Connect with us

DRUŠTVO

KBC BERANE

Urađena prva operacija iz oblasti sportske ortopedije u Beranama: Čuveni dr Nikola Bulatović pomogao mladom sportisti iz našeg grada

„Računamo da će nove usluge da upotpune asortiman usluga KBC Berane i da se stvore preduslovi da ova zdravstvena ustanova postane centar sportske ortopedije na sjeveru Crne Gore“, kazao je dr Bulatović za Portal Berane online

Foto: Privatna arhiva

Danas je u Beranama urađena prva operacija iz oblasti sportske ortopedije.

Operaciju je u Kliničko-bolničkom centru (KBC) Berane obavio jedan od najboljih stručnjaka iz ove oblasti u Crnoj Gori a i šire, prim. dr Nikola Bulatović iz Podgorice zajedno sa beranskim ortopedima.

On je boravio u beranskoj bolnici na poziv menadžmenta ove ustanove – na čelu sa direktorom KBC Berane dr Miloradom Magdalenićem i medicinskim direktorom, dr Milićom Mimovićem.

„Beranski ortopedi su zajedno sa mnom uradili artroskopiju koljenog zgloba i rekonstrukciju prednjeg ukrštenog ligamenta kod mladog rukometaša iz Berana i reprezentativca Crne Gore nakon povrede koju je zadobio na jednoj od utakmica“, kazao je ekskluzivno za Portal Berane online doktor Bulatović.

Prema njegovim riječima operativna intervencija je protekla bez ikakvih problema i očekuje se da mladi sportista za šest mjeseci izađe na teren.

„Takođe, isti tim je uradio artroplastiku koljenog zgloba koji je imao oboljenje zglobne hrskavice tzv. gonartroza. Već za dvije nedjelje planirane su još dvije artroskopije koljenog zgloba zbog sportskih povreda“, naveo je Bulatović.

Dodao je:

„Računamo da će nove usluge da upotpune asortiman usluga KBC Berane i da se stvore preduslovi da ova zdravstvena ustanova postane centar sportske ortopedije na sjeveru Crne Gore“.

Primarijus doktor Nikola Bulatović je docent na Medicinskom fakultetu u Podgorici. Samostalno obavlja operacije artoskorpije, prije svega koljenog zgloba na meniskusa i ligamentima, više od 15 godina. Obavljao je funkciju direktora Klinike za ortopediju i traumatologiju u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) od 2015. do 2020. godine. Ljekar je Rukometnog saveza Crne Gore, Paraolimpijskog komiteta CG i ŽRK „Budućnost“.

Piše: Berane online

DRUŠTVO

Humanitarci Brčvak i Rahimić doniraju 40 novih vozila vrijednosti preko pola miliona eura za ljude pogođene poplavama u BiH

U pitanju su vozila marke Toyota, a u toku su procedure koje je potrebno završiti prije nego što vozila budu dostavljena u Bosnu i Hercegovinu

Humanitarci Hajriz Brčvak, privrednik porijeklom iz Crne Gore i Mostarac Admir Rahimić doniraju 40 novih vozila za ljude pogođene poplavama u Bosni i Hercegovini. Vrijednost donacije je veća od milion konvertibilnih maraka, odnosno preko pola miliona eura.

U pitanju su vozila marke Toyota, a u toku su procedure koje je potrebno završiti prije nego što vozila budu dostavljena u Bosnu i Hercegovinu. To podrazumijeva plaćanje carine i PDV-a u iznosu od oko 400.000 KM. Tek nakon toga se vozilo može registrovati kod nadležnog MUP-a.

Rahimić je za agenciju Anadolu (AA) govorio o ovom humanom činu dvojice humanitaraca koji žive u inostranstvu, a sarađuju godinama.

„Trenutno smo u procedurama. Auta će biti kupljena u Njemačkoj, dostavit će se u Bosnu i Hercegovinu. Radi se o 40 automobila. Koliko znam, još se radi na procedurama da nas se oslobodi PDV-a i carine. Nadam se da će to tako i biti. Ukoliko nas ne bi oslobodili plaćanja, onda bi morali dodatno uplatiti još 35 posto sredstava“, izjavio je Rahimić.

Izrazio je nadu da će ta procedura biti pozitivno okončana po njih.

„Hajriz i ja se družimo dugo godina. Nakon poplava nazvao me i pitao šta da radimo nas dvojica, da imamo veliku odgovornost prema društvu. Ja sam i prije, preko Veleža, učestvovao u nekoj akciji da se pomogne tom narodu. Prvenstveno smo razgovarali o tome da izgradimo neke kuće ili zgradu. Međutim, saznali smo da će kuće biti donirane od strane države. Tada smo došli na ideju da kupimo vozila. Mislim da je to nešto što će pomoći ti ljudima da prevaziđu ovu tešku situaciju“, pojasnio je Rahimić.

Pomoć će, kako je kazao, biti distribuirana uz pomoć Udruženja Pomozi.ba.

„Elvir Karalić nam je ustupio tu mogućnost da idemo preko njega. Zahvaljujemo mu se na tome. To nam je puno olakšalo cijelu ovu situaciju, posebno kada je riječ o procedurama jer nismo upoznati kako se to radi, kada se uvozi pomoć iz inostranstva. On i njegova ekipa su nam u tome puno olakšali“, istakao je Rahimić.

Vozila će biti dostavljena stanovništvu Konjica i Jablanice koji su u poplavama izgubili kuće, auta…

„Zasad je planirano da dostavimo za 40 porodica na tom području, jer su oni najviše pogođeni poplavama. Voljeli bismo da možemo svima pomoći nekako“, dodao je Rahimić.

Ostaje nada da će procedure oko kupovine i dostave vozila uskoro biti završene i da će porodice koje su u ovoj užasnoj tragediji ostale i bez automobila, ubrzo dobile nova vozila.

U katastrofalnim poplavama koje su pogodile područje Jablanice, Fojnice, Kiseljaka, Kreševa i Konjica 26 ljudi je poginulo, a materijalna šteta se mjeri desetinama miliona konvertibilnih maraka.

Izvor: Anadolija

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije