da će tu priliku iskoristiti ministar Šahmanović“, poručio je premijer.

Spajić je predložio da Šahmanović (Bošnjačka stranka), koji pokriva poziciju ministra rudarstva, nafte i gasa, bude izabran za ministra energetike i rudarstva, a da Adžović bude na čelu ministarstva javnih radova, koje treba da bude formirano.

Šahmanović je nedavno određen za koordinatora Ministarstva energetike, kojim je do kraja prošle godine upravljao Saša Mujović (Pokret Evropa sad), koji je tada izabran za gradonačelnika Podgorice. Planirano je da se taj resor spoji s Ministarstvom rudarstva, nafte i gasa koje sada vodi Šahmanović. Ti resori su razdvojeni prilikom prve rekonstrukcije izvršne vlasti.

Adžović je državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nikolić: Spajić i PES ozbiljno prijete da postanu grobari građanske Crne Gore

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je rekao da rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije „po dubini“ neće imati podršku te partije.

Nikolić

Kazao je da to što nema prijavljenih poslanika vlasti da govore na temu rekonstrukcije Vlade razumije kao „kolebanje u odnosu na predlog sa kojim je Milojko Spajić došao u parlament“.

„Mislim, gospodine Spajiću, da rezultati lokalnih izbora predstavljaju najveće opterećenje za Vas i da ozbiljno narušavaju Vaš legitimitet i kredibilitet da dolazite u parlament i da predlažete rekonstrukciju Vlade. Od statusa kojeg ste izborili, da budete najveća parlamentarna stranka, od izbora do izbora ubjedljivo klizite prema političkoj margini. I vi danas nijeste predsjednik Vlade u punom kapacitetu i sa punim legitimitetom. Vi ste danas zatočeni predsjednik Vlade, od strane ostatka parlamentarne većine. Zašto? I rezultati izbora u Nikšiću su to pokazali – kad ste imali priliku da odlučite kojim će putem ići Crna Gora, a time i Vaš politički subjekt, Vi ste odlučili na toj raskrsnici da u Vladu uvedete nacionaliste. Sad vas ti nacionalisti glođu, nagrizaju, od izbora do izbora vam uzimaju dio biračkog tijela, a vi klizite ka političkoj irelevantnosti“.

Kaže da je DPS „pobijedio na izborima u Nikšiću“ i da pobjednik može biti samo onaj ko osvoji najviše glasova. Kaže da su zadovoljni rezultatima u tom gradu i ističe da su osvojili 4.500 glasova više nego prije godinu i po, na parlamentarnim izborima.

„A vi ste, u odnosu na parlamentarne izbore, izgubili više od 4.000 glasova. Dio razočaranih glasača PES-a se vratio u DPS, zašto? Zato što su viđeli da je DPS stožerna snaga građanske Crne Gore, a da vi u političkoj mimikriji hranite političke nacionaliste i da im omogućavate da uvećavaju svoju izbornu snagu preko svih instrumenata vlasti koje ste im dali u ruke.

„Rekao je da Spajić i PES ozbiljno prijete da postanu „grobari građanske Crne Gore“.

„Vi ste zadužili građane ovako kako vam odgovaraju na izborima. Zato Vam kažem, Vaš legitimitet kao premijera je veoma sporan i to danas svako u Crnoj Gori zna. Prema tome, rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije ‘po dubini’, a da bi nastavili da Vas za vrat stežu ovi koji upravljaju suštinski Vašom Vladom, neće imati podršku DPS-a. Mi se strogo borimo protiv toga i dobro je da je ideja građanske Crne Gore žilava i da opstaje zahvaljujući politici DPS-a. A ova politika koju Vi zagovarate, zajedno sa Vašim partnerima u Vladi, je ozbiljno uzdrmana i gubi svoj legitimitet“, poručio je Nikolić.

Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević odgovorio je Nikoliću da nije znao da je DPS trijumfovao na jučerašnjim izborima u Nikšiću.

„Predlažem Vam da smijenite (predsjednika DPS-a) Danijela Živkovića i da formalno postavite (počasnog predsjednika DPS-a) Mila Đukanovića za predsjednika partije. Jer da nije bilo Mila Đukanovića, ne biste uzeli 15 odsto glasova u Nikšiću. Treba sliku da mu ljubite svakog dana, jer je pokazao da je završna esencija DPS-a i paradoks vašeg političkog djelovanja. A pošto nam predlažete da se svi ujedinimo, predlažem vam da vratite (bivšeg zamjenika predsjednika DPS-a) Duška Markovića, i da on i Đukanović nastave ovo putešestvije DPS-a u propast“, poručio je, dodavši da je rezultat DPS-a u Nikšiću – „udarac glavom u novu Crnu Goru“.

„Dok god vam bude Milo Đukanović, vi ćete da postojite, ali nećete moći da budete u vlasti. Ako nećete da se sastavljate, bolje da se rastavljate“, konstatovao je.

Nikolić je odgovorio da oni u DPS-u ne ljube ničije slike.

„To ostavljamo Vama i Vašem odnosu s (predsjednikom Srbije) Aleksandrom Vučićem. Želim da Vam kažem jednu drugu stvar, i Vama i kolegama iz parlamentarne većine – da vam nije bilo Mila Đukanovića, Vučić bi vam bio formalni predsjednik, a ne samo suštinski“, izjavio je.

EKONOMIJA

Lidl dolazi u Berane: Stari objekti se moraju porušiti do septembra

Iako se rušenju protive vlasnici i zakupci prostora koji u njima decenijama posluju, kako navode iz opštine – novog odlaganja neće biti. Preduzetnici odgovaraju da im jedino preostaje da se isele iz Berana

Opština Berane zahtijeva da izgradnju tržnice, vrijednosti pet miliona eura, finansira Vlada iz kapitalnog budžeta za narednu godinu.

Privremeni poslovni objekti u centru grada moraju se porušiti do septembra, kada zemljište treba da preuzme njemačka kompanija Lidl, kako bi gradila market, kažu iz lokalne uprave.

Iako se rušenju protive vlasnici i zakupci prostora koji u njima decenijama posluju, kako navode iz opštine – novog odlaganja neće biti. Preduzetnici odgovaraju da im jedino preostaje da se isele iz Berana.

Iz Opštine traže da Vlada iz kapitalnog budžeta za narednu godinu finansira 16 projekata vrijednih oko 20 miliona eura. Jedan od njih je i izgradnja gradske tržnice. Glavni projekat je već urađen – čeka se novac.

Miljan Ralević iz Sekretarijata za razvoj i investicije navodi da je ta tržnica vrijedna oko 5,5 miliona eura.

“Objekat je nešto oko 4.000 metara kvadratnih. To je, znači, moderan trgovinski objekat koji će da ukrasi, siguran sam, i Berane. Nekako je nadovezan na obaloutvrdu koja se trenutno radi, jer je taj objekat jednim dijelom okrenut prema gradu, a drugim dijelom prema obali-utvrdi”, kaže Ralević.

Dok se obaloutvrda gradi, čeka se izgradnja tržnice.

U neizvjesnosti su i dalje vlasnici i zakupci privremenih poslovnih prostora na zemljištu prodatom njemačkoj kompaniji Lidl. Iako se protive rušenju, iz Opštine im poručuju da će objekti biti uklonjeni, a parcela predata vlasniku na upotrebu.

“Mi bismo privremene objekte morali da srušimo do septembra. Ta površina za Lidl se mora osloboditi. Mislim da smo naišli i na razumijevanje svih zakupaca na tom dijelu. Rušenje se odlagalo par puta, ali u septembru će početi rušenje i taj će se prostor osloboditi za Lidl”, kaže Ralević.

Vlasnicima i zakupcima je saopšteno da u avgustu napuste objekte, jer u septembru počinje rušenje.

Žalosno je, navodi Mehmed Muhović, što će se, nakon trodecenijskog poslovanja, naći na ulici. Zato je prinuđen da napusti Berane.

“Kao što su i svi moji otišli u inostranstvo, vjerovatno ću i ja u Podgoricu da se preselim sa radnjom, kao i većina mojih kolega. Ovdje nema života. Sve smo plaćali uredno. Od čega ćemo da plaćamo studiranje, djece, školovanje? Od čega? Ne znamo”, kaže on.

Protestima u minuloj godini vlasnici i zakupci privremenih poslovnih prostora uspjeli su treći put da odlože rušenje objekata.

Četvrtog odlaganja neće biti, izričiti su iz Opštine.

Zemljište se, kako se navodi, u septembru mora predati njemačkoj kompaniji Lidl, kako bi počela gradnju marketa na toj parceli.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Alabar bi na Bjelasici napravio planinski centar, na Sinjajevini razvio eko-turizam

Arapski investitor odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži

Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Muhamed Alabar, pokazao je interesovanje za Kolašin, saopštio je za Radio Crne Gore, potpredsjednik Opštine za razvoj infrastrukture, Vasilije Ivanović.

Istakao je da su predstavili dva projekta koji se tiču Sinjajevine i Bjelasice, koje je Alabar i obišao. Ivanović dodaje da lokalna vlast očekuje nastavak razgovora sa potencijalnim investitorom.

Nakon što je saopštio da je odustao od mogućeg projekta na ulcinjskoj Velikoj plaži, investitor iz Ujedinjenih Haratskih Emirata Mohamed Alabar pokazao je interesovanje za Kolašin. Tokom susreta sa mogućim investitorom, presjednik te opštine Petar Bakić i potpresjednik opštine za razvoj infrastrukture Vasilije Ivanović upoznali su Alabara sa potencijalima koje Kolašin nudi.

Ivanović je našem Radiju kazao da su Alabaru predstavljena dva značajna projekta koji se tiču Sinjevne i Bjelasice.

„Konkretno ta vizija za Bjelasicu se oslanja na razvoj jednog planinskog centra koji će imati ponudu kako je zimsku tako i ljetnju sa svim kapacitetima koji su mogući planskim dokumentom“, kazao je on.

Kolašnici su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala opštine.

Nakon Bjelasice, Alabar je sa svojim domaćinima obišao i Sinjajevinu.

„Sinjajevina kao jedan prirodni bisar i netaknuti prirodni potencijal je idealan za organsku proizvodnju hrane i očuvanje te sredine uz maksimalno iskorišćavanje benefita koje mogu takvi prostori da nam ponude“, rekao je Iavanović.

Prezentacijom kolačinskih potencijala zadovoljni su i Alabar i njegovi domaćini, tako da su očekivanja lokalne vlasti da će uskoro uslijediti nastavak razgovara u vezi eventualne konkretizacije planova.

„Otišao je sa veoma pozitivnim uticima, uporedio je potencijale Kolašina sa najeksluzivnim evropskim destinacijama koje nude slične sadržaje. Smatramo da ćemo sigurno u budućnosti opet razgovarati sa njim o ovoj temi i prilično sam uvjeren da će u budućnosti doći do realizacije investicija“, kazao je on.

Ivanović vjeruje da će do dogovora oko investicije u Kolašinu doći što bi bilo značajno za ovaj turistički centar.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora zemlja sa najvećim platama u regionu: Pretekla i neke članice Evropske unije

Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste, pokazuju podaci

Foto: Shutterstock/Karl Allen Lugmayer

Najnoviji podaci o prosječnim godišnjim neto zaradama u Evropi za 2024. godinu, predstavljeni kroz grafikon, još jednom otkrivaju duboke razlike u standardu građana evropskih zemalja.

Zemlje sa najvišim primanjima – Švajcarska, Island i Norveška – nijesu članice Evropske unije, dok su neke od članica EU i dalje pri samom dnu liste. U regionu Zapadnog Balkana, Crna Gora se ističe kao lider.

Mjesečne neto plate: dominacija Švajcarske

Da bi poređenje bilo lakše razumljivo, godišnje neto plate iz grafikona podijelili smo sa 12 i dobili prosječne mjesečne neto zarade (izražene u eurima):

Švajcarska: 85.631 € godišnje → 7.136 € mjesečno

Island: 57.573 € → 4.798 €

Luksemburg: 50.410 € → 4.200 €

Holandija: 47.892 € → 3.991 €

Norveška: 47.232 € → 3.936 €

Irska: 46.208 € → 3.851 €

Danska: 43.913 € → 3.659 €

Austrija: 41.747 € → 3.479 €

Njemačka: 39.594 € → 3.299 €

Francuska: 32.354 € → 2.696 €

EU prosjek: 29.573 € → 2.464 €

Italija: 24.797 € → 2.066 €

Grčka: 18.709 € → 1.559 €

Hrvatska: 13.810 € → 1.150 €

Rumunija: 12.655 € → 1.055 €

Turska: 11.440 € → 953 €

Bugarska: 11.074 € → 923 €

Zanimljivo je da su plate na sjeveru Evrope mnogo veće nego plate na jugu u zemljama gdje je jaka turistička djelatnost.

Crna Gora ispred komšija

Prema zvaničnim podacima Monstata, prosječna neto plata u Crnoj Gori u aprilu 2024. iznosila je 1.003 eura, što ovu zemlju čini najjačom ekonomijom po visini plata u regionu Zapadnog Balkana. Prestigli smo Srbiju (890 eura), Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, koje se nijesu našle ni na listi prikazanoj u grafikonu.

Porezi i doprinosi čine veliku razliku

Ove razlike u neto platama često nijesu samo rezultat nominalno viših bruto zarada, već i različitih poreskih politika i sistema socijalnih doprinosa. Na primjer:

U Švajcarskoj i Norveškoj, porezi su progresivni, ali ne opterećuju drastično ni srednji sloj.

U Njemačkoj i Francuskoj, iako su bruto zarade visoke, snažni porezi i doprinosi značajno „pojedu“ neto iznos.

U zemljama poput Bugarske i Rumunije, porezi su proporcionalno niski, ali su i ukupna primanja znatno niža.

U Crnoj Gori, uprkos ukidanju doprinosa za zdravstveno osiguranje u okviru programa „Evropa sad“, i dalje ostaju doprinosi za penziono i invalidsko osiguranje, kao i porez na dohodak. Ipak, reforme iz 2022. godine značajno su povećale neto plate građana, naročito onima sa najnižim primanjima.

Crna Gora, iako van EU i još uvijek zemlja u tranziciji, uspjela je da neto platama prestigne mnoge članice Unije. Međutim, razlike u životnom standardu, troškovima stanovanja, zdravstvu i obrazovanju i dalje su značajne. Kada se sve uzme u obzir, visina plate je važna, ali nije jedini pokazatelj kvaliteta života.

Izvor: RTCG

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije