BALKAN I SVIJET
PREINAČENA 50 GODINA STARA PRESUDA
Vrhovni sud Amerike ukinuo pravo na abortus
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus

Američki Vrhovni sud poništio je presudu Rou protiv Vejda iz 1973. godine koja je ženama omogućavala ustavno pravo na abortus – čime je prekid trudnoće bio legalizovan na čitavom području Sjedinjenih Država.
Sud je, odlukom za koju je glasalo šestoro sudija dok ih je protiv bilo troje, podržao zakon američke države Misisipi – koji zabranjuje abortus nakon 15 sedmica trudnoće, prenosi Glas Amerike.
Takođe, sudije su smatrale da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda, kojom su abortusi bili dozvoljeni u periodu između 24. i 28. nedjelje trudnoće pogrešna – jer se u američkom Ustavu ne pominje pravo na pobačaj.
Nacrt verzije presude koja je u javnost procurila u maju, čiji je autor konzervativni sudija Vrhovnog suda Semjuel Alito, ukazivala je na vjerovatnoću da će presuda Rou protiv Vejda – i tada je izazvala političku buru.
Zvanična odluka, objavljena danas, koju je sačinio sudija Alito – zasnovana je na tom nacrtu.
„U Ustavu se ne pominje abortus i nijedno takvo pravo nije implicitno zaštićeno nijednom ustavnom odredbom“, naveo je Alito u presudi.
“Presuda Rou protiv Vejda je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.
Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.
„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.
Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.
Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.
Presuda Rou protiv Vejda je je bila pogrešna od samog početka. Obrazloženje joj je bilo slabo, a odluka je imala štetne posljedice. I umjesto da doprinesu nacionalnom konsenzusu u vezi sa abortusom – slučajevi Rou i Kejsi dodatno su rasplamsali podjele”, naveo je u obrazloženju odluke sudija Alito.
Očekuje se da 36 miliona žena u reproduktivnom dobu ostane bez prava na abortus, prema zdravstvenoj organizaciji koja pruža abortuse Planiranje porodice.
Troje liberalnih sudija Stiven Brejer, Sonja Sotomajor i Elena Kegen istakli su zajedničko neslaganje nakon odluke Vrhovnog suda.
„Jedan od epiloga je jasan – ugrožavanje prava žena, kao i njihovog statusa slobodnih i jednakih građanki. Od trenutka kad zatrudni – ženi se oduzima pravo govora. Državi se omogućava da je prisili da sprovede proces trudnoće do kraja – čak i uz najvišu ličnu i porodičnu cijenu”, saopštili su Brejer, Sotomajor i Kegen.
Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju. Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.
Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.
Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom „Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi“ još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.
Dok bi abortus, nakon posljednje odluke Vrhovnog suda, mogao postati nezakonit u konzervativnijim američkim državama – izvjesno je da se to neće dogoditi u onim koje su liberalne.
Njih najmanje deset raspolaže zakonima koji štite prava žena na pobačaj.
BALKAN I SVIJET
Vatikan: Ne priznajemo nezavisnost Kosova
Sveta Stolica ukazuje na to da je nedavno bilo ponovljenih slučajeva nasilja, posebno na sjeveru Kosova, koje je pretežno naseljeno Srbima i ističe da Unesko smatra da je hrišćansko pravoslavno kulturno nasljeđe Kosova ugroženo

Papa Lav XIV imenovao je Luiđija Bjanka za novog apostolskog nuncija u Sloveniji, koji će, kao i dvojica njegovih prethodnika, istovremeno biti i delegat na Kosovu, saopštili su danas iz Vatikana i podsjetili da Sveta stolica ne priznaje nezavisnost tzv. Kosova.
U saopštenju se, uz podsjećanje da Sveta stolica ne priznaje nezavisnost Kosova, navodi i da se Vatikan u prošlosti se zalagao za dijalog i umjerenost.
Ukazuje se na to da je, međutim, nedavno bilo ponovljenih slučajeva nasilja, posebno na sjeveru Kosova, koje je pretežno naseljeno Srbima i ističe da Unesko smatra da je hrišćansko pravoslavno kulturno nasljeđe Kosova ugroženo.
Dodaje se da od približno milion i po stanovnika u AP Kosovo i Metohija, oko 250.000 pripada Katoličkoj crkvi, i da je riječ uglavnom o etničkim Albancima.
Bjanko će na funkciji nuncija u Sloveniji i izaslanika na Kosovu naslijediti Francuza Žan-Marija Špajha.
BALKAN I SVIJET
(VIDEO) Vučić i Dodik na prijemu kod Putina u Moskvi
Predsjednici Srbije i Republike Srpske doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede

Predsjednik Rusije Vladimir Putin organizovao je u Kremlju prijem za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede.
U Kremlj su stigli i predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, objavili su ruski mediji.
Zajedno sa Vladimirom Putinom, paradi će prisustvovati gosti iz cijelog svijeta, među kojima je 29 stranih lidera iz Kine, Brazila, Venecuele, Kube, Egipta i drugih država.

Kardinal Robert Francis Prevost, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za novog papu, prenosi Rojters.
On će nositi ime papa Lav XIV.Bijeli dim pojavio se nešto nakon 18 sati iznad krova Sikstinske kapele u Vatikanu, a oglasila su se i zvona Bazilike Svetog Petra – potvrdivši da su kardinali izabrali novog papu.
Ime novog pape tradicionalnim proglasom „Habemus Papam“ (Imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Dominik Mamberti.

Hiljade vjernika okupilo se na Trgu Svetog Petra u Rimu.Ranije danas, tokom dva jutarnja glasanja, iz dimnjaka Sikstinske kapele pojavio se crni dim, signalizirajući da kardinali nisu izabrali novog papu u tom glasanju.Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala u Sikstinskoj kapeli započeli su juče konklavu za izbor novog poglavara Rimokatoličke crkve.
S kardinalima iz 70 zemalja s pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Papa Franjo preinuo je 21. aprila, nakon što je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost.
- HRONIKA3 дана ranije
Poginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Nikšić – Vilusi
- DRUŠTVO1 дан ranije
Beranka Seka Spalević – Jokić našla novčanik sa 20.000 eura i vratila ga vlasniku
- HRONIKA2 дана ranije
Ulcinj: Dvije osobe izbodene nožem nakon tuče
- DRUŠTVO2 дана ranije
Počela naplata ulaska na ostrvo Ada Bojana
- DRUŠTVO4 дана ranije
Zbog dvogodišnjih radova na putu Berane – Bijelo Polje stanovnici prijete blokadom: „Ljeto ćemo provesti u prašini… Postaviti što prije prvi sloj asfalta“
- DRUŠTVO2 дана ranije
Vesni Medenici pozlilo u sudnici: „Meni je ovaj diskus nenajavljen iskočio“