Connect with us

BALKAN I SVIJET

PREINAČENA 50 GODINA STARA PRESUDA

Vrhovni sud Amerike ukinuo pravo na abortus

Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus

Protest u SAD, jun 2022.

Američki Vrhovni sud poništio je presudu Rou protiv Vejda iz 1973. godine koja je ženama omogućavala ustavno pravo na abortus – čime je prekid trudnoće bio legalizovan na čitavom području Sjedinjenih Država.

Sud je, odlukom za koju je glasalo šestoro sudija dok ih je protiv bilo troje, podržao zakon američke države Misisipi – koji zabranjuje abortus nakon 15 sedmica trudnoće, prenosi Glas Amerike.

Takođe, sudije su smatrale da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom su abortusi bili dozvoljeni u periodu između 24. i 28. nedjelje trudnoće pogrešna – jer se u američkom Ustavu ne pominje pravo na pobačaj.

Nacrt verzije presude koja je u javnost procurila u maju, čiji je autor konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito, ukazivala je na vjerovatnoću da će presuda Rou protiv Vejda – i tada je izazvala političku buru.

Zvanična odluka, objavljena danas, koju je sačinio sudija Alito – zasnovana je na tom nacrtu.

„U Ustavu se ne pominje abortus i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom“, naveo je Alito u presudi.

“Presuda Rou protiv Vejda je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.

Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.

Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.

„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.

Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.

Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.

Presuda Rou protiv Vejda je je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.

Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.

Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.

„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.

Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.

Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.

Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom „Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi“ još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.

Dok bi abortus, nakon posljednje odluke Vrhovnog suda, mogao postati nezakonit u konzervativnijim američkim državama – izvjesno je da se to neće dogoditi u onim koje su liberalne.

Njih najmanje deset raspolaže zakonima koji štite prava žena na pobačaj.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Preminuo Dragan Marković Palma

Bio je prvi gradonačelnik Jagodine

Foto: Damir Dervišagić

Predsjednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma preminuo je danas u 65. godini, javljaju Novosti.

Marković je bio prvi gradonačelnik Jagodine. To je postao 2008. godine, kada je Jagodina dobila status grada.

Od 2008. godine bio je poslanik u Skupštini Srbije, da bi zbog sukoba interesa u septembru 2011. podnio ostavku na to mjesto.

I posle izbora 2020. ponovo je izabran za predsjednika Skupštine grada Jagodine.

Marković je poznat i po višegodišnjoj saradnji sa SPS i njihovim liderom Ivicom Dačićem, a u politički život uključio se 1993. godine kada je sa Željkom Ražnatovićem Arkanom i Borislavom Pelevićem osnovao Stranku srpskog jedinstva.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Britanski visoki vojni zvaničnik: Spremni smo da se sukobimo sa Rusijom već večeras

Britanska ministarka odbrane Marija Igl kazala je da Britanija neće odustati od podrške Ukrajini zbog „neodgovorne retorike“ Vladimira Putina

Britanske oružane snage bile bi spremne da se suprotstave Rusiji „večeras“ ukoliko bi predsjednik Rusije Vladimir Putin izvršio invaziju na neku drugu istočnoevropsku zemlju, izjavio je Rob Magovan, zamjenik načelnika britanskog Generalštaba, pred parlamentarnim odborom za odbranu u četvrtak.

Britanska ministarka odbrane Marija Igl kazala je da Britanija neće odustati od podrške Ukrajini zbog „neodgovorne retorike“ Vladimira Putina.

Ako bi britanskoj vojsci bilo naređeno da se bori večeras, bila bi spremna da se bori večeras. I mislim da niko u ovoj prostoriji ne bi trebalo da gaji iluzije – ako bi Rusi večeras izvršili invaziju na istočnu Evropu, mi bismo se suočili s njima u tom sukobu“, kazao je visoki vojni zvaničnik, prenosi Gardijan.

Magovanovi komentari došli su nakon izvještaja da je Rusija tokom jutarnjeg napada na Dnjepar u četvrtak ispalila balističku raketu sposobnu za nošenje nuklearnih bojevih glava.

Kasnije tog dana, Putin je u televizijskom obraćanju izjavio da je riječ o novoj balističkoj raketi srednjeg dometa koja nije nuklearna. On je kazao da ima pravo da cilja vojne objekte zemalja koje su isporučivale oružje Ukrajini, omogućavajući ukrajinskim snagama da udare duboko unutar Rusije.

„Ovakvu neodgovornu retoriku već smo čuli od njega (Putina). Pokušava da spriječi zemlje da podrže Ukrajinu, dok mu očigledno ne smeta podrška koju dobija od Sjeverne Koreje i drugih zemalja. Ne smijemo sebi dozvoliti da nas takve izjave odvrate od podrške Ukrajini – i nećemo“, poručila je Marija Igl u obraćanju novinarima.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu

Bivši ministar građevinarstva Srbije

foto (BETAPHOTO/MILAN ILIĆ)

Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva Srbije, uhapšen je danas sa još 10 lica zbog nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu.

Ovu informaciju su za Danas potvrdili izvori iz MUP-a.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo u međuvremenu da je zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu uhapšeno 11 osoba.

Iz tužilaštva su saopštili da je, nakon prikupljanja i detaljne analize sve potrebne dokumentacije, obavljenih razgovora sa velikim brojem građana, a nakon vještačenja obavljenog radi utvrđivanja uzroka i okolnosti pod kojima je došlo njenog pada, koje je tužilaštvu dostavljeno dana 20. novembra 2024. godine, te upoznavanja sa nalazom i mišljenjem vještaka građevinske struke, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, danas uhapšeno i zadržano ukupno jedanaest lica.

Kako se u saopštenju navodi J. T, G. V, A. D. i N. Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.S. N, M. J, Lj. M. M, M. S, D. J, M. G. i D. T. osumnjičeni su, kako se dodaje, da su izvršili krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova iz člana 281 stav 1 Krivičnog zakonika.

Za navedena krivična djela propisana je kazna zatvora od dvije do 12 godina, navode iz Tužilaštva.Podsjetimo, u padu nadstrešnice na ulazu u Železničku stanicu Novi Sad poginulo je 15 ljudi, dok su još dvije osobe povrijeđene i životno ugrožene.

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije