Connect with us

DRUŠTVO

REZULTATI POPISA

U Petnjici, Bijelom Polju, Plužinama i Šavniku više glasača nego stanovnika

Iz CGO smatraju da je najvjerovatniji razlog nesređeni birački spiskovi

Petnjica,, Foto: Stevo Vasiljević

U Bijelom Polju, Petnjici, Plužinama i Šavniku je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata popisa očigledno da ima više birača nego stanovnika.

Upoređivanjem preliminarnih rezultata popisa i podataka o broju birača koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo 31. maja, uoči junskih parlamentarnih izbora prošle godine, proizilazi da je u Petnjici 719 birača više nego što je stanovnika. U Bijelom Polju je 342 birača više nego stanovnika, u Šavniku 139 i u Plužinama 104. U ostalim opštinama broj glasača je manji u odnosu na broj stanovnika.

Shodno Zakonu o popisu, u decembru su popisane osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, dok pravo glasa na izborima imaju samo punoljetni državljani, s prebivalištem u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Iz MONSTAT-a još nije saopšteno koliki je broj maloljetnika, odnosno onih ispod 18 godina koji nemaju pravo glasa prema popisu, a ti podaci se očekuju kroz pola godine. Prema ranijim podacima Monstata broj djece od 0 do 17 godina u Crnoj Gori sredinom 2022. godine je iznosio 133.310 ili 21, 6 odsto od ukupnog broj stanovnika. Monstat još nije utvrdio koliko ima stranaca, koji takođe nemaju pravo glasa.

Ako se pretpostavi da je broj maloljetnika i sada sličan, i kada se uzme u obzir da u ovim opštinama možda žive i neki stranci, onda razlika između broja stanovnika i broja birača može biti i veća.

Takođe, može se desiti da u još 11 opština broj birača bude veći od broja državljana koji imaju pravo glasa. To mogu biti opštine Andrijevica, Berane, Cetinje, Kolašin, Nikšić, Mojkovac, Pljevlja, Plav, Tuzi, Ulcinj i Žabljak.

Povećanje broja birača, odnosno onih koji su napunili 18 godina i stekli biračko pravo od juna prošle godine do početka popisa, koji se računa na dan 31. oktobar iako je održan u decembru, može tu razliku da neznatno smanji.

Član Državne izborne komisije Crne Gore (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da uzrok za nesrazmjernost broja birača u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori može počivati isključivo na jednom od dva razloga – netačnim brojkama Monstata, za šta je mala vjerovatnoća, ili nesređenim biračkim spiskovima, koji su i ranije prepoznati kao problem.

Na ovaj problem CGO i ranije ukazivao: Damir Suljević, foto: CGO

Suljević je naglasio da je još uoči izbora 2020. godine Centar za građansko obrazovanje ukazao na problematičan odnos između procijenjenog broja stanovnika i broja birača upisanih u birački spisak.

“Naime, procjena Monstata iz 2019. godine je tada ukazivala da Crna Gora ima oko 622 hiljade stanovnika, od čega 486 hiljada punoljetnih i 135 hiljada maloljetnih, dok je sa druge strane birački spisak brojao čak 540 hiljada birača, što je za preko 50 hiljada više od očekivanog broja birača”, istakao je Suljević.

On je kazao da svi službeni podaci ukazuju na nelogičnost ovih brojki, a to bi, kako je rekao, moralo zabrinuti sve donosioce odluka i motivisati ih da utvrde uzroke tog problema.

“Nedavno formirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko bude funkcionalan, može poslužiti kao prilika da se razgovara o ovim pitanjima, koja ozbiljno dovode u pitanje legitimitet samog izbornog procesa”, ocijenio je Suljević.

Demografkinja Mileva Brajušković Popović kazala je “Vijestima” da to što je u pojedinim opštinama broj birača veći nego broj stanovnika, može da ukazuje na činjenicu da “sve osobe ne žive na području opštine u kojoj imaju prebivalište i gdje ostvaruju pravo glasa, jer je metodologija popisa takva da su osobe popisane u mjestima gdje su se zatekli u trenutku popisa, bez obzira na njihovo zvanično prebivalište”.

Nemaju podatke koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku: Brajušković Popović, foto: Printscreen YouTube

Brajušković Popović je istakla da nemaju podatke o strukturnim karakteristikama stanovništva, tako da apsolutno ne mogu imati podatke o starosnoj strukturi stanovništva, odnosno, koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku.

