Etički odbor ocijenio je da su 62 policajca prekršila Kodeks policijske etike, a formirana su 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika. U osam slučajeva o ovim predmetima je obaviješteno nadležno tužilaštvo, koje je dostavilo instrukcije za dalje postupanje, dok je u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK) formirano šest predmeta, dok u preostalih 10 predmeta mjere i radnje preduzima Odjeljenje za antikorupciju, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Podnošenje Izvještaja o imovini i prihodima policijskih službenika predstavlja važan korak u jačanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta policijskih službenika, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

On je kazao da je Izvještaj o imovini i prihodima Odjeljenju za antikorupciju dostavio 3.581 policijski službenik, dok 62 policijska službenika nisu dostavila izvještaj u predviđenom roku.

Do sada je sprovedeno 1.510 kontrola dostavljenih izvještaja, pri čemu je utvrđeno da je skoro 1.000 izvještaja nepotpuno. Kao rezultat toga, 220 policijskih službenika je pozvano da ispravi svoje izvještaje, od kojih je 160 već ponovo podnijelo ispravne verzije Izvještaja, navodi se u saopštenju koje je Šaranović dostavio mediijima.

U skladu sa Pravilnikom o kontroli imovine, prihoda i životnog stila policijskih službenika, Etičkom odboru su poslata 62 zahtjeva za davanje mišljenja o eventualnim povredama pravila i standarda definisanih Kodeksom policijske etike.

Etički odbor je dostavio svoja mišljenja o postojanju povreda za svih 62 policijska službenika, koja su proslijeđena njima i njihovim rukovodiocima radi daljeg postupanja, naveo je ministar.

„Takođe, tokom kontrole su formirana 24 predmeta vezana za životni stil policijskih službenika (odnos imovine i prihoda). U osam slučajeva o ovim predmetima je obaviješteno nadležno tužilaštvo, koje je dostavilo instrukcije za dalje postupanje, dok je u saradnji sa Agencijom za sprječavanje korupcije (ASK) formirano šest predmeta, dok u preostalih 10 predmeta mjere i radnje preduzima Odjeljenje za antikorupciju“, otkrio je Šaranović.

On je kazao da će insistirati kod direktora Uprave policije da u saradnji sa neposrednim starješinama za sve policijske službenike za koje je Etički odbor utvrdio povredu, preduzmu radnje iz svoje nadležnosti neophodne za pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede radne dužnosti, kako bi se izrekla odgovarajuća sankcija propisana Zakonom u rasponu od opomene, preko novčane kazne, nemogućnosti sticanja neposredno višeg zvanja, raspoređivanja na radno mjesto za koje je predviđeno niže zvanje, pa sve do prestanka radnog odnosa.

Šaranović je ocijenio da se Uprava policije nalazi u intenzivnom procesu transformacije, usmjerenom ka izgradnji efikasne i profesionalne policijske službe koja će biti u stanju da se nosi sa složenim izazovima savremenog organizovanog kriminala.

Nasljeđe dugogodišnje vlasti, obilježeno korupcijom i povezanošću sa kriminalnim grupama, ostavilo je duboke tragove na institucije sistema, uključujući i policiju, istakao je ministar.

„Primjenom preciznih kontrolnih mehanizama, kontinuirano radimo na unaprjeđenju profesionalnih standarda i očuvanju etičkih vrijednosti u policijskoj službi jačamo povjerenja koje građani polažu u institucije“, poručio je Šaranović.

Generalni inspektor Agencije za nacionalnu bezbjednost Artan Kurti podnio je neopozivu ostavku na poziciju na koju je nedavno vraćen, navodeći da sebe ne pronalazi kao dio sistema bezbjednosti koji je u značajnoj mjeri ugrožen i urušen, prenose „Vijesti“.

U ostavci koju je poslao predsjedniku Vlade Milojku Spajiću, napisano je da je razlog ostavke iskljčuivo moralna, građanska i pravna satisfakcija, nakon sprovođenja treće meritorne presude Upravnog suda o osnovanosti tužbe o nezakonitosti odluke o njegovom razriješenju.

„Agencija za nacionalnu bezbjednost svojim postupanjima i postavljenjima određenih lica, na visoko odgovorna i značajna mjesta ne ostvaruje zakonom definisanu ulogu u zaštiti nacionalnih interesa, zbog čega sebe i ne pronalazim kao dio takvog sistema bezbjednosti, koji je očigledno u značajnoj mjeri ugrožen i narušen“, obrazložio je on.

Premijera je podsjetio da je na funkciju generalnog inspektora u Agenciji imenovan tokom mandata 43. Vlade, a da ga je aktuelna Vlada razriešila 9. novembra .2023. godine:

„Bez ijednog valjanog zakonitog razloga, već iskijučivo samovoliom i zloupotrebom moći od strane nosilaca vlasti i njima bliskih lica, koji su to učnili političkim pritiskom na neprimjeren i nedostojanstven način, ugrožavajući vladavinu prava, kao i moj ugled i lični integritet“.

Objasnio je da je postupak pred nadležnim sudom pokrenuo kako bi zaštitio sebe i svoja prava:

„Ne da bih zadrzao funkciju (fotelju)“, a navodi i da je to učinio uvjeren da institucije nisu poklekle u mjeri percepcije javnosti da će pravilno ocijeniti cjelokupnu argumentaciju i donijeti zakonitu odluku.

„Pravosnane odluke Upravnog suda Cre Gore me posebno čine zadovoljnim i ponosnim zbog toga što sam dio profesionalne karijere gradio u sistemu crnogorskog pravosuđa. Ostajem ponosan na svoj rad, koji je dokumentovan i podložan svakoj stručnoj provjeri i u konačnom bio u cilju očuvanja zakonitosti rada Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda“, napisao je on.

Kurti se u ostavci osvrnuo i na predlog izmjena Zakona o Agenciji za nacionanu bezbjednost, kojim je predviđeno ukidanje funkcije generalnog sekretara.

„Predlog Vlade Crne Gore da samo radi jednog pojedinca vrši opstrukciju još jedne pravosnažne sudske odluke, mijenja zakon po drugi put, koji bi trebao biti opšte dobro svih gražana, ostaće, uvjeren sam, loš i nadam se neponovljiv izraz političke samovolje, nemoći, neznanja, nedoslednosti, zloupotrebe prava i javnih ovlašćenja“.

Vlada je na sjednici 12. januara donijela odluku da vrati Kurtija na funkciju i istim zaključkom razriješila Predraga Burića sa pozicije generalnog inspektora.

U zaključku Vlade, u koji Vijesti imaju uvid, izvršna vlast tu odluku je donijela kako bi se izvršila presuda Upravnog suda koji je u konkretnom slučaju odlučio meritorno u sporu pune jurisdikcije, i poništio rješenje o razrješenju Kurtija donijeto 1. avgusta 2024. godine.

Pripadnici Gorske službe spašavanja danas su na Durmitoru izveli jednu nesvakidašnju spasilačku akciju.

Oni su transportovali jednog povrijeđenog psa.

Pripadnici Gorske službe spašavanja Crne Gore tokom boravka na skijalištu na Žabljaku, sa dvoje kolega iz hrvatske Gorske službe, primjetili su pad psa (labrador) sa stijene lokalitet Šupljike (Korito), objavljeno je na Fejsbuku Gorske službe. Pas je, kako navode, prilikom pada zadobio povrede.

„Nakon ukazane pomoći on je transportovan i predat vlasniku“, navode iz Gorske službe spašavanja.