Connect with us

DRUŠTVO

POTRESNA PRIČA IZ PLJEVALJA

TV Pljevlja: Socijalni radnici iz Berana žele da razdvoje brata i sestru, suze zamijenile porodičnu sreću

„Svim pravnim sredsvima borićemo se do kraja, vidjećemo o čemu se radi i ko želi da razdvoji brata i sestru, a onaj ko nas je lišio starateljstva nad djevojčicom, prošle sedmice, odgovaraće jer se mi nećemo predavati… Ova djeca su naš život“, poručuje porodica Mašović

Foto: Privatna arhiva/TV Pljevlja

Kada je prije tri ipo godine u dom porodice Mašović iz Pljevalja stigao dječak sa tri mjeseca ovoj porodici se potpuno promijenio život, nakon što su se nešto više od dvije godine, vodili kao hranitelji odlučili su da usvoje dječaka koji je počeo da ih zove tata i mama, piše portal RTV Pljevlja.

„To je ljubav na prvi pogled… nakon godinu ipo dječak je zakonski mogao da se usvoji predali smo odmah zahtjev za usvojenje bili procjenjeni kao podobni usvojitelji. Proces se malo odužio zbog virusa COVID-19 ali smo nakon popuštanja mjera vrlo brzo završili taj proces. Našoj sreći nije bilo kraja“, kazala je za TV Pljevlja, kroz suze, Abela Stupar Mašović.

Inače, kako ističu, dječak je veliki borac, i veliki emotivac, kao i sva prijevremeno rođena djeca čija je majka prilikom porođaja imala komplikacije.

Nije prošlo mnogo u dom porodice Mašović stigla je Novakova sestra koju nakon rođenja majka nije željela, pišu pljevaljski portali RTV Pljevlja i PV portal.

U porodicu, na predlog Centra sa socijalni rad iz Berana stigla je djevojčica, rođena sestra dječaka. I djevojčica je bila rođena prije vremena. Skoro pola godine, moj suprug Ensar i ja, obilazili smo djevojčicu u Kliničko bolničkom centru Crne Gore, a kasnije je bila premještana u dom u Bijeloj. Kada joj je bilo bolje došla je u naš dom, iako još pravno nije bio gotov proces usvajanja dječaka“, očiju punih suza radosnica priča Abela za TV Pljevlja.

Inače, razlika između dječaka i djevojčice je godinu i pet mjeseci.

„U maju prošle god uspjeli smo da je udomimo i dobijamo status hranitelja staraoca. Tada nismo ni pomislili da je uopšte moguće razdvojiti rođenog brata i sestru, već smo predali zahtjev za usvajanje djevojčice. Nismo ni pomislili da neko ima sasvim druge planove.

Od jedne socijalne radnice uz Berana, gdje su djeca rođena, “obavješteni“ smo da je, navodno Centar za socijalni rad Berane pronašao „pogodnu porodicu“ za devojčicino usvajanje. Kasnije smo saznali da ta priča baš i nije takva kakvu je htjela da prikaže radnica Centra za socijlani rad Berane. Jer se prilikom inspekcijske kontrole htjelo predstavi da mi ne želimo da usvojimo djevojčicu, što je laž.

Postoji naš zahtjev za usvajanje, a kako se mi odnosimo prema djeci, to najbolje znaju u Centru za socijalni rad Pljevlja, vaspitači iz vrtića „Eko bajka“, roditelji djece iz vrtića, a da ne pričamo i prijateljima i komšijama“, objašnjava Adela.

Razdvajanjem brata i sestre nastala bi nenadkonadiva šteta za njihov dalji psihofizički razvoj

„Od tada počinje naša borba. Mislim da nema vrata gdje nismo zakucali molili ali za sada odgovora nema ni od kuda. Žalili se direktno Ministarstvu socijalnog rada i staranja još nikakav odgovor nismo dobili. Osim da smo okarakterisani da nismo podobni finansijski, što nije tačno.

Foto: PV portal

Djeca imaju svu potrebnu ljubav i sve što požele spremni smo da im stvorimo. To nas je više zaboljelo nego laž da smo odbili devojčicino usvajanje. Pitam sve u Ministarstvu: Zbog čega je podobnija porodica koja želi da uzme devojcicu da bude „sestra nekom drugom“ pored rođenog brata? Nama to nikada neće biti jasno.

Svim pravnim sredsvima borićemo se do kraja, vidjećemo o čemu se radi i ko želi da razdvoji brata i sestru, a onaj ko nas je lišio starateljstva nad djevojčicom, prošle sedmice, odgovaraće jer se mi nećemo predavati. Već imamo obećanja od ljudi da će nam pomoći, već se javljaju ljudi koji tvrde da smo u pravu.

Ova djeca su naš život. Ima li ljepše šta u životu osim kada te neko nazove MAMA i obuhvati te svojim malim ručicama oko vrata„, zaključila je priču ova hrabra majka za pljevaljsku televiziju.

U Centru za Socijlani rad Pljevlja rekli su, kako navodi ovaj medij, da se radi o predivnoj porodici, ali da će se ova ustanova oglasiti kada bude potrebno.

Takođe, doduše nezvanično, pišu portal RTV Pljevlja, jedan broj ljudi iz resornog ministartsva potvrdio je priču porodice Mašović i kazao da nema potrebe razdvajati rođenog brata i sestru, koji žive u porodici punoj pažnje i ljubavi.

Pljevlja: Protest građana u četvrtak zbog pokušaja da odvoje brata i sestru

Podsjetimo, kao što smo već prenijeli pisanje portala RTCG, grupa građana Pljevalja organizovaće u četvrtak, u deset časova, protest ispred Centra za socijalni rad zbog namjere da se razdvoje brat i sestra, tako što bi sestra bila predata jednoj porodici iz Berana, koja iskazuje namjeru da je usvoji.

Protest najavljen kod Centra za socijalni rad Pljevlja (foto: gov.me)

„Kada su u pitanju humanost i borba za zaštitu osnovnih ljudskih prava, Pljevljaci su uvijek bili jedinstveni“, rekli su organizatori protesta za Portal RTCG.

Ovaj medij je naveo da direktor beranskog Centra za socijalni rad Ranko Raičević nije odgovorio na njihove pozive i poruke kako bi prokomentarisao ovaj slučaj.

Podsjetili su da je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić napisao na Tviteru da se je državni sekretar u tom resoru Janko Odović već uključen u taj slučaj.

Izvori: Portal RTV Pljevlja, PV portal i Portal RTCG 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije