Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić ocijenio je da potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu.

„Prosto – nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje“, napisao je Čarapić na nalogu na mreži X.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić u intervjuu Politici kazao je da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u državi da se izbori za status koji joj pripada, odnosno da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda.

I poslanik Demokratske narodne apartije (DNP) Dragan Bojović kazao je sinoć gostujući na Prvoj TV da je ta partija vrlo zainteresovana da se pitanje dvojnog državljanstva i pitanje jezika riješe u dogledno vrijeme.

On je rekao i da ta partija neće podržati najavljenu rekonstrukciju Vlade ukoliko se ne utvrdi vremenski okvir za dvojno državljanstvo i srpski jezik.

Sa druge strane, da identitetske teme nisu prioritet ove Vlade, već ekonomija, infrastrukturni razvoj, evropske integracije i vladavina prava, saopštio je ranije danas i generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES), Boris Pejović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić izjavio je da niko ne može osporiti pravo najbrojnijoj jezičkoj zajednici u toj državi da se izbori za status koji joj pripada, a to znači, naglasio je, da srpski jezik ne može Ustavom biti tretiran kao jezik drugog reda.

„Polazeći od činjenice da je nama potrebno veliko pomirenje poslije političkih trauma raspada država u kojima smo živjeli, nesporazuma i teških političkih borbi koje smo vodili, do novih ustavnih i zakonskih rješenja treba da dođemo svi zajedno kroz dijalog i propisane procedure“, rekao je Mandić u intervjuu za beogradski list „Politika“.

Kako je naveo, „inicijativa o proglašenju srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore je proces koji traje“.

„Mi sada ulazimo u fazu otpočinjanja širokog dijaloga u svim sferama društva“, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore.

„Borba za položaj našeg jezika nije počela niti juče, niti na izborima 2023. ili 2020. već onog momenta kada je jedna parlamentarna većina 2007. donijela Ustav koji je bio suprotan realnom stanju u našoj zemlji“, rekao je Mandić.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je kako djelovanje predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika podriva institucije države Bosne i Hercegovine (BiH) i ugrožava njenu bezbjednost i stabilnost.

„Naša vlada poziva političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizujućem ponašanju“, napisao je Rubio na društvenoj mreži Iks.

Američki državni sekretar reagovao je na posljednje istupe Dodika, koji je 5. marta potpisao ukaze o proglašenju neustavnih zakona, usvojene u Narodnoj skupštini RS, kojima se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, Agencije za istrage i zaštitu – SIPA BiH i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je 7. marta privremenu mjeru i zaustavio primjenu ovih zakona.Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, te potvrđenih u državnom Domu naroda. Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.

Skupština entiteta Republika Srpska je 27. februara usvojila zakone nakon što je predsjednik RS-a nepravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.

Tužilaštvo BiH je saopštilo da od decembra 2024. godine sprovodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo „napad na ustavni poredak“.

Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na „protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije“.

Dodik je prethodno je osuđen i proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita i potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je Šmit ranije poništio, a kojima se pokušalo spriječiti sprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji RS.

Ustavni sud BIH donio je privremenu mjeru i o neprimjenjivanju Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Zahtjev je podnio Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Ovim zakonom, kojeg je usvojila Skupština RS, se, po uzoru na ruski zakon, uvodi stroga kontrola rada civilnog sektora u RS.