“Prve sljedeće podatke od Monstata možemo očekivati za pola godine, kada ćemo raspolagati i ovim podacima”, kazala je Brajušković Popović.

Preliminarni podaci o Popisu stanovništva, domaćinstva i stanova koje je objavila Uprava za statistiku Monstat pokazuju da najviše stanovnika Crne Gore živi u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Prema tim podacima u Crnoj Gori je u 2023. bilo 633.158 stanovnika.

Isti podaci pokazuju da Podgorica ima 180.186, Nikšić 66.725, Bar 46.171, a Bijelo Polje 39.710 stanovnika. U ove četiri najnaseljenije opštine živi 54 odsto stanovnika Crne Gore.

Najmanje stanovnika imaju Šavnik – 1.588, Plužine – 2.232, Žabljak – 3.002 i Andrijevica – 3.978.

(Izvor: Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Šef beranske policije: Šćepanović naredio dodatni oprez u Beranama jer postoji rizik od terorizma

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane, Željko Babović

Policija u Beranama

Odgovarajući na pitanja odbornika u beranskom parlamentu, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Berane Željko Babović saopštio je da je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović naredio dodatan oprez u tom gradu, jer postoji rizik od terorizma, piše RTCG. On je ovo izjavio u odgovoru na pitanja odbornika Vidoja Rmuša i Martina Kljajića, koje je interesovalo zašto policija u Beranama šeta naoružana puškama.

„To je nalog direktora Uprave policije, zato što postoje obavještajni podaci zbog krize na Bliskom istoku, da može doći do eskalacije radikalnih sukoba i moramo biti spremni. Ne možemo čekati da neko puca tu u centru grada ili vrši neki teroristički akt, da mi pođemo u policiju i uzmemo pušku“, istakao je on.

Najviše pažnje na sjednici posvećeno je informaciji o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti.

„Dogodilo se jedno teško ubistvo, izvršeno 70 krivičnih djela, 64 puta narušen je javni red i mir“, kaže Babović, i dodaje da ovaj povećani broj narušavanja nije odraz lošeg stanja javnog reda i mira, nego povećanog profesionalizma policijskih službenika.

„Stanje bezbjednosti na teritoriji opštine Berane može se ocijeniti kao stabilno“, kazao je načelnik Željko Babović.

Da li je tačno da je samo kod jednog lica tokom pretresa pronađeno 17 pušaka, zanimalo je odbornika Vidoja Rmuša.

„Ako imate dovoljno novca, mogli ste da se naoružate kao Rambo. I, bogami, me strah da ćete jedan dan vi prvo imati problem s Rambovima, a ne mi“, kaže Rmuš.

„Niko, dok sam ja načelnik, neće moći da dobije dozvolu, a da je operativno interesantno lice“, kaže Babović.

Policija je, rekao je, rasvijetlila slučaj bušenja guma na autima dva sveštenika eparhije Budimljansko-nikšićke.

„To bušenje guma je izvršilo lice S.M., 26 godina, sa kojim su sveštenici imali problem i koga su prijavil“, istakao je.

Da li se nešto radi po pitanju pustošenja šuma na sjeveru, interesuje odbornika Martina Kljajića.

Procjenjuje se da je Crna Gora u minuloj godini oštećena 100 miliona eura pustošenjem šuma, kaže Babović. Tri predmeta formirana su u Beranama, jedan u Rožajama.

Zato načelnik Babović poručuje.

„Ja ću ići, obećavam vam, na hapšenje u Upravi za šume u Beranama. Biće procesuiranja. Nećemo samo Upravu za šume, nego i ostale lokalne organe, jer oni ljudi koji misle da su došli na određene pozicije i da mogu da prave kombinacije, grdno su se prevarili“, istakao je on.

Uz zapošljavanje novih službenika u Odjeljenju bezbjednosti, i dalje nedostaje kadar cijeni načelnik.

„Ja bih najviše volio da imam u Berane, kao što je nekad bilo, 180 policajaca, a ja nemam. Ja imam 34 policajca manjka i 17 inspektora manjka“, kaže on.

Uz usvojenu informaciju o prošlogodišnjem radu Odjeljenja bezbjednosti, na maratonskoj sjednici Skupštine opštine Berane prihvaćeni su finansijski izvještaji o radu brojnih lokalnih institucija i preduzeća.

Piše: Marija Barjaktarović (RTCG)

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne

Isti prijeteći mejl stigao je i osnovnim školama u Podgorici, Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori

OŠ "Radomir Mitrović" u Beranama (arhiva)

Zbog dojave o bombi, jutros je evakuisan veliki broj osnovnih škola u Beranama i u Crnoj Gori, saopšteno je Portalu RTCG iz Operativno komunikacionog centra Uprave policije.

Zbog dojave o postavljenoj bombi evakuisana je Osnovna škola “Radomir Mitrović” u Beranama, potvrdio je dopisnici RTCG Mariji Barjaktarević, direktor Aleksandar Vujović. Dojavu su, kaže, dobili mejlom u 7 i 25, policijske ekipe provjeravaju objekat. Nastave danas neće biti.

Kako nam je saopštio mejl je poslat na adrese još sedam škola u Beranama: OŠ “Vuk Karadžić”, “Vukašin Radunović”, u Donjoj Ržanici, Lubnicama, na Polici, kao i osnovnim školama “ Vladislav Rajko Korać” u Štitarima i “Vukajlo Kukalj” u Šekularu.

Portal RTCG je najprije dobio informaciju o dojavi o bombi u OŠ „Pavle Rovinski“ u Podgorici. Nakon toga su iz policije saznali da je cirkularni mejl stigao osnovnim školama u Baru, Tuzima i ostalim gradovima u Crnoj Gori. Dojave o postavljenim bombama stigle su u cetinjske osnovne škole „Njegoš“ i „Lovćanski partizanski odred“, javlja reporterka RTCG Milena Stanojević. Đaci i nastavnici su evakuisani i u toku je pretraga objekata.

Policija je na terenu i provjerava navode.

Uviđaj u toku…

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Aco Đukanović: Tužim državu treći put, ovaj predmet će se pamtiti kao Limenka

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović

Foto: Boris Pejović

„Ovo će biti treći put da tužim državu. Ne znam ko je sudio predmet Limenka, ali kao što se on danas pominje svaki dan, tako će se za nekoliko godina pominjati i ovaj predmet kada budem tužio državu tako mi Boga i Svetoga Vasilija Ostroškog“, kazao je okrivljeni Aco Đukanović na kontroli optužnice u Osnovnom sudu u Nikšiću, gdje mu se na teret stavlja krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Sestra i branilac okrivljenog, Ana Đukanović, ocijenila je da je postupak protiv njenog brata rezultat, kako je navela, „udruživanja tužilaštva i policije da od neprava naprave pravo“, te da se cijeli slučaj ne bi ni dogodio da se, kako tvrdi, ne preziva Đukanović.

U opširnom izlaganju posebno se zadržala na pitanju obezbjeđenja njenog brata, Milo Đukanović, osporavajući navode iz izvještaja državnih organa.

Kazala je da je Milo Đukanović od 1991. godine, kada je prvi put stupio na funkciju premijera, pa sve do 2023. godine, bez prekida bio štićena ličnost, uz obezbjeđenje koje je, kako je navela, bilo organizovano na više nivoa – vidljivo i prikriveno.

Prema njenim riječima, to obezbjeđenje uključivalo je kolone sa tri do četiri vozila, kao i pripadnike koji su djelovali diskretno, ali su bili stalno prisutni, naoružani dugim cijevima, uz pancire i kompletnu prateću opremu koja ide uz zaštitu najviših državnih funkcionera.

Navela je da su bezbjednosne procjene ukazivale na visok stepen ugroženosti, ističući da je njen brat imao čak sedam elemenata koji su ukazivali na potencijalnu prijetnju po njegov život, zbog čega je takav nivo obezbjeđenja bio kontinuiran i pojačan.

„U porodičnoj kući sam mnogo puta zaticala metke i kutije municije i sklanjala ih jer su djeca bila mala“, kazala je ona, dodajući da su pripadnici obezbjeđenja boravili ne samo u dvorištu, već i u samoj kući.Istakla je i da su se pripadnici obezbjeđenja nalazili u objektima u neposrednoj blizini kuće, uključujući i zgrade i prostor oko gimnazije koja se nalazi u blizini, gdje je, kako je navela, viđala naoružane ljude sa dugim cijevima.

„Koliko ih je bilo po dvorištu i po kući, o tome da i ne govorim“, rekla je.

