Connect with us

EKONOMIJA

NOVI TUNEL "KLISURA"

(VIDEO) Ničiji put od Kolašina do tunela na Jelovici? Niko nema obavezu da ga rekonstruiše

Rekonstrukcija dionice od Jezerina do Lubnica, uključujući tunel Klisura, traje pet godina. Četrnaest kilometara puta i tunel od 2,8 kilometara firma Euroasfalt gradila je skoro koliko je trebalo za izgradnju 41 kilometra auto-puta, 32 tunela i brojnih mostova. Dakle, vremena da se definiše čiji je put od Kolašina do tunela Klisura bilo je na pretek

Foto: Screenshot

Put od Kolašina do novog tunela Klisura može da nosi naziv „ničiji put“.

Dionica od 7-8 kilometara prema dva skijališta, nije ni opštine Kolašin, ni državna, ni vlasnika Ski-centra 1450, kako je ranije predstavnik te firme kazao.

To znači da niko nema obavezu da rekonstruiše saobraćajnicu koja će postati veoma prometna nakon otvaranja tunela Klisura.

VIDEO:

https://www.facebook.com/share/v/r5Gq6cJbuPQXxszy/?mibextid=oFDknk

Nedavno je pokrenut postupak za otkup prava vlasništva nad putem od stečajne uprave bivšeg skijališta Bjelasica.

Rekonstrukcija dionice od Jezerina do Lubnica, uključujući tunel Klisura, traje pet godina. Četrnaest kilometara puta i tunel od 2,8 kilometara firma Euroasfalt gradila je skoro koliko je trebalo za izgradnju 41 kilometra auto-puta, 32 tunela i brojnih mostova. Dakle, vremena da se definiše čiji je put od Kolašina do tunela Klisura bilo je na pretek.

Kako je kazao Vasilije Ivanović potpredsjednik opštine Kolašin, taj put se sada definiše kao ničiji put jer put je pod imovinsko-pravnim sporom.

„On je od firme ‘Bjelasica doo’ koja je u stečaju“, rekao je on.

Miroslav Mašić, generalni direktor Direktorata za državne puteve, ne zna sa sigurnošću šta se u listu nepokretnosti vodi i na koga se vodi taj određeni dio puta.

„Opština Kolašin je već pristupila da kažem rješavanju tog problema odnosno otklanjanju te greške koja je nastupila prilikom kupovine skijališta i knjiženjem imovine skijališta pa i dijela puta na, pretpostavljam, novo skijalište“, objasnio je on.

Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj tvrdi da su pokušavali prethodne četiri godine, dok se ovaj tunel radio, da dobiju urbanističko tehničke uslove kako bi uradili projektnu dokumentaciju i eventualno raspisali tender za izvođenje radova.

„Od strane opštine Kolašin ni od resornog ministarstva nismo mogli da dobijemo UT uslove pa od projektne dokumentacije nije urađeno ništa“, tvrdi on.

Da je prije četiri godine pokrenuta procedura prema stečajnoj upravi nekadašnjeg skijališta Bjelasica za otkup spornog dijela puta, danas bi država ne samo bila vlasnik već bi vjerovatno mogli imati rekonstruisanu i ovu dionicu koja počinje u Kolašinu na 900 metara nadmorske visine i penje se kod tunela na 1450.

Ivanović se nada da ćemo u toku godine riješiti imovinsko-pravne probleme i da će Uprava za saobraćaj uraditi idejno rješenje.

„Da već iduće godine krenemo u realizaciju rekonstrukcije tog putnog pravca“, kazao je on.

Očekuje se skoro otvaranje tunela Klisura ukoliko komisija za tehnički prijem da upotrebnu dozvolu ili dozvoli probni rad saobraćajnice.

Prema najavama iz ministarstva ta odluka mogla bi biti donijeta u toku naredne sedmice. A šta bi mogla biti prepreka za otvaranje tunela?

„Da ne rade ventilatori, da ne radi rasvjeta, da ne radi sistem dojave požara, onda da se ne može koristiti protivpožarni aparat i hidrantska mreža, što nije slučaj, ali na komisiji je to“, kaže Kokić.

„Nije na investitoru, ni izvođaču, ni nadzoru da to ocjenjuje. Oni su dali svoju izjavu da je to sve urađeno prema glavnom projektu i prema traženim uslovima kvaliteta“, pojasnio je on.

Otvaranjem tunela Klisura dionica od Kolašina do Berana biće veoma prometna. Trenutno na mnogim mjestima put ima ozbiljna oštećenja i rupe koje su posebno opasne za noćnu vožnju.

Ivanović se nada da će u saradnji sa ministarstvom saobraćaja i sa opštinom da ćemo, iako je to lični put, pobrinuti se da taj put bude koliko toliko bezbjedan za saobraćaj u skladu sa sadašnjom konfiguracijom.

„Na nivou opštine Kolašin, poslije odluka o kategorizaciji opštinskih puteva i taj put je svrstan u opštinski put tako da nema nikakve prepreke da se on koristi jer je javni put kao i svi drugi putevi u Crnoj Gori“, poručuje Mašić.

U Opštini Kolašin za TVCG su rekli da ne planiraju rekonstrukciju saobraćajnica koje prolaze kroz taj grad, već smatraju da će uz odredjene adaptacije one biti u stanju da prime veliki broj vozila koji se očekuje u narednom periodu.

U planu je izgradnja obilaznice oko Kolašina ali nijesu mogli precizno reći kada bi ona mogla biti izgrađena.

Ostaje da vidimo kako će funkcionisati saobraćaj novom trasom kojom će se za pola sata stizati od Kolašina do Berana.

Izvor: RTCG 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije