EKONOMIJA
(VIDEO) Velike gužve večeras na pumpama u Beranama uoči najavljenog poskupljenja goriva
Da je tako, uvjerili smo se maločas i na pumpi u centru grada kod autobuske stanice gdje se uglavnom rijetko gledaju takve scene. Ista situacija je i na benzinskoj pumpi na Rudešu, dok na pumpi Zaton petrol istakli su da nema nafte

Na pumpama u Beranama i širom Crne Gore večeras vladaju znatno veće gužve od uobičajenih.
Kod benzinskih stanica su formirani redovi, a policija reguliše saobraćaj.
Da je tako, uvjerili smo se maločas i na pumpi u centru grada kod autobuske stanice gdje se uglavnom rijetko gledaju takve scene. Ista situacija je i na benzinskoj pumpi na Rudešu, dok na pumpi Zaton petrol istakli su da nema nafte.

Najavljeni rast cijena goriva, koji slijedi od sjutra od ponoći, očito je učinio svoje.
Podsjetimo, dizel će biti skuplji 16 centi, a benzin šest.
Portalu Berane online je saopšteno da ukupna količina goriva koja se sipa u kanistere ne smije biti veća od 60 litara po kanisteru po odobrenoj ambalaži (za slučaj kada vozilo ne posjedue ADR kao ni vozač kada ne posjeduje ADR za vozače).
EKONOMIJA
Ministarstvo: Nema nestašice goriva, najveći broj benzinskih stanica nastavlja redovno i nesmetano snabdijevanje
„Trenutna situacija odnosi se na dio privrednih subjekata koji naftne derivate nabavljaju isključivo uvozom drumskim putem i po berzanskim cijenama na dan isporuke, bez sopstvenih skladišnih kapaciteta. S obzirom na to da su berzanske cijene proteklih dana rasle i u pojedinim momentima bile više od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, pojedini distributeri suočavaju se sa izazovom poslovanja u takvim okolnostima“

Ministarstvo energetike i rudarstva tvrdi da nema nestašice naftnih derivata niti da postoji rizik od poremećaja u snabdijevanju tržišta. Takođe, u saopštenju za javnost ističi da najveći broj benzinskih stanica u zemlji, nastavlja redovno i nesmetano snabdijevanje, te da su raspoložive količine goriva dovoljne za uredno funkcionisanje tržišta.
„Trenutna situacija odnosi se na dio privrednih subjekata koji naftne derivate nabavljaju isključivo uvozom drumskim putem i po berzanskim cijenama na dan isporuke, bez sopstvenih skladišnih kapaciteta. S obzirom na to da su berzanske cijene proteklih dana rasle i u pojedinim momentima bile više od regulisanih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori, pojedini distributeri suočavaju se sa izazovom poslovanja u takvim okolnostima“, piše u saopštenju.
Dodaju da to ne znači da goriva nema, već da se dio kompanija trenutno suočava sa nepovoljnim tržišnim uslovima.
„Crna Gora raspolaže i strateškim rezervama naftnih derivata u količini od 44.260 metričkih tona, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja. Te rezerve, zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta. Samo strateške rezerve dovoljne su da pokriju oko mjesec i po dana normalne potrošnje na teritoriji Crne Gore“.
Ministarstvo energetike i rudarstva je, kako je saopšteno, za sjutra zakazalo sjednicu Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio energetskih subjekata (naftnih kompanija).
„Što se tiče kretanja cijena naftnih derivata, važno je naglasiti da su berzanske kotacije u proteklim danima bilježile značajne dnevne oscilacije, zbog čega su se u javnosti mogle čuti različite procjene mogućeg povećanja cijena. Te procjene odnosile su se na preliminarne projekcije zasnovane na djelimičnim podacima, odnosno na kretanjima cijena u pojedinim danima obračunskog perioda. U skladu sa važećom Uredbom o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, konačan obračun vrši se na osnovu prosječnih berzanskih kotacija za četrnaestodnevni obračunski period, uz primjenu odgovarajućeg obračunskog kursa američkog dolara u odnosu na euro. S obzirom na to da je za precizan obračun potrebno uzeti u obzir sve kotacije i kursne promjene za kompletan obračunski period, konačne maloprodajne cijene biće poznate sjutra, nakon unosa svih relevantnih parametara u obračun u skladu sa uredbom“, piše u saopštenju.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
HRONIKA19 сати ranijeRanjen Radosav Stanišić
HRONIKA2 дана ranijePoginuo 22-godišnji mladić u udesu na putu Kolašin – Mojkovac
HRONIKA4 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO9 сати ranijeZemljotres između Cetinja i Danilovgrada
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeZatvoreno nebo iznad Dubaija: Srpski avion poletio u poslednji čas
POLITIKA2 дана ranijeLaković napustio PES i podnio ostavke u skupštinskim odborima