Dodala je da su takve okolnosti bile svakodnevne i da je, kako tvrdi, svima bilo jasno da se radi o štićenoj ličnosti sa visokim nivoom bezbjednosnih mjera.

„Toliko o tome da Milo Đukanović nije imao zaštitu“, kazala je ona.Ona je na osnovu toga dovela u pitanje tačnost izvještaja Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, ocjenjujući ih „potpuno obezvrijeđenim“ i navodeći da sadrže „ortodoksne neistine“, posebno u dijelu koji se odnosi na prisustvo oružja i municije u porodičnoj kući.

U nastavku izlaganja, Ana Đukanović je kazala da optužnica ne sadrži elemente propisane Zakonik o krivičnom postupku, navodeći da u njoj nema obrazloženja stanja stvari, dokaza kojima se činjenice utvrđuju, niti odnosa tužilaštva prema odbrani okrivljenog.

„Ništa od toga nema u optužnici“, rekla je ona, dodajući da tužiteljka kao strana u postupku mora poštovati ista pravila kao i odbrana i okrivljeni.

Posebno se osvrnula na pitanje umišljaja, ističući da je u optužnici, kako je kazala, samo prepisana zakonska formulacija bez konkretnog obrazloženja.

„Umišljaj je ključni element krivične odgovornosti, a tužiteljka se njime suštinski nije bavila“, navela je.

Ukazala je i na balistički nalaz, prema kojem municija potiče iz 1980-ih godina, iz vremena njihovog pokojnog oca, naglašavajući da tužilaštvo taj nalaz nije adekvatno analiziralo niti ga blagovremeno dostavilo odbrani.

Đukanović je u obraćanju sudu naveo da je službenik Centra bezbjednosti Nikšić Velibor Koprivica „17 godina držao predmet“ koji se odnosi na raniju prijavu krađe iz njegove kuće, te da je tek sada, kako tvrdi, taj predmet iskorišćen u ovom postupku.

Kazao je i da je druga provala u njegovu kuću bila prije šest i po godina, ali da ni tada, kako tvrdi, nije bilo konkretnih radnji.

„Tužilaštvo u Nikšiću za 28 dana podiže optužnicu, a za 17 godina ništa nije urađeno“, rekao je on.Istakao je da mu je zaprijećena kazna od šest godina zatvora, „da mu se djeca pate“, te da smatra nezakonitim korišćenje određenih informacija koje, kako tvrdi, nijesu dostavljene ni sudu ni odbrani, a korišćene su protiv njega.

Branilac okrivljenog Slobodan Stašević predložio je da se u spise predmeta uvrste zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje stana i pomoćnih objekata u Nikšiću, naredba za pretres stana u Podgorici, kao i krivična prijava predata Specijalnom državnom tužilaštvu.

Takođe je predložio da se izvrši uvid u dokaze koje tužilaštvo nije priložilo, a nalaze se u spisima, i to izvještaj o DNK vještačenju i izvještaj o daktiloskopskom vještačenju, kao i da se saslušaju svjedoci na okolnosti porijekla municije u kući: Zoran Radević, Radosav Lješković, Željko Vukčević, Veselin Pešić, Milan Kovačević i Mihajlo Vuksanović.

Predložio je i da se pribavi kompletna dokumentacija, te da se naloži policiji u Nikšiću da, u skladu sa aktom od 20. marta, dostavi sudu i tužilaštvu cjelokupan materijal kojim raspolaže u vezi sa predmetom iz 31. avgusta 2009. godine, kao i da se vlasniku vrate četiri ukradena pištolja, tri dozvole i jedna potvrda izdata od strane Ministarstva unutrašnjih poslova kojom se potvrđuje da je dobio na poklon četvrti revolver.

Sud je potom donio rješenje kojim se odbija predlog odbrane da se optuženom ukine mjera zabrane napuštanja stana, cijeneći da i dalje postoje razlozi za njeno trajanje, uz napomenu da će se svaka dva mjeseca vršiti kontrola izrečenih mjera.

Postupajući sudija Mirko Kojović kazao je da će odluka o kontroli optužnice biti dostavljena u zakonskom roku.

Aco Đukanović je novinarima nakon suđenja na pitanje novinarke hoće li danas davati izjave medijima prvo pitao odakle je, a kad je ona odgovorila „Vijesti“ on kazao „40 godina me ništa niste pitali, nemate ni moralno pravo za to, a svaki dan ste pisali o meni“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije