Connect with us

EKONOMIJA

"OČEKUJEMO VELIKE BENEFITE I ZA POSLODAVCE I ZA GRAĐANE I ZA DRŽAVU"

(VIDEO) Spajić: Država ima novca za sve i za povećanje plata i penzija i za naknade za majke

„Ne očekujemo rebalans Budžeta, a grčki scenario u Crnoj Gori je apsolutno nemoguć“, poručio je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić

Foto: Screenshot (TV Vijesti)

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić poručio je da će ekonomski benefiti od programa „Evropa sad“ biti brzo vidljivi te da ne očekuje rebalans budžeta niti grčki scenario u narednoj godini.

Spajić je u intervjuu Televiziji Vijesti rekao da kratkoročno očekuju otpuštanja radnika zbog povećanja zarada ali da će uraditi sve da se to ne desi.

Tvrdi da država ima novca i za naknade za majke i za povećanje penzija.

Na pitanje da li će ipak insistirati na povećanju akciza i limita za zaduženje, što je Skupština odbila, odgovorio je:

„Taj dio nedostajućih prihoda mi smo nadomjestili time što smo smanjili rashode, oko 33 miliona eura. Nažalost i kapitalni budžet smo bili prinuđeni da smanjimo. Ali šta je tu je. Mislim da je najvažnije da je izbalansiran budžet, i da je prošao“.

Da li očekujete rebalans?

„Ne očekujemo rebalans. Međutim, rebalans nije ništa strašno, ukoliko se nađe potreba za nekim dodatnim investicijama, dodatnim troškovima, zašto ne?

Da li ćete ipak insistirati na povećanju akciza I povećanju limita za zaduženje u narednom periodu?

„Naravno da ćemo insistirati na povećanju akciza, zato što je to jedan akcizni kalendar, koji smo preuzeli od EU, i na kojem EU insistira. Takođe, mislimo da je to dobro. Ne samo što povećavamo akcize na cigarete, nego imamo tu niz drugih stvari, kao što je fleksibilnost, da Vlada, recimo, može da smanji 15 odsto akcize na gorivo, ukoliko cijene sirove nafte previše skaču na tržištima.”

Zašto mislite da će vladajuća većina u nekom periodu tokom naredne godine promijeniti mišljenje?

„Pa mi mislimo da su oni više politički odlučili da nas kazne na neki način radije, nego što je to bila neka ekonomska računica. Tako da mislim da ćemo ići sa dijalogom između Skupštine i Vlade, i nadamo se najboljoj mogućoj saradnji u budućnosti“.

Koje pozitivne efekte očekujete od povećanja zarada, da li to može dovesti do realnog ekonomskog rasta i u kom obimu?

„Pa najbitniji pozitivni efekat je psihološki, odnosno da se ljudi oslobode, tog začarnog kruga u kom su živjeli decenijama. Po meni to je najbitnija stvar. Sekundarna stvar je, da će sigurno biti veća potrošnja, da ćemo više naplatiti PDV-a i tako dalje. Mislim da će ekonomski benefiti biti vidljivi već sredinom, do kraja sljedeće godine. I očekujemo velike benefite i za poslodavce i za građane i za državu“.

Na društvenim mrežama je objavljeno da pojedini poslodavci već daju otkaze radnicima jer kažu da ne mogu da im isplaćuju uvećane zarade. Je li realan rast nezaposlenosti, očekujete li još otpuštanja zbog „Evrope sad“ i eventualno grčki scenario na kojem je uporno insistirala opozicija?

„Sigurno će biti nesavjesnih poslodavaca koji će na razne načine pokušavati da se dovijaju sa novim pravilima. Međutim, mi smo spremni za jedan takav scenario. I kratkoročno biće takvih situacija, ali mi mislimo srednjoročno da ćemo da uradimo sve što je u našoj moći da se to ne desi. I grčki scenario je apsolutno nemoguć“.

Ima li država novca da naredne godine isplaćuje naknade majkama? Šta će biti od 2023. kada bi majke mogle da primaju i po 500 eura (70% od prosječne zarade koja će naredne godine biti 700 eura). Da li je to održivo?

„Te nadoknade se neće usklađivati, tako da one neće biti 700 eura 2023. godine. Dio skupštinske većine koji je predložio jedno takvo zakonsko rješenje, je garantovao da ćemo se uklopiti u tih 20 I nešto miliona, koliko su odvojeni za ovu i sljedeću godinu.”

Sinoć su usvojene i izmjene zakona o PIO na predlog DF-a koje predviđaju usklađivanje penzija već od maja naredne godine. To znači i znatno veće penzije jer se usklađuju sa rastom plata i cijena. Jeste li to ukalkulisali u budžet, ima li novca za to?

„Jesmo, potpuno smo ukalkulisali“.

Znači, ima novca za to?

„Ima novca za to“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije