Premijer Milojko Spajić kazao je da je izuzetno važno da nadležni organi utvrde svaki detalj afere Do Kvon, kako bi se spriječile sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe. On je danas tokom Premijerskog sata kazao da su tom brutalnom izmišljotinom htjeli da ga isključe iz izborne trke. Istakao i da je imenovanje v.d. direktora Uprave policije Aleksandra Radovića jedino rješenje koje je garant evropskog puta Crne Gore, te je poručio da bi, da se ponovi ista situacija, opet stao u izbor najboljeg kandidata. Odgovarajući na pitanje poslanika GP URA Dritana Abazovića da li je tačno da prenijerov ujak kadrira zapošljavanja u javnoj upravi Spajić je saopštio da nema samo jednog ujaka nego dvojicu. On je poručio da će u budućnosti kad dobije slična pitanja dati da ih odgovori Chat GPT ili neka druga aplikacija vještačke inteligencije – robotu kojem nije potrebna ni socijalna ni emocionalna komponenta inteligencije.

Tok Premijerskog sata:

Institucije rade na izradi zakona kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama

Crna Gora je zauzela jasan kurs ka Evropskoj uniji i na tom putu je neophodno usaglašavanje domaće regulative sa propisima koji važe u velikoj evropskoj porodici. Opredjeljenje Vlade da napravi tražene reforme i konačno završi pregovarački proces prepoznat je od naših međunarodnih partnera, a jedna od ključnih stavki u tom kontekstu je predloženi, i u Parlamentu usvojeni Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, rekao je Spajić odgovarajući poslanici Pejović.

“Usvajanjem tog, ali i izmjenama drugih pravnih normi, izbjegli smo „sivu listu“ Manivala, a možda i još važnije dostigli smo nivo najrazvijenijih evropskih zemalja, kada govorimo o normativi u ovoj oblasti. Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma je jasno stavljeno do znanja da ćemo imati nultu stopu na bilo kakav oblik kriminaliteta i da ova Vlada želi da spriječi mogućnost korišćenja „prljavog novca“, što je jasna poruka da smo kredibilan partner, spreman da ispuni sve zahtjeve kako bi postao dio Evropske unije”, kazao je on.

Prema njegovim riječima korak u tom smjeru je i pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što će omogućiti uplate i primanje uplata u eurima pod jednakim uslovima, pravima i obavezama, kao u zemljama EU, uz značajno smanjenje troškova prekograničnih plaćanja Crne Gore sa zemljama EU.

Naravno, dodao je, garantovati još veću sigurnost u kontroli novca, koji ulazi u Crnu Goru i šalje se u inostranstvo.

“S tim u vezi, nadležne institucije koje su učestvovale u pripremi obimne dokumentacije, koja čini sastavni dio procesa apliciranja pripremile su pred aplikaciju upućenu Evropskoj komisiji 22.03.2024, na mišljenje. Cilj je da dobijemo prethodno odobrenje od DG FISMA, kako bismo olakšali pravovremeno podnošenje naše aplikacije Evropskom savjetu za plaćanja (EPC), po mogućnosti prije kraja aprila tekuće godine. Time bi Crna Gora postala prva država aplikant sa Zapadnog Balkana za uključenje u Jedinstveni sistem plaćanja u eurima (SEPA)”, naglasio je on.

Spajić je saopštio da više institucija rade na izradi zakona, kojim će se i u oblasti praćenja i identifikovanja kripto-imovine izjednačiti sa najrazvijenijim evropskim zemljama.

Foto: Vlada Crne Gore

“Evropska komisija je, početkom juna 2023, donijela MiCA regulativu (Markets in Crypto-Assets Regulation), kojom se uređuje regulatorni okvir za kripto imovinu. MICA regulativom se uređuju pitanja koja se odnose na izdavanje određenih vrsta kripto-imovine, uslovi i način trgovanja tim vrstama kripto-imovine na teritoriji Evropske unije, uključujući i liceniciranje pružalaca usluga. Takođe, uređuju se i nadležnosti nadzornih organa, kao i mjere i druge aktivnosti koje nadzorni organi preduzimaju. Ministarstvo finansija je, u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore i Komisijom za tržište kapitala započelo pripremne aktivnosti na izradi zakona kojim će se urediti oblast digitalne odnosno kripto-imovine, u skladu sa MICA regulativom. Međutim, regulatorni okvir nije finalizovan na nivou Evropske unije, budući da je još uvijek u toku donošenje tehničkih standarda, koji treba da omoguće puno funkcionisanje regulatornog okvira. Nakon usaglašavanja regulative Evropske unije, Crna Gora će intenzivirati aktivnosti na izradi nacionalnog regulatornog okvira”, zaključio je Spajić.

Pitanje premijeru u ispred Posebnog kluba poslanika postavila je Jevrosima Pejović.

“S obzirom na potrebu da se osigura praćenje i identifikovanje kriptoimovine, kako bi se spriječilo pranje novca, finansiranje terorizma i druga krivična djela, da li Vlada preduzima aktivnosti na izradi normative koja uređuje oblast digitalne imovine i šta percipirate kao najveće izazove u ovom segmentu”, glasi pitanje poslanice Pejović.

Za pronalaženje pravog rješenja za upravljanje morskim dobrom neophodno tražiti širi konsenzus

Vrlo dobro znamo koliko je pitanje upravljanja morskim dobrom bitno za primorske opštine, ali i za čitavu Crnu Goru, jer uspjeh turističke sezone neraskidivo je vezan za brojne sektore u našem društvu, a bez adekvatne valorizacije priobalnog područja, nema ni turizma. Morsko dobro je nezamjenjiv ekonomski, ekološki i društveni resurs Crne Gore, i to ne samo zbog svog ogromnog ekonomskog potencijala, već i zbog činjenice da obalno područje predstavlja jedinstven ekosistem, ocijenio je premijer.

“Kada sagledamo sve aspekte i notiramo važnost, koju nosi morsko dobro, ne mogu da ne pomenem, u najmanju ruku, bizarnu činjenicu da je važeći Zakon za pomenutu oblast, uz određene izmjene, na snazi od 1992. Od donošenja Zakona o morskom dobru, protekle su, dakle, više od tri decenije – i svjedoci smo sveopštih promjena koje su se dogodile u tom periodu. Između ostalog više puta je promijenjen državni status, Ustav, usvojeni novi zakoni kojim se uređuju : (svojinsko – pravni odnosi, državna imovina, obligacioni odnosi, koncesije, luke, more, uređenje prostora i izgradnja objekata, jahte, zaštita životne sredine, morsko ribarstvo i marikultura, zaštita prirode, spomenici kulture, vode, inspekcijski nadzor, prekršaji i dr.) – a koji imaju, direktni i indirektni uticaj na upravljanje, korišćenje i unapređenje morskog dobra”, kazao je Spajić.

Dodao je da nije samo tu došlo do zastoja, napomenuo je da je 2010. Zakonom o unaprjeđenju poslovnog ambijenta definisano da su javna preduzeća, među kojima je i preduzeće za upravljanjem morskim dobrom, dužna da se reorganizuju u roku od tri godine od dana stupanja na snagu tog zakona, ali to se do danas nije desilo.

“Vjerujem da i ovo govori o tome koliko je morsko dobro Crne Gore kompleksno pitanje, pa je stoga potrebno obezbijediti adekvatne zakonske i institucionalne okvire. Ovo nacionalno dobro, zbog svog izuzetnog značaja, zahtijeva punu posvećenost i obavezu svih državnih i lokalnih organa vlasti , kao i svih korisnika prostora – da se prema njemu odnose na način koji će obezbijediti održivi razvoj ovog područja. Održivi razvoj prije svega, ali sistemski uređen, tako da više ovo, kao ni nijedno drugo javno dobro u Crnoj Gori, ne bude zavisno od toga ko je na vlasti, već da služi isključivo stvaranju dodatne vrijednosti za dobrobit svih građana Crne Gore”, istakao je premijer.

Zbog toga, kaže, smatra da je za pronalaženje pravog rješenja za upravljanje morskim dobrom, neophodno tražiti širi konsenzus.

“Vlada Crne Gore će kroz inkluzivne i otvorene dijaloge, pristupiti pripremi novog Zakona, kojim će se urediti oblast morskog dobra, a što predstavlja osnovni preduslov za stvaranje adekvatnih uslova za sveukupnu valorizaciju, za društvenu, a ne ličnu korist. U postupku pripreme ovog propisa, u čiju će izradu biti uključene i primorske opštine, razmotriće se sva relevantna pitanja, uključujući i pitanje načina upravljanja morskim dobrom. Pritom strogo vodeći računa o svim protokolima i konvencijama, čiji smo potpisnici, ali i prateći EU direktive koje se odnose na morsko područje. Vjerujem da je neophodno da zajedno radimo na afirmaciji daleko veće angažovanosti pojedinaca, zainteresovanih grupa, ali i primorskih opština u izradi novog zakonskog rješenja, što će garantovati da u konačnom svi budu zadovoljni. Jer dobrim sistemskim odgovorom moramo osigurati kvalitetno upravljanje morskim dobrom i punu valorizaciju, bez obzira na to ko njim gazduje”, naveo je Spajić u odgovoru Zenki.

Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka pitao je premijera: “Hoće li za vrijeme Vašeg mandata napokon opštine mod da gazduju svojim morskim dobrom?”

Potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih

Jedan od primarnih ciljeva 44. Vlade je ubrzani ekonomski rast i razvoj, uz unapređenje standarda građana. Ekonomski potencijali naše zemlje su veliki i u značajnoj mjeri neiskorišćeni. Zato je ova Vlada u potpunosti posvećena stvaranju preduslova za valorizaciju tog ekonomskog potencijala, što bi rezultiralo otvaranju novih radih mjesta, rekao je Spajić odgovarajući poslaniku Mugoši.

“Kroz ekonomski program „Evropa sad 1” koji je podrazumijevao smanjenje poreskog opterećenja na rad i povećanje minimalne zarade zaposlenih, pokazali smo da kroz stimululativnu poresku politiku mođemo uticati na unapređenje na tržištu rada. Naime, prema podacima MONSTAT-a, u januaru 2024. godine u poređenju sa 2021. godinom, broj zaposlenih u Crnoj Gori veći je za oko 30 odsto. Najveći uticaj na pozitivna kretanja na tržištu rada imalo je smanjenje troškova na zarade, što je stimulisalo velii broj poslodavaca da prethodno zaposlene u “sivoj zoni” prebace u legalne tokove odnosno formalizuju njihovo zapošljavanje. Rezultat toga je drastično smanjenje “neformalne ekonomije” na tržištu rada, unaprijeđen radni status zaposlenih i povećani prihodi države od naplate poreza i doprinosa na zarade”, kazao je Spajić.

Tržište rada je usljed rasta privredne aktivnosti, smanjenja sive ekonomije i priliva nerezidenata, tokom prethodnih nekoliko godina bilježilo izuzetno pozitivne trendove pa je prosječan broj zaposlenih u Crnoj Gori u 2023. godini iznosio 244,5 hiljada i veći je za 9,3 odsto u odnosu na 2022. godinu.

“I pored pozitivnih trendova, svjedoci ste da u Crnoj Gori postoji deficit radne snage što ukazuje da su potrebe ekonomije veće od trenutnog broja zaposlenih. Ako tome dodamo očekivanje ubrzavanja ekonomskog rasta i ekonomsku integraciju u EU kroz pristupanje jedinstvenom ekonomskom tržištu, izražavam apsolutno očekivanje da će svi koji u Crnoj Gori žele da rade i ostvariti zaposlenje. Kao što je i više puta najavljivano, u sklopu nove Fiskalne strategije Vlade, pristupiće se sveobuhvatnoj poreskoj reformi sa fokusom na smanjenje troškova rada, kako bi se na taj način poslodavci rasteretili određenog dijela troškova i stimulisali za nova zapošljavanja, odnosno stvaranje uslova za nova radna mjesta”, istakao je on.

Pored navedenog, dodao je, sprovođenje novog investicionog ciklusa, koristeći sve investicione potencijale koje posjeduje Crna Gora, uticaće kako na rast javnih prihoda, tako i na otvaranje novih radnih mjesta.

“Kada sam govorio o punoj zaposlenosti u Crnoj Gori, nisam licitirao procentima, već zastupao tezu, da imajući u vidu potrebe Crne Gore za radnom snagom koje su, posebno izražene u vrijeme turističke sezone, ali i svakodnevne zahtjeve privrede za dodatnim radnicima, da će u Crnoj Gori svakom biti ponuđen posao ko želi da radi. Cilj nam je da svim nezaposlenim licima, u skladu sa potrebama tržišta rada, bude ponuđen posao u skladu sa trenutnim zakonskim rješenjima, ali isto tako smo spremni da mijenjamo postojeća rješenja na način da lica koja više puta odbiju zaposlenje ne budu i dalje korisnici naknade za nezaposlene, čime ćemo destimulisati pasivnost lica na Zavodu za zapošljavanje. Ministarstvo rada i socijalnog staranja posvećeno radi na brojnim reformama koje će javnosti biti uskoro prezentovane, od kojih se kao jedna od najznačajnijih izdvaja izmjena Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti”, rekao je Spajić.

Šef Kluba poslanika SD-a Boris Mugoša pitao je Spajića: “Kada će i na koji način biti ispunjeno jedno od Vaših ključnih obećanja a to je puna zaposlenost, odnosno stopa nezaposlenosti ispod četiri odsto?”

Adžić: Mandiću fotelja postala bitnija od interesa Srbije; Mandić: Sve ste uzeli sa tri poslanika, ali to je prošlost

Mandić, Foto: Vlada Crne Gore

Poslanik Filip Adžić (URA) kazao je Mandiću kako mu je fotelja postala bitnija od interesa Beograda, Srbije i Kosova.

Na to je Mandić rekao da nema pravo da mu priča to, jer je URA sa tri poslanika imala premijera.

“A neko ko ima 27 poslanika je gledao i birao vas i vi se sad tako ponašate, umjesto da nam kažete hvala. Vi ste svu moć crpjeli od tri poslanika koja ste imali kao URA. Danas vaša brojka više nije čarobna kao 30. avgusta. Sve što ste tada mogli da uzmete sa tri poslanika – uzeli ste. Ni Miodragu Lekiću nijeste dali da bude premijer”, naglasio je on.

Abazović: Sreten Kankaraš se zove čovjek, Vaš je dalji ujak, vlasnik je Granda

Abazović je na to rekao da je Spajić izrekao još jednu neistinu, te je rekao kako čovjek o kojem govori nije rođeni ujak premijera.

“Zašto ste stidite, on Vas je uveo u Vladu, recite gdje vas je poveo 1. maja. Vladom kadrira Sreten Kankaraš, vlasnik Granda, a tu je i Vlade Bojović iz Vaše stranke koji vodi profil “Vojvoda Momčilo” na Twitteru”, tvrdi Abazović.

On je saopštio da će se uskoro pojaviti “nova zvijezda” SKY-a, koja je u bliskim odnosima sa Kankarašem. Upitao je i ko je lobirao za građevinsku dozvolu za dvije kule u Budvi.

“Svaka Vam je istina takva, kao i za kuću u naselju Muo, kao i za državljanstvo, kao i za to da postoji pisani program Evropa sad 2 – ima ga, nema ga, kao o bankrotu u junu, septembru i oktobru, sedmočasovnom radnom vremenu, navodnih 500 artikala na Stop inflaciji a nema ih 40, milijarda iz Japana, 500.000.000 za Pljevlja, srazmjerne penzije…”, konstatovao je on.

“Nemam samo jednog ujaka nego dvojicu”

“Ovakvo pitanje na nivou jaslica – čiji je ujak i tetak jači, koga kontroliše ili dje kadrira, vozi auto sa rotacijom- to pokazuje Vaš nivo nesvijesti o realnim potrebama i ocekivanjima gradjana, kao i vjerovatno neku potisnutu traumu neostvarenih dječačkih snova koje zelite koristeći se državnim budzetom da ispunite. Jer bez politike – vi ne biste mogli nijedan pošten posao da radite, niti bi vas iko primio kao radnika ili saradnika. Kao i mnogi drugi sa političke scene Crne Gore – niste imali ni dana radnog staza u realnom sektoru i životu”, rekao je Spajić.

On je kazao da će u budućnosti kad dobijem slična pitanja dati da ih odgovori Chat GPT ili neka druga aplikacija vještačke inteligencije – robotu kojem nije potrebna ni socijalna ni emocionalna komponenta inteligencije.

“Dalje, sve su prilike da sa svojim novim koalicionim partnerom gospodinom Medojevicem dijelite istu patološku dijagnozu opsesije mojim privatnim životom i mojom familijom. Podsjetiću javnost Crne Gore kako sam za vrijeme 42. Vlade prema Medovom kazivanju bio oženjen ćerkom Zdravka Krivokapića i iskljucivo zbog toga ministar. Kampanja je bila jako zaglušujuća i nezainteresovana za istinu kao i Vaša”, istakao je on.

Eto, rekao je on, to je jednako tačno koliko i da sam na ovom mjestu koristeći se ujakom.

“Svaka Vam je istina takva. Ali, sličan se sličnom raduje pa neka vam je sa srećom u novim horizontima fenomenalnih koalicija. Pošto ste konkretno pomenuli moga ujaka, da prvo razjasnimo – nemam samo jednog nego dvojicu. Prezivaju se Lopušina, kako je i djevojačko prezime moje majke, i iako su Uskoci iz Šavnika – niti žive u Crnoj Gori niti se bave politikom ili kadriranjem ni na koji način. A da kažem i to da sam i na njih i na cijelu svoju porodicu ponosan. Nadam se da ste i Vi na Vaše. Nego, i sve da dobijam savjete od ujaka, rodjaka, Janka ili Marka – šta sa tim”, kazao je premijer.

Prema njegovim riječima prije svake važne odluke savjetuje se sa onima čije mišljenje cijeni.

“Neki od njih su na pozicijama u vlasti, neki nijesu. Moja je odgovornost da donosim najbolje odluke. Predsjednik Vlade, znate (u stvari ne znate i to nas je debelo koštalo) nema luksuz improvizacije. Ali kada već pominjete kadriranje i zapošljavanje, dozvolite mi da javnost upoznam i sa jednom jako bitnom činjenicom: U mandatu 44. Vlade napravljen je veliki iskorak po pitanju profesionalizacije javnih funkcija. Koalicionim sporazumom dogovoreno je po prvi put, da pored polovine političkih funkcija u odborima direktora druga polovina kao i izvršni direktori, budu profesionalci. I tu nije kraj. Na mnoge važne pozicije u državnoj upravi dolaze ljudi sa iskustvom i znanjem. Ljudi poput novog izvrsnog direktora IRF, direktora Poreske uprave, Monstata, izvrsnih direktora EPCG, CGES, vd direktora Uprave policije. To su ljudi koji će mijenjati Crnu Goru na bolje, i koji nisu ni pomišljali da budu dio sistema, odnosno cirkusa, u sta se sistem pretvorio za vrijeme vaše 43. Vlade. Sve u svemu, bješe ta Vlada skupa zabava za malenu Crnu Goru”, kazao je Soajić odgovarajući Adžiću.

Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je premijera kakva je uloga ujaka u kadrovskoj politici i odlučivanju u Vladi Crne Gore.

“Da li neko iz sjenke utiče na važne politike Vlade Crne Gore i da li se vraća praksa da se u drugim kuloarima donose odluke važne za Crnu Goru”, pitao je Abazović.

I on je pozvao SDT da utvrdi ko je režirao aferu Do Kvon.

“Kada ste uputili pitanje ko je vršio uplate, vršio je Vaš kolega, dva puta po 400.000 eura. Čovjek sjedi u našim klupama”, kazao je Abazović, pokazujući uplatnicu i ističući da je jedan od njih Darko Dragović, poslanik PES-a.

Abazović je ovu argumentaciju već koristio u plenarnoj sali.

Spajić: Oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo

Predsjednik DNP-a Milan Knežević pitao je Spajića da li će biti definisano pitanje dvojnog državljanstva sa Srbijim.

“Da li je u planu potpisivanje međudržavnog Sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu. U Beogradu živi najmanje milion Crnogoraca porijeklom, i koji nemaju nikakvo pravo na Crnu Goru”, istakao je Knežević.

Spajić je kazao da prema grubim procjenama oko 300.000 državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo.

“Budući da po grubim procjenama 300 hiljada državljana Crne Gore ima dvojno državljanstvo, a da trenutni zakonodavni okvir ne prepoznaje većinu na taj način stečenih državljanstava, Vlada će na inicijativu Skupštine Crne Gore raditi na izradi zakonodavnog okvira kako bi se uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU i po najvišim svjetskim standardima”, kazao je Spajić.

Spajić: Jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture

“Na čemu Crna Gora temelji ambicioznu agendu izgradnje saobraćajne infrastrukture u narednom periodu imajući u vidu kapacitete budžeta koji ove godine planira kapitalna uiaganja od 7,1č odsto, a slične projekcije su i za naredne dvije godine”, pitao je poslanik BS-a Damir Gutić.

Spajić je kazao da izgradnja nove i unapređenje postojeće infrastrukture izuzetno je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja Crne Gore, ali i dostupnosti zemlje kao turističke destinacije, stvaranja uslova za diversifikovanje ekonomije i jačanje njene konkurentnosti u regionalnim i međunarodnim okvirima, unapređenja mobilnosti ljudi i roba, privlačenja kredibilnih investicija i niz drugih aspekata važnih za ekonomsku perspektivu razvoja naše zemlje.

“Zbog svega navedenog razvoj saobraćajne mreže, unapređenje aerodromske i željezničke infrastrukture kao i valorizacija potencijala Luke Bar prioriteti su na koje je ova Vlada maksimalno fokusirana”, kazao je Spajić.

Zbog toga su Kapitalnim budžetom predvidjeli finansiranje izgradnje dionice auto-puta, Mateševo-Andrijevica, što nije umanjilo uporedne aktivnosti na obezbjeđivanju podrške Evropske komisije i EBRD-a.

“Aktivan rad od samog početka mandata ove Vlade, intenzivna komunikacija i veliko razumijevanje naših evropskih partnera o važnosti ubrzavanja procedura za nastavak gradnje, dovelo je do toga da će nam Evropska komisija obezbijediti bespovratna sredstva u iznosu od 40 odsto ukupne vrijednosti radova na ovoj dionici što će iznositi između 200 i 250 miliona eura. To je najveći pojedinačni grant ikad odobren Crnoj Gori. Preostali iznos sredstava neophodan za finansiranje biće obezbijeđen iz povoljnog kredita, koji će biti odobren od strane Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Raspisivanje tendera za ovaj projekat očekuje se do kraja ove godine pri čemu će pretkvalifikacioni tender biti raspisan tokom ovog mjeseca”, navodi Spajić

Podsjeća da je dobijent grant od 112,6 milion eura i to za rekonstrukciju željezničke infrastrukture na dionici od Bara do Podgorice.

“Samim tim, već do kraja ove godine, Crnoj Gori će na raspolaganju biti makar 312 miliona eura bespovratnih sredstava. O kolikom se iznosu radi i koliko je to važno za Crnu Goru najbolje ilustruje podatak da ukupan Kapitalni budžet naše države za 2024. godinu iznosi 240 miliona eura, preko 70 miliona manje”, istakao je Spajić.

Uz navedeno, Crnoj Gori će, dodaje on, na raspolaganju biti dodatna sredstva posredstvom Instrumenta EU za reforme i rast za Zapadni Balkan u iznosu od 206 miliona eura za potrebe infrastrukturnih projekata do kraja 2027, što je na nivou od oko pola milijarde ukupne vrijednosti projekata, koji mogu biti kandidovani za finansiranje ovim putem.

“Upravo su vrijednosti koje baštini EU i benefiti ekonomske integracije najbolji dokaz važnosti insistiranja na ubrzavanju evropskog puta i sprovođenju svih neophodnih reformi koje su godinama unazad bile implementirane sporo i neefikasno”, kazao je Spajić.

Dok su druge Vlade deklarativno govorile o infrastrukturi, ova Vlada je, tvrdi njen premijer, posredstvom Monteputa, već u prvom kvartalu ove godine pokrenula tenderske procedure za izradu idejnih projekata i idejnih rješenja za sljedeće dionice: auto-put Andrijevica – Berane – Boljare (Idejni projekat); auto-put Andrijevica – Peć‚ dionica Andrijevica – Čakor (Idejno rješenje); ukrštanje auto-puta Bar-Boljare sa Jadransko-Jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom jug; brza saobraćajnica, dionica Crnča – Pljevlja – granica sa Bosnom i Hercegovinom (Idejno rješenje); brza saobraćajnica, prelazak Bokokotorskog zaliva (Idejno rješenje).

Tokom godine, dodaje on, planirana je izrada idejnih projekata za Jadransko – Jonski auto-put, dionica od Grahova do ukrštanja sa autoputem Bar – Boljare i Autoput Bar – Boljare, dionica Podgorica – Bar.

Takođe, tokom godine planirana je izrada idejnih rješenja za sljedeće saobraćajnice: Jadransko – Jonski auto-put, dionica od granice sa BiH do Grahova; Jadransko – Jonski auto-put, dionica Bar – Ulcinj; brza saobraćajnica, dionica Podgorica – Nikšić; brza saobraćajnica, dionica Smokovac – Božaj.

“Ambiciozna agenda izgradnje saobraćajne infrastrukture biće finansirana kroz više modela: sopstvenim sredstvima Crne Gore planiranim kroz Kapitalni budžet; grantovima EU; povoljnim kreditnim aranžmanima sa međunarodnim finansijskim institucijama. Dodatno, naglašavam da Vlada preduzima aktivnosti u dijelu kreiranja prostora za nove investicione forme koje kombinuju autoritet javnih institucija i ekspertizu privatnog sektora, ostvarive kroz javno privatno partnerstvo, koje ima veliki potencijal posebno u oblastima atraktivnim za privatni kapital”, kazao je Spajić.

Vlada je, poručuje on, posvećena i strateškom partnerstvu, gdje uspostavljaju nove modele ze realizaciju investicija, kroz novi pristup koji uvažava investitora, pružajući mu olakšan pristup državnim institucijama, koji administrativne forme svodi na minimum.

“Sve ovo je više nego dovoljan dokaz da je jedan od primarnih ciljeva ove Vlade izgradnja saobraćajne infrastrukture, jer bez dobre saobraćajne infrastrukture nema ni privrednog razvoja države, dobre turističke ponude, bolje povezanosti i pristupačnosti, pa stoga svako neophodno finansijsko ulaganje ima opravdanost, jer ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore”, zaključio je Spajić.

Izgradnja i unapređenje putne infrastrukture ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje sezone

“Da li Vlada ima strategiju za urgentno ublažavanje saobraćajnog haosa tokom ljetnje turističke sezone, na kratak rok. dok se ne realizuju veliki planirani već započeti infrastrukturni projekti, koji će nas trajno relaksirati saobraćajnih kolapsa”, pitao je Slaven Radunović iz ZBCG.

Spajić navodi da se na oko 10 odsto ukupne saobraćajne infrastrukture u Crnoj Gori trenutno izvode radovi na izgradnji ili rekonstrukciji.

“Bitno je istaći da će prije ljetnje turističke sezone biti završeni radovi na značajnim putnim pravcima, kao što su: Rožaje-Špiljane, Nikšić-Kuside, Jasenovo Polje-Vidrovan, dok će na drugim gradilištima radovi biti zaustavljeni ili izvođenje prilagođeno na način da se ne ometa odvijanje saobraćaja. Veoma važna saobraćajnica koja će doprinijeti smanjenju gužvi, budući da je na istoj najveća frekvencija saobraćaja, posebno tokom ljetnje turističke sezone je bulevar Tivat-Jaz čija je izgradnja otpočela i čiji završetak radova očekujemo u januaru 2026. godine”, ističe Spajić.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, kaže Spajić, intenzivno radi na uspostavljanju međunarodne pomorske linije koja će povezati Budvu i Dubrovnik u ljetnjoj turističkoj sezoni kao i na uspostavljanju pomorske veze između Crne Gore i Italije.

“Uspostavljanje međunarodnih pomorskih linija, donosi brojne benefite koji se prije svega ogledaju u smanjenju gužvi, rasterećenju putne infrastrukture, bržem prevozu putnika, bržoj graničnoj kontroli u ljetnjim mjesecima, kao i promociji pomorskog saobraćaja kao ekološki prihvatljivijeg vida transporta. Takođe, na ovaj način putnici koji se nalaze u tranzitu kroz Crnu Goru mogu koristiti i ove vidove prevoza i na taj način rasteretiti drumski saobraćaj”, navodi Spajić.

Uporedo sa razvijanjem pomorskih veza sa inostranstvom, planiraju da u narednom periodu rade na kreiranju ambijenta koji će biti podsticajan i za uspostavljanje linijskog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju, kako bi dodatno rasteretili putnu infrastrukturu, odnosno direktno uticali na smanjenje gužvi duž obale u ljetnjim mjesecima.

“Jedno od uskih grla i značajna prepreka daljoj valorizaciji turističkih potencijala je stanje aerodromske infrastrukture u Crnoj Gori. Zato smo odmah po formiranju Vlade pristupili rješavanju pitanja započetog tenderskog postupka za eventualnu koncesiju aerodroma, koja vjerovali ili ne, traje od 2019. godine i nikada nije rezultirala zatvaranjem postupka bilo da je to izbor najoptimalnije ponude ili odustajanje od postupka. Ova Vlada je ušla u treću fazu postupka i upravo juče je na Vladi usvojen ugovor sa Međunarodnom finansijkom korporacijom (IFC) koja će nastaviti da pruža savjetodavne usluge Vladi u ovom procesu. Takođe, razmatramo sve opcije za korišćenje velikih potencijala Luke Bar”, dodao je Spajić.

Naglašava da su za veoma kratko vrijeme urađene velike stvari zahvaljujući ubrzanju EU puta kojem je umnogome doprinio i ovaj saziv Parlamenta, na polju saobraćajne i željezničke infrastrukture.

“Obezbijeđena su dva granta Evropske komisije, koji će Crnoj Gori donijeti preko 300 miliona eura bespovratnih sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture i nastavak izgradnje auto-puta. Te projekte želimo da realizujemo u najskorijem roku, kako bi na najefikasniji način riješili i izazov iz Vašeg pitanja”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, sa druge strane pitanje saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone nije novina, niti ekskluzivitet Crne Gore, jer se sa sličnim barijerama srijeću i druge države, koje su manje ili više turistički orjentisane. Ističe da je naš problem i to što imamo veliki broj motornih vozila.

“Crna Gora je po zvaničnim podacima u 2022. godini imala 266.747 registrovanih vozila i ono što je možda još upečatljivije, to je 25 odsto više registrovanih vozila, nego godinu ranije. Takođe, u prošloj kao i u ovoj godini na određenim putnim pravcima imamo konstantno povećanje obima saobraćaja u odnosu na isti period prethodnih godina, npr. puštanjem u saobraćaj auto-puta generisan je novi saobraćaj, za 20 odsto veći nego što je to ranije bio slučaj na relaciji Podgorica-Kolašin. Ovi podaci kao i činjenica da u toku ljetnje turističke sezone dolazi do značajnog priliva inostranih motornih vozila, govore da postojeća saobraćajna infrastruktura, koja podrazumijeva državne i opštinske puteve kao i parking prostor, nema adekvatan kapacitet da u svakom trenutku omogući nesmetano saobraćanje i dovoljnu protočnost saobraćaja”, kazao je Spajić.

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva u svojim strateškim i programskim dokumentima ima utvrđene dogoročne i kratkoročne mjere, koje će, uvjerava Spajić, doprinijeti većem razvoju saobraćajne infrastrukture, organizaciji i ponudi javnog prevoza putnika, stvaranje preduslova za razvoj i unapređenje drugih vidova prevoza, što sve za cilj ima bolju i održivu mobilnost.

“Kao što znate, Ministarstvo u kontinuitetu ulaže značajna finansijska sredstva u razvoj putne infrastrukture. Ove godine je u Kapitalnom budžetu planirano da se za redovno i investiciono održavanje, rekonstrukciju i izgradnju magistralnih i reginalnih puteva obezbijedi preko 70 miliona eura, planirano je da se nastavi ili započne rad na izgradnji i rekonstrukciji 230 km regionalnih i magistralnih puteva i to: 120 km u sjevernoj regiji, 75 km u centralnoj regiji i 36 km u primorskoj regiji”, navodi Spajić.

Međutim, dodaje, izgradnja i unapređenje putne infrastrukture ne može u potpunosti riješiti očekivane saobraćajne gužve u toku ljetnje turističke sezone, već se pored mjera na državnom nivou moraju preduzimati mjere i na lokalnim nivoima, na način da se primjene savremena tehnička rješenja i saobraćajne politike koje će kroz regulisanje i upravljanje saobraćajem značajno umanjiti negativne efekte koji proizilaze iz saobraćaja (gužve, zagađenje životne sredine i saobraćajne nezgode).

“Kroz politiku efikasnije naplate parkinga, promociju pješačkog i biciklističkog saobraćaja, uspostavljanja i poboljšanja javnog gradskog prevoza putnika, savremenih sistema za upravljanje saobraćajem (inteligentnih transportnih sistema) i drugim alatima i saobraćajnim rješenjima jedinice lokalne samouprave mogu značajno doprinijeti smanjenju saobraćajnih gužvi u toku ljetnje turističke sezone”, kazao je Spajić.

Naglašava i da Ministarstvo, u saradnji sa prevoznicima u drumskom saobraćaju ulaže velike napore kako bi na teritoriji Crne Gore egzistirao optimalan broj međugradskih linija, u cilju korišćenja kolektivnog vida prevoza, što direktno utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

“U ovom trenutku je aktivno 370 međugradskih linija”, ističe Spajić.

Kako je ukazao, tek realizacija velikih infrastrukturnih projekata, kao što je autoput Bar-Boljare, Jadransko-jonski autoput, brza saobraćajnica duž primorja, novi putni pravac Krstac-Trojica-Kotor, međunarodna pomorska linija Budva-Dubrovnik, pomorska veza Crne Gore i Italije i mnogi drugi projekti koje planiraju započeti ili u potpunosti realizovati u narednom srednjoročnom periodu, riješiće problem saobraćajnih gužvi u ljetnjim mjesecima i značajno unaprijediti povezanost i drumsku pristupačnost Crne Gore.

“Moramo biti svjesni da pored državne politike i politike na lokalnom nivou, koja za cilj ima unapređenje saobraćaja, svi mi ličnim primjerom i postupcima u značajnoj mjeri utičemo na stanje u saobraćaju. I u tom smislu neophodno je da svi zajedno učinimo dodatne napore, imajuću u vidu da će saobraćajnih gužvi uvijek biti, a što je slučaj i u drugim državama, naročito onim koje su turistički orjentisane i u kojima dolazi do značajnog priliva vozila i pješaka”, zaključio je Spajić.

Živković Spajiću: Politika Mandića je da vas zavede ne bi li ušao u rekonstruisanu Vladu

Živković je kazao da je iz odgovora Spajića zaključio da je on kazao da će podnijeti ostavku ukoliko Upravni sud donese odluku da je njegovo postupanje na sjednici Vlade bilo nezakonito.

“Donio sam drugi sud, a to je da ćete isključiti iz Vlade sve one koji se ne budu ponašali u skladu sa dogovorima. Jedan od ministara koji je najavio da se neće ponašati u skladu sa dogovorom je ministar poljoprivrede koji je kazao da neće glsati za članstvo Kosova u Savjet Evrope. Nadam se da ćete održati riječ i podnijeti ostavku kada utvrdi Ustavni sud da je odluka o izboru direktora UP nezakonito donijeta”, ističe Živković.

Zatim je istakao da Spajić priča o stabilnosti, a sjedi u Vladi sa ministrom koji ga je tužio.

Takođe je podsjetio da su Demokrate dale oročenu podršku Vladi do dobijanja IBAR-a.

“Politika Mandića je da vas zavede ne bi li ušao u rekonstruisanu Vladu. Vidimo da im se žuri”, istakao je Živković.

Zatim se obratio lideru DNP-a Milanu Kneževiću.

“Vi ste zaslužili da budete u rekonstruisanoj Vladi. Veću žrtvu u Crnoj Gori od vas niko nije podnio. Odreći se Rusije, Kosova i svih principa koje ste imali zaslužuje bar mjesto drugog potpredsjednika Vlade”, poručio je Živković.

Andrija Mandić je kazao da su ostvarili važan politički cilj kada su Živkovića iz Pljevalja pomogli da postane predsjednik DPS-a.

“Znamo ko ste, znamo odakle su Vam korjeni, to nas ohrabruje. Nama je bio problem sa onim Katunjaninom. Ali sa Vama, Vi ste nama postpuni pogodak. Mi ne brinemo za budućnost DPS-a”, kazao je Mandić Živkoviću.

Kazao je da je Živković nije simbol nezavisne Crne Gore već njegov prethodnik Milo Đukanović.

Nikolić: Uživali smo u društvu Željka Obradovića

Knežević je komentarisao i što su se članovi DPS-a nedavno sastali sa košarkaškim trenerom Milanom Kneževićem. Na to je reagovao poslanik DPS-a Andrija Nikolić.

“Uživali smo u društvu Željka Obradovića. Bilo nam je nevjerovatno prijatno da razgovaramo sa čovjekom koji je evropski velikan. I pričali smo o sportu. Bilo nam je jako ugodno i nijesmo pričali o politici”, kazao je Nikolić.

Istakao je i kako shvata zašto je to zasmetalo brojnim portalima.

“Onim koji su nakačeni na razne službe i koji su komentarisali kako je propala ideja da se Obradović sastane sa političkim predstavnicima Srba, a u to zaista ne želim ni da ulazim. Ali, još više je propala teza o tome da je DPS antisrpska partija. I baš to je proizvelo najveću nervozu i kod medija u Srbiji i kod nekih političara. Obradović je sjajan trener i veliki intelektualac. I kao takav možda može i da smeta nekome u Srbiji, uključujući i vladajuće strukture”, kazao je on.

Spajić o izboru Radovića: Opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata, Vlada će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude

Predsjednik i poslanik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića da li Vlada i parlamentama većina imaju usaglašene politike od kojih umnogome zavise nekoliko javno proklamovanih stavova – ubrzanje procesa integracija, evroatlaska orjentacija spoljne politike i kredibilno članstvo u NATO.

“Da li biste bili spremni da predložite razrješenje onih koji odstupaju u Vladi od ovih ciljeva koje ste proklamovali na početku svoga mandata”, glasi pitanje Živkovića.

On je kazao je Spajić izazvao političku nestabilnost postavljanjem direktora Uprave policije, na način na koji je postavljen.

Sa aspekta legimiteta izbora vršioca dužnosti, Spajić navodi da u skladu sa Ustavom Crne Gore, Vladu čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri.

“Dakle, Vlada je kolektivni organ. U skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, Vlada će na predlog ministra, za vršioca dužnosti odrediti jednog od rukovodilaca unutrašnje organizacione jedinice Policije, koji ispunjava uslove za direktora Policije propisane ovim zakonom, a najduže do šest mjeseci. U skladu sa Uredbom o Vladi, Vlada odluke donosi većinom glasova prisutnih članova. Samim tim može se zaključiti da na osnovu Zakona o unutrašnjim poslovima, Ministar je ovlašćen da predloži kandidate za v.d. direktora policije Vladi. U skladu sa istim članom istog zakona, Vlada je ta koja određuje vršioca dužnosti, a ne resorni ministar”, kazao je Spajić.

Zatim dodaje da Vlada kao kolektivni organ odlučuje na sjednicama Vlade i to većinom glasova prisutnih članova Vlade, pa i u slučaju određivanja vršioca dužnosti direktora policije.

“Mislim da je ovo sumirano i prilično jasno”, ističe Spajić.

Sa aspekta legimiteta podnošenja tužbe Upavnom sudu protiv akata Vlade, Spajić navodi da Zakonom o upravnom sporu i Zakonom o upravnom postupku jasno su definisana pitanja ko može biti tužilac u upravnom sporu, odnosno stranka u upravnom postupku.

“Samim tim pitanje procesne sposobnosti da bude tužilac u upravnom sporu Ministarstvo odnosno Ministar unutrašnih poslova sporno je po više osnova. Kako je prethodno navedeno Vlada je kolektivni organ čine predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Samim tim podnošenjem tužbe od strane Ministarstva unutrašnjih poslova protiv akta Vlade, došlo bi do pravno neodržive situacije da Vlada, odnosno Ministarstvo kao njen organizacioni dio, tuži samu sebe. Takođe, obzirom da je za svojstvo tužioca shodno Zakonu o upravnom sporu potrebno da je tužiocu povrijeđeno neko pravo ili pravni interes nejasno je koje pravo je ili pravni interes samog Ministarstva je u slučaju izbora v.d. direktora povrijeđeno”, dodaje Spajić.

Dodatno, Ministarstvo, ističe premijer, ne može biti nosilac prava i obaveza o kojima se rješavalo konkretnim upravnim aktom odnosno ne može biti nosilac prava i obaveza iz odluke o imenovanju v.d. direktora policije.

“Ako bi ko mogao biti legitimisan u sporu kao tuzilac to bi npr bili kandidati koji nijesu izabrani. Mislim da je i ovaj aspekt sumiran i jasan”, tvrdi Spajić.

Kako su nepristrasnost i poštovanje pravde osnovni principi u pravosudnom sistemu, Spajić kaže da ne želi da komentariše i ni na koji način prejudicira ishod odluke Upravnog suda.

“Vlada će postupiti po presudi Upravnog suda, kakav god ishod da bude, iako razumijem da je Vašem političkom mentalitetu imanentno da preuzima nadležnost drugih grana vlasti. Predlažem da se bar danas suzdržimo od toga. Pitam se kako bi Vaše pitanje glasilo da je na čelu ove važne institucije bezbjednosti ostao čovjek koji nema povjerenje izvršne vlasti, ili da je Vlada imenovala drugog koji ga takođe nema ili da smo ovu poziciju ostavili upražnjenom i izazvali pravu bezbjednosnu krizu ili pak doveli da to bude rizik po mogućnost dobijanja IBAR-a”, ističe Spajić.

Jasno navodi da je imenovanje vd direktora Uprave policije Aleksandra Radovića sa spiska koji je dostavljen Vladi, jedino rješenje koje je upravo garant evropskog puta Crne Gore.

“Stoga nemojte, molim Vas, evropsku perspektivu čuvati od Milojka Spajića. Ako ništa bar iz jednog prostog razloga – za samo pet mjeseci mandata 44. Vlade u tom smislu urađeno je više nego u poslednjoj deceniji. I to ne kažem samo ja. A ne vidi samo ko neće. Ono što je najvažnije, a želim da čuje cijela javnost i ovaj dom – da se ponovi ista situacija opet bih stao uz izbor najboljeg kandidata kao i većina članova Vlade koja me je prije svega ovlastila da predložim kandidata i glasala za njegovo imenovanje”, kazao je Spajić.

Ističe da je Aleksandar Radović dugogodišnji policijski službenik sa impresivnom biografijom – između ostalog, u dva navrata oficir za vezu u EUROPOL-u, zahvaljujući kome imamo SKY prepiske i jedini koji je u trenutku izbora bio u punom mandatu pomoćnika direktora Uprave policije.

“Dakle, ovo je kandidat koji ima Vlade (koja ga bira) za sprovođenje politike bezbjednosti koja je (slažemo se) važna za naše građane i naš evropski put”, kazao je Spajić.

Živković u pitanju implicira nesaglasje parlamentarne većine oko ubrzanja evropske integracije i evroatlantske orjentacije, konkretno u kontekstu članstva u NATO-u.

“Podsjećam Vas, činioci parlamentarne većine su potpisali jasan sporazum koji definiše okvire našeg djelovanja pa i uređuje odnos prema predmetu Vašeg pitanja. Dok god se svi u procesu donošenja odluka držimo dogovorenih principa – neću predlagati nikakva razrješenja jer za tim nema potrebe. Da li bi opozicija to priželjkivala – sigurno. Ali izlazak iz ove Vlade siguran je put u političku neizvjesnost, a ja to za svoje partnere ne želim. Ni za jednog od njih”, kazao je Spajić.

Parlamentarna većina stabilna, od mene i moje politike niko lošeg nije vidio

Što se tiče stabilnosti parlamentarne većine, Spajić ističe da Živković o tome ne treba da brine.

“Parlamentarna većina je stabilna, donosi odluke, obezbjeđuje neophodne procese i što je važnije – stabilnija je nego sve prethodne, čak i u broju mandata od onih čija je Vaša partija bila konstituent. I nemojte mi zamjeriti, neću komentarisati ocjene postupanja ovog ili onog pojedinca, posebno ne poslanika u ovom Parlamentu. Izuzetno poštujem svakog pojedinačno i štaviše ohrabrujem sve poslanike i poslanice da budu nezavisni u svom djelovanju kako im i pripada. Neću komentarisati ni političke napade i osporavanja mene lično kao evropski neorijentisanog, neiskrenog, ovakvog ili onakvog – svašta se može čuti u javnom diskursu danas. Kao što vidite, apsolutno sam iznad tih tema i takve situacije”, ističe Spajić.

Njega i Vladu koju predvodi, kaže, interesuju rezultati.

“Vi ih, naravno, nikada nećete prihvatiti. Ali i to je legitimno. Ovu Vladu u junu očekuje dobijanje IBAR-a, konačno zatvaranje pojedinih poglavlja. Očekuju nas i veliki investicioni projekti i reforme koje će značiti bolje uslove života za naše građane. Mislim da od mene i moje politike niko lošeg nije vidio. Ni od programa Evropa sad 1 niti od programa Evropa sad 2. Naprotiv. Idemo hrabro u nove rezultate do novog i boljeg standarda građana i do Crne Gore kao punopravne članice Evropske unije”, poručuje Spajić.

Spajić o slučaju Do Kvon: Brutalna izmišljotina, pozivam SDT da utvrdi ko je montirao aferu

“Kako planirate u narednom periodu da zaštitite crnogorsko društvo, izborni sistem i demokratiju od subverznih djelovanja, kojih smo bill svjedoci tokom afere Do Kvon”, pitao je poslanik PES-a Miodrag Laković Spajića.

Spajić je kazao da su neposredno pred izbore 11. juna bili svjedoci kreiranja tzv. afere Do Kvon i jedne brutalne zloupotrebe državnih institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika.

“Prije par dana imali smo priliku da čujemo od advokata Do Kvona, gospodina Rodića, da je isti negirao nevode o finansiranju kapmanje, ili Pokreta Evropa sad. Advokat je naveo da je njegov branjenik zloupotrijebljen prilikom pisanja pisma, te da je isto imalo za cilj slabljenje najjačeg političkog subjekta u Crnoj Gori”, kazao je Spajić.

Ta afera, ističe on, koja je ugrozila demokratičnost i objektivnost izbornog procesa, do danas je ostala veliki teret crnogorske politike i pravosudnih institucija.

“Zloupotreba državnih institucija ogleda se prije svega u zloupotrebi Vijeća na nacionalnu bezbjednost, koje je sazvano zbog pisma Do Kvona, a čija svrha i misija nije da se bavi operativnim predmetima i informacijama, kao ni da na bazi neprovjerenih informacija uzbunjuje javnost”, kazao je Spajić.

Laković je kazao da su neposredno pred izbore 11. juna bili svjedoci brutalne zloupotrebe državnh institucija za pokušaj diskreditacije političkih protivnika.

“Lijepo ste to sročili ali hajde da prevedemo na običan jezik – Bili smo svjedoci brutalne izmišljotine kojom su htjeli da me isključe iz izborne trke. Do Kvon je bio voljni ili nevoljni saučesnik tog neuspjelog pokušaja i radujem se da se konačno sazna istina”, kazao je Spajić.

Akcenat pitanja Lakovića je na aktivnostima koje 44. Vlada planira da uradi u cilju stvaranja institucionalnih mehanizama kako budući nosioci vlasti ne bi došli u situaciju da institucije sistema iskoriste u svrhe političkog obračuna.

“Stoga je prije svega važno imati u vidu da se upravljanje sistemom nacionalne bezbjednosti uređuje Ustavom Crne Gore, zakonima i podzakonskim aktima za implementaciju sistema nacionalne bezbjednosti. Takođe, obavještajno -bezbjednosni sektor je dio sistema nacionalne bezbjednosti i njegovo usmjeravanje i koordinaciju obavlja Vijeće za nacionalnu bezbjednost”, odgovorio je Spajić.

Prema njegovim riječima, primjer flagrantne zloupotrebe Vijeća za nacionalnu bezbjednost u tzv. aferi Do Kvon je opomena i alarm kako našim institucijama tako i društvu da se još uvijek nijesmo oslobodili tekovina svojstvenih totalitarnim društvima.

“Stoga će Vlada uložiti maksimalne napore da svi akteri i nosioci javnih funkcija rade u skladu sa zakonom i samo u domenu nadležnosti koje im resorno ili funkcionalno pripadaju”, ističe Spajić.

U tom pravcu, kaže Spajić, u narednom periodu Vlada će inicirati reviziju svih strateških dokumenata i zakonskih i podzakonskih akata iz domena nacionalne bezbjednosti, kako bi prvenstveno identifikovali pravne (ali i suštinske) neusklađenosti koje vrlo vjerovatno ostavljaju prostor za različite interpretacije nadležnosti unutar sistema nacionalne bezbjednosti.

“Ovaj prostor odgovoran donosilac političkih odluka svakako neće koristiti na negativan način, ali primjer afere u vezi sa kojom je Vaše pitanje (opet se vraćam na to kao ogledni primjer) najbolje oslikava kakve rizike po demokratiju može imati neodgovoran pojedinac na poziciji moći. Dakle, kroz eliminaciju pravnih nedorečenosti i preciznije formulisanje nadležnosti npr Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju, ovaj manipulativni prostor nesavjesnom akteru bi potencijalno mogao biti sužen”, kazao je Spajić.

Međutim, možda i važniji zadatak ove Vlade biće, kaže premijer, podizanje nivoa svjesnosti kod građana kako bi bili u stanju da efikasnije prepoznaju djelovanje domaćih ili stranih aktera čiji karakter ima oblike hibridnih aktivnosti.

“S tim u vezi, jedan od tekućih zadataka Vlade je i kompletiranje prve nacionalne Strategije odgovora za suprostavljanje hibridnim prijetnjama za period 2024-2028 godine”, navodi Spajić

Vjeruje da će ovo biti dobar korak u pravcu izgradnje jakog sistema nacionalne bezbjednosti, sposobnog da se prilagodi i u potpunosti odgovori na sve savremene bezbjednosne izazove, subverzivno djelovanje, propagandu, dezinformacije, miješanje u izborne procese, rizike i prijetnje.

“Dostizanje željenog nivoa bezbjednosti je preduslov dobrobiti države, društva i svakog pojedinca, jer bezbjednost omogućava progres i prosperitet na svim poljima, garant je domaćih i stranih investicija i katalizator turizma”, kazao je Spajić.

Kao jedan od načina zaštite subverzivnog djelovanja Vlada će, ističe on, nastaviti rad na jačanju institucija, posebno pravosudnog sistema, u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i jačanja vladavine prava.

“Na kraju dajem podršku SDT-u da što prije utvrdi ko je sve učestvovao u zloupotrebi Do Kvona za montiranje afere nekoliko dana prije izbora. Izuzetno je važno da nadležni organi utvrde svaki detalj ove afere, kako bismo mnoge stvari istjerali na čistac, razobličili mnoge samozvane borce za pravdu i spriječili sve potencijalne zloupotrebe državnih resursa u političke svrhe”, poručuje Spajić.