Connect with us

EKONOMIJA

POSAO IZVIĐA TUŽILAŠTVO

Sramota! Izgradnja puta Jezerine – Lubnice koštaće 56 miliona eura! Cijena porasla za 21,6 milona

Istekao i treći rok za završetak rekonstrukcije puta Jezerine – Lubnice. Otvaranje puta neizvjesno i u 2023. godini. Sramota veća jer je projekat finansiran iz sredstava EBRD-a

Od velikog razvojnog projekta do bruke: Sa obilaska gradilišta 2017. godine Parača, premijer Duško Marković i Nurković, Foto: Sasa Matić

Sarajevskoj kompaniji “Euroasfalt” juče je istekao i treći zvanični rok za završetak izgradnje puta Jezerine – Lubnice, a radovi za koje je u međuvremenu plaćeno dodatnih 21,6 miliona eura, prema izvoru “Vijesti”, neće biti završeni ni do kraja naredne 2023. godine.

Izvođač novi zahtjev za produženje roka i povećanje troškova pravda greškama u projektu jednog mosta i novim nedostacima u tehničkoj dokumentaciji, a priprema kvalitetnog projekta i tehničke dokumentacije bila je obaveza investitora odnosno države.

Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euroasfalt” sa kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Međutim, ovi radovi su do sada državni budžet koštali oko 56 miliona eura, plaćenih kroz anekse, a rokovi završetka do sada su ukupno produženi za dvije i po godine.

Posao izviđa tužilaštvo

Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta ove godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.

Crna Gora se zbog ovog posla osramotila pred institucijama Evropske unije, jer je projekat započet novcem iz Evropske banke za obnovu i razvoj.

”Vijesti” iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada rukovodi Ervin Ibrahimović, čekaju odgovore na pitanja zbog čega je probijen i novi rok i šta će preduzeti u vezi ovih kašnjenja i završetka projekta.

Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osam Nurković na početku svog mandata.

Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebali su biti završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.

Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Aneksima je i vrijednost radova povećana za 21,57 miliona eura.

U prijavi tužilaštvu su ministar Osman Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.

Ugovorom nije zaštićena država

Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.

Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.

I pored toga što je nadzor IRD inžering otkrio brojne nepravilnosti tokom izgradnje i propuste izvođača, zbog lošeg ugovora i nepostupanja tadašnjeg rukovodstva Ministarstva nije bilo moguće naplatiti penale i tražiti raskid ugovora.

U jednom od izvještaja nadzora je navedeno da izvođač “namjerno ili nemarom uništava mjerne mjerne profile” na ulazu u tunel zbog čega nisu mogli da prate kvalitet radova.

”Izvođač je upozoren lično, upisom u dnevnik, međutim i dalje se neodgovorno ponaša. Prethodno može prouzrokovati fatalne posljedice po bezbjednost radnika angažovanih na proboju tunela, ovo iz razloga što je primarna obloga tunela u velikom procentu ispucala i može se urušiti”, navedeno je u jednom izvještaju nadzora.

Nadzor konstatuje i da izvođač narušava geometrije obloga tunela, ne dostavlja podatke za izvedene zidove, galerije i propuste, sam deponuje materijal iz iskopa bez potrebne dokumentacije i saglasnosti…

Nurković bio “ljut” na Paraču

Nakon ovakvih izvještaja nadzora u dužem trajanju, počela je prepiska između tadašnjeg ministra Nurkovića i direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.

U jednom od dopisa Nurković pita Paraču da li je bio upoznat o neostacima izvođačkog projekta, propustima u reviziji, loše izrađenom geološkom elaborati, što je uzrokovalo čitav niz izmjena u projektnoj dokumentaciji.

”Da li ste preduzeli bilo šta da do ovoga ne dođe, a ukoliko dođe, a danas je evidentno da je došlo, ko je krivac i da li ste primijenili bilo koji oblik sankcionisanja prema bilo kome, ko je doprinio evidentnom kašnjenju projekta i značajnom uvećanju cijene radova,… šta ste preduzeli da se projekat završi u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama,.. Vjerujem da ste svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao Država i vaše odgovornosti da se projekat realizuje u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama”, naveo je Nurković.

Međutim, ništa se nije desilo, niti je izvođač kažnjem niti je ovako ljuti ministar smjenio potčinjenog službenika Paraču. Parača je smijenjen tek u oktobru 2021. godine, zbog zaštite koju mu je pružao ugovora o radu. On je u martu te godine u izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija naveo da su svi do sada izvedeni radovi na projektu urađeni kvalitetno i uz poštovanje standarda i normi.

Vlasnik Euroasfalta je Hamed Ramić, koji važi za blisku osobu i finansijera bosanske stranke SDA. Ova firma gradila je i obilaznicu oko Rožaja gdje se u decembru 2020. godine srušio most u izgradnji kada je povrijeđeno troje radnika. Zbog propusta u bezbjednosti i zaštiti na radu tužilaštvo je podnijelo prijave protiv “Euroasfalta”, njenog menadžmenta u Crnoj Gori ali i Ramića kao odgovorne osobe u pravnom licu.

Nadzor: Angažman izvođača na niskom nivou

U izvještaju nadzora sa kraja 2021. godine se konstatuje da “projekat ne napreduje na zadovoljavajući način”

”Trenutno najkritičniji problem s velikim uticajem na nazvoj i završetak projekta jeste – angažman izvođača na niskom nivou. Stoga je napredak radova nezadovoljavajući”, naveo je nadzor u ovom izvještaju.

Nadoz konstatuje i da je u izvršavanju ugovorenih obaveze projektanta došlo do propusta i da im to ukazuje na spregu između izvršilaca posla.

Zbog toga se u prijavi tužilaštvu navodi sumnja da su ovi propusti bili namjerni kako bi se umanjila odgovornost odgovornih iz Ministarstva saobraćaja u periodu pripreme i ugovaranja ovog posla.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije