Connect with us

DRUŠTVO

REZULTATI POPISA

U Petnjici, Bijelom Polju, Plužinama i Šavniku više glasača nego stanovnika

Iz CGO smatraju da je najvjerovatniji razlog nesređeni birački spiskovi

Petnjica,, Foto: Stevo Vasiljević

U Bijelom Polju, Petnjici, Plužinama i Šavniku je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata popisa očigledno da ima više birača nego stanovnika.

Upoređivanjem preliminarnih rezultata popisa i podataka o broju birača koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo 31. maja, uoči junskih parlamentarnih izbora prošle godine, proizilazi da je u Petnjici 719 birača više nego što je stanovnika. U Bijelom Polju je 342 birača više nego stanovnika, u Šavniku 139 i u Plužinama 104. U ostalim opštinama broj glasača je manji u odnosu na broj stanovnika.

Shodno Zakonu o popisu, u decembru su popisane osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, dok pravo glasa na izborima imaju samo punoljetni državljani, s prebivalištem u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Iz MONSTAT-a još nije saopšteno koliki je broj maloljetnika, odnosno onih ispod 18 godina koji nemaju pravo glasa prema popisu, a ti podaci se očekuju kroz pola godine. Prema ranijim podacima Monstata broj djece od 0 do 17 godina u Crnoj Gori sredinom 2022. godine je iznosio 133.310 ili 21, 6 odsto od ukupnog broj stanovnika. Monstat još nije utvrdio koliko ima stranaca, koji takođe nemaju pravo glasa.

Ako se pretpostavi da je broj maloljetnika i sada sličan, i kada se uzme u obzir da u ovim opštinama možda žive i neki stranci, onda razlika između broja stanovnika i broja birača može biti i veća.

Takođe, može se desiti da u još 11 opština broj birača bude veći od broja državljana koji imaju pravo glasa. To mogu biti opštine Andrijevica, Berane, Cetinje, Kolašin, Nikšić, Mojkovac, Pljevlja, Plav, Tuzi, Ulcinj i Žabljak.

Povećanje broja birača, odnosno onih koji su napunili 18 godina i stekli biračko pravo od juna prošle godine do početka popisa, koji se računa na dan 31. oktobar iako je održan u decembru, može tu razliku da neznatno smanji.

Član Državne izborne komisije Crne Gore (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da uzrok za nesrazmjernost broja birača u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori može počivati isključivo na jednom od dva razloga – netačnim brojkama Monstata, za šta je mala vjerovatnoća, ili nesređenim biračkim spiskovima, koji su i ranije prepoznati kao problem.

Na ovaj problem CGO i ranije ukazivao: Damir Suljević, foto: CGO

Suljević je naglasio da je još uoči izbora 2020. godine Centar za građansko obrazovanje ukazao na problematičan odnos između procijenjenog broja stanovnika i broja birača upisanih u birački spisak.

“Naime, procjena Monstata iz 2019. godine je tada ukazivala da Crna Gora ima oko 622 hiljade stanovnika, od čega 486 hiljada punoljetnih i 135 hiljada maloljetnih, dok je sa druge strane birački spisak brojao čak 540 hiljada birača, što je za preko 50 hiljada više od očekivanog broja birača”, istakao je Suljević.

On je kazao da svi službeni podaci ukazuju na nelogičnost ovih brojki, a to bi, kako je rekao, moralo zabrinuti sve donosioce odluka i motivisati ih da utvrde uzroke tog problema.

“Nedavno formirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko bude funkcionalan, može poslužiti kao prilika da se razgovara o ovim pitanjima, koja ozbiljno dovode u pitanje legitimitet samog izbornog procesa”, ocijenio je Suljević.

Demografkinja Mileva Brajušković Popović kazala je “Vijestima” da to što je u pojedinim opštinama broj birača veći nego broj stanovnika, može da ukazuje na činjenicu da “sve osobe ne žive na području opštine u kojoj imaju prebivalište i gdje ostvaruju pravo glasa, jer je metodologija popisa takva da su osobe popisane u mjestima gdje su se zatekli u trenutku popisa, bez obzira na njihovo zvanično prebivalište”.

Nemaju podatke koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku: Brajušković Popović, foto: Printscreen YouTube

Brajušković Popović je istakla da nemaju podatke o strukturnim karakteristikama stanovništva, tako da apsolutno ne mogu imati podatke o starosnoj strukturi stanovništva, odnosno, koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku.

“Prve sljedeće podatke od Monstata možemo očekivati za pola godine, kada ćemo raspolagati i ovim podacima”, kazala je Brajušković Popović.

Preliminarni podaci o Popisu stanovništva, domaćinstva i stanova koje je objavila Uprava za statistiku Monstat pokazuju da najviše stanovnika Crne Gore živi u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Prema tim podacima u Crnoj Gori je u 2023. bilo 633.158 stanovnika.

Isti podaci pokazuju da Podgorica ima 180.186, Nikšić 66.725, Bar 46.171, a Bijelo Polje 39.710 stanovnika. U ove četiri najnaseljenije opštine živi 54 odsto stanovnika Crne Gore.

Najmanje stanovnika imaju Šavnik – 1.588, Plužine – 2.232, Žabljak – 3.002 i Andrijevica – 3.978.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović sa funkcije direktorice ASK-a

Naložio donošenje nove odluke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK, saznaju Vijesti.

Taj sud je naložio ASK da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.

„Tuženi organ će u ponovnom postupku, vodeći računa o razlozima iz ove presude, saglasno Zakonu o upravnom sporu, donijeti novu, zakonitu odluku“, piše, prema informacijama Vijesti u presudi.

Perović je, nakon razrješenja u ljeto prošle godine, tužila Savjet ASK, tvrdeći da su tokom njene smjene povrijeđene odredbe upravnog postupka, pogrešno I nepotpuno utvrđeno stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu ASK objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena „politički motivisana“ i da „političke partije u čije ime većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela“.

Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio novi Savjet ASK.

Navodi se da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila, da nije smio da izabere zamjenika predsjednika…

U današnjem saopštenju Upravnog suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrješena dužnosti direktorice ASK.

„Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da istoj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti“, piše u saopštenju Upravnog suda.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije oslobođena optužbi za utaju poreza

Tužilaštvo najavilo žalbu

Jelena Perović, hapšenje (Foto: RTCG)

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena je u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Prvostepenu presudu je danas saopštila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.

U obrazloženju presude koju je jutros izrekla Lubarda navodi se da iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.

„Iz dokaza koji su provedeni, a to su prije svega vještačenja geodestske struke, vještačenja ekonomsko-finansijske struke, sud je utvrdio da je Jelena Perović u tom periodu samo imala tu nepokretnost kojom je raspolagala i kojom je imala pravo da raspolaže. Shodno Zakonu o porezu, Perović nije imala obavezu plaćanja ove vrste poreza, s obzirom da je na taj način riješila svoje stambeno pitanje i nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime kojima bi u tom periodu raspolagala. Ovakav zaključak proiziazi i od stava Poreske uprave koja je u ranijem postupku tj. inspekcijskom nadzoru izjasnila da nije postojala nijedna njena poreska obaveza“, objasnila je Lubarda.

Osnovno državno tužilaštvo ODT) u Podgorici saopštilo je da će uložiti žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu kojom je Perović oslobođena.

„Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom“, piše u saopštenju podgoričkog ODT.

Slučaj protiv Perović vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Perović je to, stoji u prošlogodišnjoj presudi sudije Mirze Ademovića, učinila a da nije ispunila obaveze koje je potpisala sa cetinjskim Osnovnim sudom, a to je, u prvom redu, ostanak na sudijskoj funkciji još pet godina.

Tokom završnih riječi prošle sedmice, advokat bivše direktorice ASK Nikola Martinović je kazao da je „u dokaznom postupku provedena je odluka poreskog organa koji je utvrdio da Jelena Perović nema poresku obavezu po osnovu zaključenja ugovora UZZ 305/2019.“.

Perović je tada pred Lubardom ponovila da stan nije prodala već da je „ustupila prava na kupovinu stana“.

Prema njenim riječima, nije se radilo o prodaji nepokretnosti.

“Te samim tim nije ni ispunjen osnovni uslov za donošenje odluke o utvrđivanju kapitalne dobiti, odnosno poreza na kapitalnu dobit. Ovakvi navodi odbrane potvrđeni su zapisnikom poreske uprave PJ Podgorica o inspekcijskom nadzoru broj 16/01-3-244/1-2023 28. 6. 2023. godine u kome je utvrđeno da ne postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit. S tim u vezi ukazujem da je inspekcijski nadzor pokrenut po službenoj dužnosti i to aktom uprave prihoda i carina PJ Podgorica filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza broj 16/01-2-82 od 29. 3. 2023. godine u kojem je napisano ‘na osnovu naših evidencija utvrdili smo da nijeste podnijeli godišnju poresku prijavu na dohodak fizičkih lica…’.

Prednje upućujem da je notar pred kojim je zaključen predmetni predugovor isti dostavio poreskim organima koji su na osnovu toga i pokrenuli postupak utvrđivanja poreske obaveze a kako je to propisano i članom 52 Zakona o poreskoj administraciji, sa zaključkom da ne postoji poreska obaveza”, tvrdila je Perović.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas

Rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje se za 50 odsto

Foto: Berane online

Službenici Saobraćajne policije – Odjeljenja bezbjednosti Berane sprovode kampanju „Pojas za sve“.

Kampanja „Pojas za sve“ ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti korišćenja sigurnosnog pojasa u vozilima prilikom učešća u saobraćaju, što predstavlja zakonsku obavezu i čime se rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje za 50 odsto.

Foto: UP

Kampanja, kako je saopšteno iz beranske policije, ima preventivni i represivni cilj djelovanja i sastoji se od preventivno-edukativnog dijela i primjene represivnih mjera.

„Predmetna akcija obuhvata preventivno-edukativnu kampanju kroz koju službenici saobraćajne policije kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju dijele flajere gdje je ukazano na značaj korištenja sigurnosog pojasa.Takođe, službenici saobraćajne policije preduzimaju i represivne mjere gdje je evidentirano postojanje ovog prekršaja“, objasnili su za Berane online.

Foto: UP

Kampanja „Pojas za sve“ traje do 30. maja.

„Apelujemo na sve vozače i učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa“, zaključuju.

Piše: Berane online

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije