DRUŠTVO
REZULTATI POPISA
U Petnjici, Bijelom Polju, Plužinama i Šavniku više glasača nego stanovnika
Iz CGO smatraju da je najvjerovatniji razlog nesređeni birački spiskovi

U Bijelom Polju, Petnjici, Plužinama i Šavniku je nakon objavljivanja preliminarnih rezultata popisa očigledno da ima više birača nego stanovnika.
Upoređivanjem preliminarnih rezultata popisa i podataka o broju birača koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) objavilo 31. maja, uoči junskih parlamentarnih izbora prošle godine, proizilazi da je u Petnjici 719 birača više nego što je stanovnika. U Bijelom Polju je 342 birača više nego stanovnika, u Šavniku 139 i u Plužinama 104. U ostalim opštinama broj glasača je manji u odnosu na broj stanovnika.
Shodno Zakonu o popisu, u decembru su popisane osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori i stranci koji imaju odobren stalni ili privremeni boravak u Crnoj Gori, dok pravo glasa na izborima imaju samo punoljetni državljani, s prebivalištem u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.
Iz MONSTAT-a još nije saopšteno koliki je broj maloljetnika, odnosno onih ispod 18 godina koji nemaju pravo glasa prema popisu, a ti podaci se očekuju kroz pola godine. Prema ranijim podacima Monstata broj djece od 0 do 17 godina u Crnoj Gori sredinom 2022. godine je iznosio 133.310 ili 21, 6 odsto od ukupnog broj stanovnika. Monstat još nije utvrdio koliko ima stranaca, koji takođe nemaju pravo glasa.
Ako se pretpostavi da je broj maloljetnika i sada sličan, i kada se uzme u obzir da u ovim opštinama možda žive i neki stranci, onda razlika između broja stanovnika i broja birača može biti i veća.
Takođe, može se desiti da u još 11 opština broj birača bude veći od broja državljana koji imaju pravo glasa. To mogu biti opštine Andrijevica, Berane, Cetinje, Kolašin, Nikšić, Mojkovac, Pljevlja, Plav, Tuzi, Ulcinj i Žabljak.
Povećanje broja birača, odnosno onih koji su napunili 18 godina i stekli biračko pravo od juna prošle godine do početka popisa, koji se računa na dan 31. oktobar iako je održan u decembru, može tu razliku da neznatno smanji.
Član Državne izborne komisije Crne Gore (DIK) i saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Damir Suljević, rekao je “Vijestima” da uzrok za nesrazmjernost broja birača u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori može počivati isključivo na jednom od dva razloga – netačnim brojkama Monstata, za šta je mala vjerovatnoća, ili nesređenim biračkim spiskovima, koji su i ranije prepoznati kao problem.

Na ovaj problem CGO i ranije ukazivao: Damir Suljević, foto: CGO
Suljević je naglasio da je još uoči izbora 2020. godine Centar za građansko obrazovanje ukazao na problematičan odnos između procijenjenog broja stanovnika i broja birača upisanih u birački spisak.
“Naime, procjena Monstata iz 2019. godine je tada ukazivala da Crna Gora ima oko 622 hiljade stanovnika, od čega 486 hiljada punoljetnih i 135 hiljada maloljetnih, dok je sa druge strane birački spisak brojao čak 540 hiljada birača, što je za preko 50 hiljada više od očekivanog broja birača”, istakao je Suljević.
On je kazao da svi službeni podaci ukazuju na nelogičnost ovih brojki, a to bi, kako je rekao, moralo zabrinuti sve donosioce odluka i motivisati ih da utvrde uzroke tog problema.
“Nedavno formirani Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, ukoliko bude funkcionalan, može poslužiti kao prilika da se razgovara o ovim pitanjima, koja ozbiljno dovode u pitanje legitimitet samog izbornog procesa”, ocijenio je Suljević.
Demografkinja Mileva Brajušković Popović kazala je “Vijestima” da to što je u pojedinim opštinama broj birača veći nego broj stanovnika, može da ukazuje na činjenicu da “sve osobe ne žive na području opštine u kojoj imaju prebivalište i gdje ostvaruju pravo glasa, jer je metodologija popisa takva da su osobe popisane u mjestima gdje su se zatekli u trenutku popisa, bez obzira na njihovo zvanično prebivalište”.

Nemaju podatke koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku: Brajušković Popović, foto: Printscreen YouTube
Brajušković Popović je istakla da nemaju podatke o strukturnim karakteristikama stanovništva, tako da apsolutno ne mogu imati podatke o starosnoj strukturi stanovništva, odnosno, koji je broj osoba mlađih od 18 godina u ovom trenutku.
“Prve sljedeće podatke od Monstata možemo očekivati za pola godine, kada ćemo raspolagati i ovim podacima”, kazala je Brajušković Popović.
Preliminarni podaci o Popisu stanovništva, domaćinstva i stanova koje je objavila Uprava za statistiku Monstat pokazuju da najviše stanovnika Crne Gore živi u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju. Prema tim podacima u Crnoj Gori je u 2023. bilo 633.158 stanovnika.
Isti podaci pokazuju da Podgorica ima 180.186, Nikšić 66.725, Bar 46.171, a Bijelo Polje 39.710 stanovnika. U ove četiri najnaseljenije opštine živi 54 odsto stanovnika Crne Gore.
Najmanje stanovnika imaju Šavnik – 1.588, Plužine – 2.232, Žabljak – 3.002 i Andrijevica – 3.978.
(Izvor: Vijesti)
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO4 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO4 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO4 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju








