Bivši direktor Uprave policije i savjetnik doskorašnjeg predsjednika države Mila Đukanovića za oblast bezbjednosti, Veselin Veljović, koji je u pritvoru u Spužu od 24. jula ove godine, dobija nadoknadu koja mu pripada kao bivšem funkcioneru, u iznosu od 1.647,96 eura. Potvrdu da Veljović prima funkcionersku nadoknadu na koju ima pravo godinu po prestanku funkcije Dan je dobio od Ministarstva finansija. On je jedan od 74 bivša predstavnika vlasti koji ostvaruju to pravo.

Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje da je počinio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Tereti se da je posredstvom skaj aplikacije 22. decembra 2020. godine obavijestio biznismena Aleksandra Mrkića da se sprema pretres magacina u kojem su skladištene nelegalne cigarete i tako zloupotrijebio službeni položaj. Ova skaj komunikacija je, navodno, dobijena od Europola.

Krajem jula ove godine, po naredbi SDT-a, Veljoviću je blokirana imovina, i to stambeni prostor površine 135 kvadrata i garaža od 11 kvadrata u Podgorici. Prema podacima sa sajta Uprave za katastar i državnu imovinu, zabrana raspolaganja nepokretnostima upisana je 28. jula, po naredbi SDT-a izdatoj dva dana ranije.

Nadoknada koju sada prima pripada mu po Zakonu o zaradama u javnom sektoru, kojim je propisano da najviši državni funkcioneri, kojih je, prema tom pravnom aktu, oko 500, imaju pravo da po prestanku funkcije primaju platu još godinu dana. U tom zakonu se precizira da je iznos naknade u visini zarade koju je funkcioner primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. Veljovićeva poslednja funkcija bila je savjetnik predsjednika države, i po tom osnovu je stekao pravo na funkcionersku nadoknadu.

„Naknada se ostvaruje na lični zahtjev korisnika, koji se podnosi najkasnije 30 dana od dana prestanka vršenja funkcije. Ovo pravo prestaje prije utvrđenog roka ako korisnik zasnuje radni odnos, bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje zaradu, ostvari pravo na penziju ili ako to zatraži“, piše u zakonu, koji predviđa i da se pravo na zaradu može produžiti za još godinu ako u tom periodu njegov korisnik stiče pravo na penziju.

Rješenje o ostvarivanju prava donosi radno tijelo organa koji je izabrao, imenovao ili postavio javnog funkcionera. Prema zakonu, čak i da su na funkciji proveli samo jedan dan, funkcionerima se iz državne kase isplaćuju naknade u visini zarade koju su primali u poslednjem mjesecu prije prestanka imenovanja. Mediji su ranije objavili da je nakon promjene vlasti 2020. funkcionerima bivše vlasti iz redova Demokratske partije socijalista za nadoknade isplaćeno oko četiri miliona eura, a nakon toga je brzo razriješena i vlada Zdravka Krivokapića, čiji su ministri takođe, kao i brojni drugi funkcioneri, ostvarivali pravo na nadoknadu. Ovaj zakon donijela je vlast koju je kontrolisao DPS. Ni nakon promjene vlasti tadašnja vlada, kao ni odlazeća manjinska vlada u tehničkom mandatu, na čelu sa Dritanom Abazovićem, nije izmijenila nijedan zakon koji omogućava privilegije funkcionerima. Naprotiv, i oni su nastavili da uživaju u privilegijama koje je zakonski kreirao DPS, a koje su oni oštro kritikovali dok su bili opozicija.

I Rade Milošević prima naknadu iz budžeta

Na spisku bivših funkcionera koji ostvaruju nadoknadu po prestanku funkcije nalazi se i bivši direktor Uprave prihoda i carina Rade Milošević, koji po tom osnovu iz državne kase mjesečno dobija 1.253,57 eura. Ustavni sud utvrdio je prije nekoliko dana da je Milošević neosnovano bio u pritvoru od 21. marta do 21. juna ove godine.

Milošević je lišen slobode u decembru prošle godine, u sklopu istrage o nestanku milionski vrijednih paketa cigareta. Milošević se trenutno brani sa slobode.