EKONOMIJA
POSAO IZVIĐA TUŽILAŠTVO
Sramota! Izgradnja puta Jezerine – Lubnice koštaće 56 miliona eura! Cijena porasla za 21,6 milona
Istekao i treći rok za završetak rekonstrukcije puta Jezerine – Lubnice. Otvaranje puta neizvjesno i u 2023. godini. Sramota veća jer je projekat finansiran iz sredstava EBRD-a

Sarajevskoj kompaniji “Euroasfalt” juče je istekao i treći zvanični rok za završetak izgradnje puta Jezerine – Lubnice, a radovi za koje je u međuvremenu plaćeno dodatnih 21,6 miliona eura, prema izvoru “Vijesti”, neće biti završeni ni do kraja naredne 2023. godine.
Izvođač novi zahtjev za produženje roka i povećanje troškova pravda greškama u projektu jednog mosta i novim nedostacima u tehničkoj dokumentaciji, a priprema kvalitetnog projekta i tehničke dokumentacije bila je obaveza investitora odnosno države.
Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euroasfalt” sa kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Međutim, ovi radovi su do sada državni budžet koštali oko 56 miliona eura, plaćenih kroz anekse, a rokovi završetka do sada su ukupno produženi za dvije i po godine.
Posao izviđa tužilaštvo
Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta ove godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.
Crna Gora se zbog ovog posla osramotila pred institucijama Evropske unije, jer je projekat započet novcem iz Evropske banke za obnovu i razvoj.
”Vijesti” iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada rukovodi Ervin Ibrahimović, čekaju odgovore na pitanja zbog čega je probijen i novi rok i šta će preduzeti u vezi ovih kašnjenja i završetka projekta.
Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osam Nurković na početku svog mandata.
Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebali su biti završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.
Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Aneksima je i vrijednost radova povećana za 21,57 miliona eura.
U prijavi tužilaštvu su ministar Osman Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.
Ugovorom nije zaštićena država
Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.
Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.
I pored toga što je nadzor IRD inžering otkrio brojne nepravilnosti tokom izgradnje i propuste izvođača, zbog lošeg ugovora i nepostupanja tadašnjeg rukovodstva Ministarstva nije bilo moguće naplatiti penale i tražiti raskid ugovora.
U jednom od izvještaja nadzora je navedeno da izvođač “namjerno ili nemarom uništava mjerne mjerne profile” na ulazu u tunel zbog čega nisu mogli da prate kvalitet radova.
”Izvođač je upozoren lično, upisom u dnevnik, međutim i dalje se neodgovorno ponaša. Prethodno može prouzrokovati fatalne posljedice po bezbjednost radnika angažovanih na proboju tunela, ovo iz razloga što je primarna obloga tunela u velikom procentu ispucala i može se urušiti”, navedeno je u jednom izvještaju nadzora.
Nadzor konstatuje i da izvođač narušava geometrije obloga tunela, ne dostavlja podatke za izvedene zidove, galerije i propuste, sam deponuje materijal iz iskopa bez potrebne dokumentacije i saglasnosti…
Nurković bio “ljut” na Paraču
Nakon ovakvih izvještaja nadzora u dužem trajanju, počela je prepiska između tadašnjeg ministra Nurkovića i direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.
U jednom od dopisa Nurković pita Paraču da li je bio upoznat o neostacima izvođačkog projekta, propustima u reviziji, loše izrađenom geološkom elaborati, što je uzrokovalo čitav niz izmjena u projektnoj dokumentaciji.
”Da li ste preduzeli bilo šta da do ovoga ne dođe, a ukoliko dođe, a danas je evidentno da je došlo, ko je krivac i da li ste primijenili bilo koji oblik sankcionisanja prema bilo kome, ko je doprinio evidentnom kašnjenju projekta i značajnom uvećanju cijene radova,… šta ste preduzeli da se projekat završi u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama,.. Vjerujem da ste svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao Država i vaše odgovornosti da se projekat realizuje u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama”, naveo je Nurković.
Međutim, ništa se nije desilo, niti je izvođač kažnjem niti je ovako ljuti ministar smjenio potčinjenog službenika Paraču. Parača je smijenjen tek u oktobru 2021. godine, zbog zaštite koju mu je pružao ugovora o radu. On je u martu te godine u izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija naveo da su svi do sada izvedeni radovi na projektu urađeni kvalitetno i uz poštovanje standarda i normi.
Vlasnik Euroasfalta je Hamed Ramić, koji važi za blisku osobu i finansijera bosanske stranke SDA. Ova firma gradila je i obilaznicu oko Rožaja gdje se u decembru 2020. godine srušio most u izgradnji kada je povrijeđeno troje radnika. Zbog propusta u bezbjednosti i zaštiti na radu tužilaštvo je podnijelo prijave protiv “Euroasfalta”, njenog menadžmenta u Crnoj Gori ali i Ramića kao odgovorne osobe u pravnom licu.
Nadzor: Angažman izvođača na niskom nivou
U izvještaju nadzora sa kraja 2021. godine se konstatuje da “projekat ne napreduje na zadovoljavajući način”
”Trenutno najkritičniji problem s velikim uticajem na nazvoj i završetak projekta jeste – angažman izvođača na niskom nivou. Stoga je napredak radova nezadovoljavajući”, naveo je nadzor u ovom izvještaju.
Nadoz konstatuje i da je u izvršavanju ugovorenih obaveze projektanta došlo do propusta i da im to ukazuje na spregu između izvršilaca posla.
Zbog toga se u prijavi tužilaštvu navodi sumnja da su ovi propusti bili namjerni kako bi se umanjila odgovornost odgovornih iz Ministarstva saobraćaja u periodu pripreme i ugovaranja ovog posla.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















