Connect with us

DRUŠTVO

REZULTATI POPISA

U Petnjici, Bijelom Polju, Plužinama i Šavniku više glasača nego stanovnika

Iz CGO smatraju da je najvjerovatniji razlog nesređeni birački spiskovi

Petnjica,, Foto: Stevo Vasiljević

U Bijelom Polju, Petnjici, Plužinama i Šavniku je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata popisa očigledno da ima više birača nego stanovnika.

Upoređivanjem preliminarnih rezultata popisa i podataka o broju birača koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo 31. maja, uoči junskih parlamentarnih izbora prošle godine, proizilazi da je u Petnjici 719 birača više nego što je stanovnika. U Bijelom Polju je 342 birača više nego stanovnika, u Šavniku 139 i u Plužinama 104. U ostalim opštinama broj glasača je manji u odnosu na broj stanovnika.

Shodno Zakonu o popisu, u decembru su popisane osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, dok pravo glasa na izborima imaju samo punoljetni državljani, s prebivalištem u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Iz MONSTAT-a još nije saopšteno koliki je broj maloljetnika, odnosno onih ispod 18 godina koji nemaju pravo glasa prema popisu, a ti podaci se očekuju kroz pola godine. Prema ranijim podacima Monstata broj djece od 0 do 17 godina u Crnoj Gori sredinom 2022. godine je iznosio 133.310 ili 21, 6 odsto od ukupnog broj stanovnika. Monstat još nije utvrdio koliko ima stranaca, koji takođe nemaju pravo glasa.

Ako se pretpostavi da je broj maloljetnika i sada sličan, i kada se uzme u obzir da u ovim opštinama možda žive i neki stranci, onda razlika između broja stanovnika i broja birača može biti i veća.

Takođe, može se desiti da u još 11 opština broj birača bude veći od broja državljana koji imaju pravo glasa. To mogu biti opštine Andrijevica, Berane, Cetinje, Kolašin, Nikšić, Mojkovac, Pljevlja, Plav, Tuzi, Ulcinj i Žabljak.

Povećanje broja birača, odnosno onih koji su napunili 18 godina i stekli biračko pravo od juna prošle godine do početka popisa, koji se računa na dan 31. oktobar iako je održan u decembru, može tu razliku da neznatno smanji.

Član Državne izborne komisije Crne Gore (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da uzrok za nesrazmjernost broja birača u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori može počivati isključivo na jednom od dva razloga – netačnim brojkama Monstata, za šta je mala vjerovatnoća, ili nesređenim biračkim spiskovima, koji su i ranije prepoznati kao problem.

Na ovaj problem CGO i ranije ukazivao: Damir Suljević, foto: CGO

Suljević je naglasio da je još uoči izbora 2020. godine Centar za građansko obrazovanje ukazao na problematičan odnos između procijenjenog broja stanovnika i broja birača upisanih u birački spisak.

“Naime, procjena Monstata iz 2019. godine je tada ukazivala da Crna Gora ima oko 622 hiljade stanovnika, od čega 486 hiljada punoljetnih i 135 hiljada maloljetnih, dok je sa druge strane birački spisak brojao čak 540 hiljada birača, što je za preko 50 hiljada više od očekivanog broja birača”, istakao je Suljević.

On je kazao da svi službeni podaci ukazuju na nelogičnost ovih brojki, a to bi, kako je rekao, moralo zabrinuti sve donosioce odluka i motivisati ih da utvrde uzroke tog problema.

“Nedavno formirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko bude funkcionalan, može poslužiti kao prilika da se razgovara o ovim pitanjima, koja ozbiljno dovode u pitanje legitimitet samog izbornog procesa”, ocijenio je Suljević.

Demografkinja Mileva Brajušković Popović kazala je “Vijestima” da to što je u pojedinim opštinama broj birača veći nego broj stanovnika, može da ukazuje na činjenicu da “sve osobe ne žive na području opštine u kojoj imaju prebivalište i gdje ostvaruju pravo glasa, jer je metodologija popisa takva da su osobe popisane u mjestima gdje su se zatekli u trenutku popisa, bez obzira na njihovo zvanično prebivalište”.

Nemaju podatke koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku: Brajušković Popović, foto: Printscreen YouTube

Brajušković Popović je istakla da nemaju podatke o strukturnim karakteristikama stanovništva, tako da apsolutno ne mogu imati podatke o starosnoj strukturi stanovništva, odnosno, koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku.

“Prve sljedeće podatke od Monstata možemo očekivati za pola godine, kada ćemo raspolagati i ovim podacima”, kazala je Brajušković Popović.

Preliminarni podaci o Popisu stanovništva, domaćinstva i stanova koje je objavila Uprava za statistiku Monstat pokazuju da najviše stanovnika Crne Gore živi u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Prema tim podacima u Crnoj Gori je u 2023. bilo 633.158 stanovnika.

Isti podaci pokazuju da Podgorica ima 180.186, Nikšić 66.725, Bar 46.171, a Bijelo Polje 39.710 stanovnika. U ove četiri najnaseljenije opštine živi 54 odsto stanovnika Crne Gore.

Najmanje stanovnika imaju Šavnik – 1.588, Plužine – 2.232, Žabljak – 3.002 i Andrijevica – 3.978.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije