EKONOMIJA
POSAO IZVIĐA TUŽILAŠTVO
Sramota! Izgradnja puta Jezerine – Lubnice koštaće 56 miliona eura! Cijena porasla za 21,6 milona
Istekao i treći rok za završetak rekonstrukcije puta Jezerine – Lubnice. Otvaranje puta neizvjesno i u 2023. godini. Sramota veća jer je projekat finansiran iz sredstava EBRD-a
Sarajevskoj kompaniji “Euroasfalt” juče je istekao i treći zvanični rok za završetak izgradnje puta Jezerine – Lubnice, a radovi za koje je u međuvremenu plaćeno dodatnih 21,6 miliona eura, prema izvoru “Vijesti”, neće biti završeni ni do kraja naredne 2023. godine.
Izvođač novi zahtjev za produženje roka i povećanje troškova pravda greškama u projektu jednog mosta i novim nedostacima u tehničkoj dokumentaciji, a priprema kvalitetnog projekta i tehničke dokumentacije bila je obaveza investitora odnosno države.
Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euroasfalt” sa kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Međutim, ovi radovi su do sada državni budžet koštali oko 56 miliona eura, plaćenih kroz anekse, a rokovi završetka do sada su ukupno produženi za dvije i po godine.
Posao izviđa tužilaštvo
Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta ove godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.
Crna Gora se zbog ovog posla osramotila pred institucijama Evropske unije, jer je projekat započet novcem iz Evropske banke za obnovu i razvoj.
”Vijesti” iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada rukovodi Ervin Ibrahimović, čekaju odgovore na pitanja zbog čega je probijen i novi rok i šta će preduzeti u vezi ovih kašnjenja i završetka projekta.
Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osam Nurković na početku svog mandata.
Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebali su biti završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.
Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Aneksima je i vrijednost radova povećana za 21,57 miliona eura.
U prijavi tužilaštvu su ministar Osman Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.
Ugovorom nije zaštićena država
Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.
Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.
I pored toga što je nadzor IRD inžering otkrio brojne nepravilnosti tokom izgradnje i propuste izvođača, zbog lošeg ugovora i nepostupanja tadašnjeg rukovodstva Ministarstva nije bilo moguće naplatiti penale i tražiti raskid ugovora.
U jednom od izvještaja nadzora je navedeno da izvođač “namjerno ili nemarom uništava mjerne mjerne profile” na ulazu u tunel zbog čega nisu mogli da prate kvalitet radova.
”Izvođač je upozoren lično, upisom u dnevnik, međutim i dalje se neodgovorno ponaša. Prethodno može prouzrokovati fatalne posljedice po bezbjednost radnika angažovanih na proboju tunela, ovo iz razloga što je primarna obloga tunela u velikom procentu ispucala i može se urušiti”, navedeno je u jednom izvještaju nadzora.
Nadzor konstatuje i da izvođač narušava geometrije obloga tunela, ne dostavlja podatke za izvedene zidove, galerije i propuste, sam deponuje materijal iz iskopa bez potrebne dokumentacije i saglasnosti…
Nurković bio “ljut” na Paraču
Nakon ovakvih izvještaja nadzora u dužem trajanju, počela je prepiska između tadašnjeg ministra Nurkovića i direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.
U jednom od dopisa Nurković pita Paraču da li je bio upoznat o neostacima izvođačkog projekta, propustima u reviziji, loše izrađenom geološkom elaborati, što je uzrokovalo čitav niz izmjena u projektnoj dokumentaciji.
”Da li ste preduzeli bilo šta da do ovoga ne dođe, a ukoliko dođe, a danas je evidentno da je došlo, ko je krivac i da li ste primijenili bilo koji oblik sankcionisanja prema bilo kome, ko je doprinio evidentnom kašnjenju projekta i značajnom uvećanju cijene radova,… šta ste preduzeli da se projekat završi u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama,.. Vjerujem da ste svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao Država i vaše odgovornosti da se projekat realizuje u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama”, naveo je Nurković.
Međutim, ništa se nije desilo, niti je izvođač kažnjem niti je ovako ljuti ministar smjenio potčinjenog službenika Paraču. Parača je smijenjen tek u oktobru 2021. godine, zbog zaštite koju mu je pružao ugovora o radu. On je u martu te godine u izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija naveo da su svi do sada izvedeni radovi na projektu urađeni kvalitetno i uz poštovanje standarda i normi.
Vlasnik Euroasfalta je Hamed Ramić, koji važi za blisku osobu i finansijera bosanske stranke SDA. Ova firma gradila je i obilaznicu oko Rožaja gdje se u decembru 2020. godine srušio most u izgradnji kada je povrijeđeno troje radnika. Zbog propusta u bezbjednosti i zaštiti na radu tužilaštvo je podnijelo prijave protiv “Euroasfalta”, njenog menadžmenta u Crnoj Gori ali i Ramića kao odgovorne osobe u pravnom licu.
Nadzor: Angažman izvođača na niskom nivou
U izvještaju nadzora sa kraja 2021. godine se konstatuje da “projekat ne napreduje na zadovoljavajući način”
”Trenutno najkritičniji problem s velikim uticajem na nazvoj i završetak projekta jeste – angažman izvođača na niskom nivou. Stoga je napredak radova nezadovoljavajući”, naveo je nadzor u ovom izvještaju.
Nadoz konstatuje i da je u izvršavanju ugovorenih obaveze projektanta došlo do propusta i da im to ukazuje na spregu između izvršilaca posla.
Zbog toga se u prijavi tužilaštvu navodi sumnja da su ovi propusti bili namjerni kako bi se umanjila odgovornost odgovornih iz Ministarstva saobraćaja u periodu pripreme i ugovaranja ovog posla.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA2 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA6 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- POLITIKA2 дана ago
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!
- DRUŠTVO21 сат ago
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama