Connect with us

EKONOMIJA

POSAO IZVIĐA TUŽILAŠTVO

Sramota! Izgradnja puta Jezerine – Lubnice koštaće 56 miliona eura! Cijena porasla za 21,6 milona

Istekao i treći rok za završetak rekonstrukcije puta Jezerine – Lubnice. Otvaranje puta neizvjesno i u 2023. godini. Sramota veća jer je projekat finansiran iz sredstava EBRD-a

Od velikog razvojnog projekta do bruke: Sa obilaska gradilišta 2017. godine Parača, premijer Duško Marković i Nurković, Foto: Sasa Matić

Sarajevskoj kompaniji “Euroasfalt” juče je istekao i treći zvanični rok za završetak izgradnje puta Jezerine – Lubnice, a radovi za koje je u međuvremenu plaćeno dodatnih 21,6 miliona eura, prema izvoru “Vijesti”, neće biti završeni ni do kraja naredne 2023. godine.

Izvođač novi zahtjev za produženje roka i povećanje troškova pravda greškama u projektu jednog mosta i novim nedostacima u tehničkoj dokumentaciji, a priprema kvalitetnog projekta i tehničke dokumentacije bila je obaveza investitora odnosno države.

Nakon javnog tendera u 2016. godini kao najpovoljniji ponuđač izabran je “Euroasfalt” sa kojim je u decembru te godine potpisan ugovor za ovaj posao vrijedan 34,6 miliona eura. Međutim, ovi radovi su do sada državni budžet koštali oko 56 miliona eura, plaćenih kroz anekse, a rokovi završetka do sada su ukupno produženi za dvije i po godine.

Posao izviđa tužilaštvo

Zakonitost ovog posla, raznih aneksa osnovnog ugovora i obavljenih isplata, istražuje Specijalno državno tužilaštvo na osnovu prijave iz Ministarstva kapitalnih investicija iz marta ove godine kada je ministar bio Mladen Bojanić.

Crna Gora se zbog ovog posla osramotila pred institucijama Evropske unije, jer je projekat započet novcem iz Evropske banke za obnovu i razvoj.

”Vijesti” iz Ministarstva kapitalnih investicija, kojim sada rukovodi Ervin Ibrahimović, čekaju odgovore na pitanja zbog čega je probijen i novi rok i šta će preduzeti u vezi ovih kašnjenja i završetka projekta.

Pripremu projekta i dokumentacije vodilo je Ministarstvo saobraćaja dok je na njegovom čelu bio Ivan Brajović, dok je ugovor potpisao 2. decembra 2016. novi ministar Osam Nurković na početku svog mandata.

Radovi su počeli u maju 2017. godine, a trebali su biti završeni u maju 2020. godine. Izgradnja je obustavljena 2018. godine zbog pojave velike količine vode u tek iskopanom tunelu. Nakon toga je potpisan aneks ugovora kojim se radovi produžuju do novembra 2020. odnosno samo za šest mjeseci duže od orginalnog roka iz ugovora.

Kako ni taj rok nije ispunjen, zvanično zbog propusta u projektnoj dokumentaciji, potpisan je novi aneks kojim je rok za završetak pomjeren za 20. oktobar 2022. godine. Aneksima je i vrijednost radova povećana za 21,57 miliona eura.

U prijavi tužilaštvu su ministar Osman Nurković i tadašnji direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja nanijeli štetu državi.

Ugovorom nije zaštićena država

Problematično je što ugovorom nisu dovoljno zaštićeni interesi države u slučaju kršenja obaveza izvođača, što su pogrešno prikazane činjenice i prikrivani propusti u projektovanju kao i što je aneksom naknadno u ugovor dodata takozvana “klizna skala” u visokom procentu za obračun eventualnih naknadnih radova, što je i uticalo na vrlo visoki rast naknadnih uplata izvođaču.

Prijavom se navodi sumnja da je izvođač na tenderu namjerno prikazao nižu cijenu da bi dobio posao, kao i sumnje da je očekivao da će zbog propusta u projektu moći da računa na anekse i povećavanje cijene, a time i dobiti.

I pored toga što je nadzor IRD inžering otkrio brojne nepravilnosti tokom izgradnje i propuste izvođača, zbog lošeg ugovora i nepostupanja tadašnjeg rukovodstva Ministarstva nije bilo moguće naplatiti penale i tražiti raskid ugovora.

U jednom od izvještaja nadzora je navedeno da izvođač “namjerno ili nemarom uništava mjerne mjerne profile” na ulazu u tunel zbog čega nisu mogli da prate kvalitet radova.

”Izvođač je upozoren lično, upisom u dnevnik, međutim i dalje se neodgovorno ponaša. Prethodno može prouzrokovati fatalne posljedice po bezbjednost radnika angažovanih na proboju tunela, ovo iz razloga što je primarna obloga tunela u velikom procentu ispucala i može se urušiti”, navedeno je u jednom izvještaju nadzora.

Nadzor konstatuje i da izvođač narušava geometrije obloga tunela, ne dostavlja podatke za izvedene zidove, galerije i propuste, sam deponuje materijal iz iskopa bez potrebne dokumentacije i saglasnosti…

Nurković bio “ljut” na Paraču

Nakon ovakvih izvještaja nadzora u dužem trajanju, počela je prepiska između tadašnjeg ministra Nurkovića i direktora Uprave za saobraćaj Sava Parače.

U jednom od dopisa Nurković pita Paraču da li je bio upoznat o neostacima izvođačkog projekta, propustima u reviziji, loše izrađenom geološkom elaborati, što je uzrokovalo čitav niz izmjena u projektnoj dokumentaciji.

”Da li ste preduzeli bilo šta da do ovoga ne dođe, a ukoliko dođe, a danas je evidentno da je došlo, ko je krivac i da li ste primijenili bilo koji oblik sankcionisanja prema bilo kome, ko je doprinio evidentnom kašnjenju projekta i značajnom uvećanju cijene radova,… šta ste preduzeli da se projekat završi u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama,.. Vjerujem da ste svjesni situacije u kojoj se nalazimo kao Država i vaše odgovornosti da se projekat realizuje u ugovorenom roku i po ugovorenim cijenama”, naveo je Nurković.

Međutim, ništa se nije desilo, niti je izvođač kažnjem niti je ovako ljuti ministar smjenio potčinjenog službenika Paraču. Parača je smijenjen tek u oktobru 2021. godine, zbog zaštite koju mu je pružao ugovora o radu. On je u martu te godine u izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija naveo da su svi do sada izvedeni radovi na projektu urađeni kvalitetno i uz poštovanje standarda i normi.

Vlasnik Euroasfalta je Hamed Ramić, koji važi za blisku osobu i finansijera bosanske stranke SDA. Ova firma gradila je i obilaznicu oko Rožaja gdje se u decembru 2020. godine srušio most u izgradnji kada je povrijeđeno troje radnika. Zbog propusta u bezbjednosti i zaštiti na radu tužilaštvo je podnijelo prijave protiv “Euroasfalta”, njenog menadžmenta u Crnoj Gori ali i Ramića kao odgovorne osobe u pravnom licu.

Nadzor: Angažman izvođača na niskom nivou

U izvještaju nadzora sa kraja 2021. godine se konstatuje da “projekat ne napreduje na zadovoljavajući način”

”Trenutno najkritičniji problem s velikim uticajem na nazvoj i završetak projekta jeste – angažman izvođača na niskom nivou. Stoga je napredak radova nezadovoljavajući”, naveo je nadzor u ovom izvještaju.

Nadoz konstatuje i da je u izvršavanju ugovorenih obaveze projektanta došlo do propusta i da im to ukazuje na spregu između izvršilaca posla.

Zbog toga se u prijavi tužilaštvu navodi sumnja da su ovi propusti bili namjerni kako bi se umanjila odgovornost odgovornih iz Ministarstva saobraćaja u periodu pripreme i ugovaranja ovog posla.

EKONOMIJA

„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.

Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.

„Nema posla.“

„Nema kadra.“

Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?

Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.

Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.

„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.

Ali znamo li koliko imamo znanja?

Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.

Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?

I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.

Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.

„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.

Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.

Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:

„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:

Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?

Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.

Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura

„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.

Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.

Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.

„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.

U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje

„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Joković, Foto: BORIS PEJOVIC

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.

Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.

„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.

Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“

Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.

„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:

„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.

Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.

Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“

Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“

Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“

„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije