Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović tražila je od Savjeta te institucije da joj se omogući da još godinu prima naknadu po prestanku funkcije, tzv. funkcionersku naknadu.

Prema informacijama „Vijesti“, Perović je tražila naknadu zarade u visini zarade koju je primala u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije trebalo bi o tome da se izjasni na sjednici koja bi mogla biti održana već krajem ove sedmice. Savjet bi na istoj sjednici trebalo da odredi i vršioca dužnosti direktora, s obzirom na to da taj insitut predviđa juče jednoglsno usvojeni Statut Agencije.

V.d. direktora Agencije, prema informacijama „Vijesti“, odrediće prosta većina – tri od pet članova Savjeta.

Jelena Perović smijenjena je prošle sedmice.

Perović je u kućnom pritvoru od sredine aprila zbog sumnje da je zloupotrijebila položaj, a kako je ranije saopšteno iz Specijalniog državnog tužilaštva, tužioci sumnjaju i da je oštetila državni budžet za više od 100.000 eura.

Ona je nakon prošlonedjeljnje odluka Savjeta saopštila da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Feđa Alković, osmogodišnji dječak iz Podgorice koji se godinama bori sa tumorom na mozgu, trenutno se nalazi u Turskoj, gdje nastavlja liječenje u klinici Aci Badem.

Fondacija „Budi human“ saopštila je da je uputila pomoć porodici Alković u iznosu od 7.500 eura, kako bi podržala ovog malog junaka u njegovoj izazovnoj borbi.

Feđina priča o neizmjernoj snazi i hrabrosti već je poznata javnosti, a njegov osmijeh, uprkos svim poteškoćama, pokazuje nevjerovatnu odlučnost i snagu na putu ka ozdravljenju.

„Ovaj mali heroj bio je prvi korisnik Fondacije „Budi human“ koji je ostvario pravo na dio sredstava u okviru raspodjele novca sa Teleton računa za djecu oboljelu od karcinoma. Tada mu je upućena pomoć u iznosu od 15.000 eura za liječenje i druge troškove koje je njegova porodica imala na teretu“, zaključeno je u saopštenju fondacije.

Ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik, iz Vladine komisije za provjeru lažnih sertifikata. Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da nas upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem, liječe i obrazuju našu djecu.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada naših sugrađana sjedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za provjeru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više.

Zarija Pavićević, član Vladine komisije zaprovjeru lažnih diploma ističe da ne postoji javna institucija da nemamo ljude sa lažnim znanjem.

„Ti ljudi nam nanose dugoročnu štetu prvenstveno u dijelu moralnih vrijednosti pa onda i ekonomskog statusa jer sigurno ti ljudine znaju da rade posao za koji su plaćeni koji svojim nasavjesnim radom dugoročno utiču na propast društva“, kaže Pavićević.

Falsifikatora je mnogo u prosvjeti, zatim u bezbjednosnom sektoru koje Pavićević opisuju kao rasulo. Posebno brine zdravstvo gdje je prema procjenama najmanje 30 odsto lažnih diploma.

„Generalno sa zdravstvenim sistemom imali smo najveći problem sa srednjom školom u Tutinu, ali Tutin je toliko metastrazira od a sad ima sestrinske škole.. tu su između ostalih Milutin Milanković, škola Perfekt Prijepolje, Sveti Sava Beograd, Hipokrat, Dositej Obradović, Isidora, Krug itd“, navodi Pavićević.

Brojke do kojih je došla komisija i oni pred sudovima se međutim uveliko mimoilaze. U poslednjih šest godina u Glavnom gradu podnijeto je tek nešto preko stotinu krivičnih prijava za ovo krivično djelo.

„Mi smo u Osnovnom sudu imali u poslednjih šest godina 132 krivična predmeta formirana i okončana povodom krivičnog djela falsifikovanja isprave 21 4021 57 Mi smo imali pravosnažno okončana 34 predmeta, znači za sada imamo 34 presude“, navodi Ilija Radulović, sudija Osnovnog suda u Podgorici.

Kazna je ipak stroga, kreće se do pet godina zatvora, no u praksi se uglavnom izriču znatno blaže a nerijetko i uslovne.

„Postoji 28 presuda gdje je izrečena kazna zatvora u granicama od 34 dana kao najmanje izrečena, do 10 mjeseci zatvora. Mi smo nedavno imali pravosnožno okončan postupak gdje je izrečena kazna zatvora od 10 mjeseci što smatram da je jedna ozbiljna kazna zatvora“, navodi Radulović.

A pored sudske kazne, veća je, kaže Radulović, ona zbog osude društva koja uglavnom uslijedi kada se za nekog potvrdi da je lažirao diplome. Osim što osuđuju, Podgoričani se i plaše rada takvih zaposlenih.

Put do posla falsifikatorima do sada je olakšavala jednostavna nostrifikacija diploma, što je odredba koja bi trebala biti izmijenjena u novom Zakonu o visokom obrazovanju.

„Oni pošalju mejl na određenu adresu i onda oni im odgovore da, taj neki čovjek je završio kod nas i to je bio jedini način kako se nostrifikovala diploma“, navodi Popović.

Za mnoge prijave se epilog čeka predugo, što je slučaj sa 45 krivičnih prijava protiv medicinskog osoblja u Pljevljima, podnijetih prije tri godine do danas bez odgovora osnovonog tužilaštva u tom gradu. Istovremeno, u regionu su podignute optužnice protiv nekoliko privatnih univerziteta koji su i zatvoreni, a čije diplome ponosno nose naši visokoškolci.