Ministar kulture Srbije Nikola Selaković pretučen je večeras u Beogradu. To je večeras potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na Instagramu.

„Napali su večeras i ministra Selakovića i misle da su time neki problem rješili. Nisu. Samo su još jednom pokazali šta misle o demokratiji u ovoj zemlji i kako bi se odnosili prema ljudima koji od njih drugačije razmišljaju. I zato svom snagom da radimo više, da se borimo još snažnije protiv onih koji bi da nam ruše zemlju i pobjedićemo ih zajedno“, istakao je Vučić.

Prema pisanju Blica, Selakoviću je polomljen nos i on je upućen na skener glave. Trenutno se nalazi u Urgentnom centru.

Ministarka pravde osudila napad

Ministarka pravde Maja Popović najoštrije je večeras osudila napad na ministra kulture Nikolu Selakovića.

„Oštro osuđujem napad na ministra kulture Nikolu Selakovića, zgranuta sam što je član Vlade Srbije pretučen na sred ulice u centru Beograda. Vjerujem da će odgovorni za ovaj napad biti ubrzo otkriveni i procesuirani. Fizički napad na funkcionera zasigurno je posledica atmosfere linča i nasilja koju opozicioni političari sprovode prema onima koji drugačije misle“, poručila je Popović, saopšteno je iz Ministarstva pravde.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp rekao je da „ozbiljno razmatra“ uvođenje sankcija, uključujući one u bankarskom sektoru, kao i tarifa protiv Rusije, sve dok se ne postigne prekid vatre i mirovni sporazum sa Ukrajinom.

Tramp je takođe obustavio vojnu pomoć i dijeljenje obavještajnih podataka sa Ukrajinom kako bi izvršio pritisak na Kijev da prihvati dogovor o prekidu vatre, nakon burnog sastanka u Ovalnom kabunetu sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim prije nedjelju dana.

„Na osnovu činjenice da Rusija trenutno apsolutno ‘razbija’ Ukrajinu na bojnom polju, ozbiljno razmatram sankcije velikih razmjera u bankarskom sektoru, sankcije i tarife protiv Rusije, sve dok se ne postigne prekid vatre i konačan sporazum o miru“, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social i dodao:

„Rusiji i Ukrajini – sjednite za pregovarački sto odmah, prije nego što bude prekasno. Hvala“.

Tramp se suočio s kritikama zbog pojačanog pritiska na Ukrajinu, uključujući njegovu izjavu prošlog mjeseca da je Kijev, a ne Rusija, odgovoran za početak rata.

Trampova prijetnja uvođenjem sankcija i tarifa Rusiji dolazi samo nekoliko dana nakon što je agencija Rojters objavila da Bijela kuća razmatra plan kojim bi potencijalno omogućila Rusiji olakšanje sankcija, kao dio napora administracije da okonča rat i poboljša diplomatske i ekonomske odnose s Moskvom.

Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte, podložna je širokim sankcijama koje su joj uvele Sjedinjene Američke Države i njihovi partneri nakon njene invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

Američke sankcije protiv Rusije uključuju mjere usmjerene na ograničavanje ruskih prihoda od nafte i gasa, uključujući gornju cijenu od 60 dolara po barelu za izvoz ruske nafte.

Bivši predsjednik SAD Džo Bajden takođe je u januaru, neposredno prije nego što je napustio funkciju, uveo nove sankcije Moskvi, uključujući mjere protiv ruskih energetskih kompanija i brodova koji su prevozili njenu naftu, što su bile najstrože mjere Vašingtona do tada.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, govoreći dan nakon što je francuski predsjednik Emanuel Makron nazvao Rusiju prijetnjom za Evropu i iznio ideju o stavljanju drugih evropskih zemalja pod francuski nuklearni kišobran, rekao je da su neki ljudi zaboravili šta se dogodilo Napoleonu, piše agencija Rojters.

Putin je mislio na francuskog cara koji je 1812. godine poveo svoju vojsku kroz Rusiju i stigao do Moskve, ali je potom bio primoran na očajničko zimsko povlačenje uz ogroman gubitak života.

„Još uvijek postoje ljudi koji žele da se vrate u Napoleonova vremena, zaboravljajući kako se to završilo,“ rekao je Putin u televizijskom obraćanju, ne pominjući Makrona po imenu.

Putin: Moramo izabrati opciju mira koja će odgovarati nama i koja će dugoročno obezbijediti mir za našu zemlju

Putin je rekao da Rusija treba da izabere mir u Ukrajini koji će obezbijediti dugoročnu sigurnost Rusije i njen održivi razvoj, prenosi agencija Rojters.

„Moramo izabrati opciju mira koja će odgovarati nama i koja će dugoročno obezbijediti mir za našu zemlju,“ rekao je Putin tokom susreta sa ženama koje su izgubile rođake u ratu.

„Ne trebamo ništa tuđe, ali svoje nećemo dati,“ naglasio je Putin.

Na pitanje majke poginulog vojnika da li će se Rusija povući, Putin je odgovorio da Rusija to ne namjerava da učini.