EKONOMIJA
NACRT KAPITALNOG BUDŽETA ZA 2024. GODINU
Za Berane budžetom 2 miliona eura, Cetinje 14, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…
U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice

Ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su “Vijesti” imale uvid, je 240 miliona eura. Od toga je za izgradnju druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijednog ukupno 605 miliona eura, u 2024. godini za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura, dok se preostali iznos sredstava iz budžeta od 150 miliona eura odnosi na oko 300 drugih projekata na državnom i lokalnom nivou.
Ovaj nacrt napravljen je na osnovu spiskova investicija koje su dostavile Uprava za kapitalne projekte, Uprava za saobraćaj, opštine i druge državne institucije. Konačni spisak je obradilo Ministarstvo finansija na osnovu konsultacije i iznosa raspoloživog novca, a poslat je na dodatno upoznavanje svim institucijama od kojih su dobijeni predlozi.
Kapitalni budžet je dio državnog budžeta. Ministar finansija Novica Vuković, prije tri dana je najavio da će Vlada predlog budžeta usvojiti naredne sedmice, nakon čega će ga poslati Skupštini na razmatranje.
Moguće je da nacrt kapitalnog budžeta bude izmijenjen u konsultacijama koje još traju, ali i na samoj sjednici Skupštine na predlog poslanika.
Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.
U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.
Za Andrijevicu je prihvaćeno šest projekata ukupne vrijednosti 930 hiljada eura, od čega se najviše odnosi na “izgradnju transfer stanice” od 650 hiljada eura, a tu su i vodovodi za Konjuhe i Trešnjevo od po 100 hiljada i početak izgradnje sportske sale sa očelivanom isplatom u 2024. godini od 55 hiljada eura.
Za Bar je predviđeno 6,3 miliona eura, od čega se četiri miliona odnose na izgradnju Komande mornarice, 617 hiljada za sanaciju mosta Ujin potok, po pola miliona za trg i šetalište u Sutomoru i fiskulturnu salu u Mrkojevićima.
Za investicije na teritoriji Bijelog Polja predviđeno je šest miliona, od čega najviše po milion i po za ski-centar Cmiljača i Đalovića pećinu, kao i po milion za rekonstrukciju puta Tomaševo Pavino Polje i sanaciju klizišta na Dobrakovu.
U Budvi su predviđene investicije od 1,6 miliona, od čega po pola miliona za modernizaciju javne rasvjete i za rekonstrukciju postrojenje za otpadne vode.
Za Cetinje je planirano 14 miliona, od čega tri miliona za nastavak rekonstrukcije puta Cetinje – Čevo – Nikšić, po milion i po za Čekanje – Čevo i unaprijeđenje gradskih saobraćajnica. Za izgradnju sportske hale na Obilića poljani je predviđeno 1,2 miliona, za rekonstrukciju vodovodne mreže milion, rekonstrukciju Vučedolske ulice 800 hiljada.
Za investicije u Danilovgradu su predložene investicije od 4,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona odnosi na izgradnju nove kasarne, po milion za Martinićki put i renoviranje i proširenje UIKS-a Spuž.
U Gusinje je predviđeno ulaganje od 680 hiljada, od čega 410 hiljada za rekonstrukciju glavne ulice, 250 hiljada za put Gusinje – Vusanje,..
Za Herceg Novi se odnose investicije od 5,8 miliona od čega milion i po za izgradnju autobuske stanice, po milion za izgradnju gondole Igalo – Ilinica i rekonstrukciju šetališta u Igalu, 850 hiljada za vodovodnu mrežu na Luštici..
U Kolašinu su predviđene investicije od 9,7 miliona, od čega je 5,5 miliona za izgradnju garaže, hidrotehničkih instalacija i druge radove na skijalištu, milion za postavljanje radara na Bjelasici.
U Kotoru od ukupno 1,4 miliona, 600 hiljada je za rekonstrukciju bolnice u Risnu, 510 hiljada za parking kod početka žičare Kotor – Lovćen,…
Za Mojkovac su predviđena 6,3 miliona, od čega dva miliona za sanaciju kritične tačke Sokolovina na putu Mojkovac – Đurđševića Tara, po milion i po za ski-centar Žarski i rekonstrukciju puta Mojkovac – Vrgodo, milion za sanaciju smetlišta Zakršnica…
Za Nikšić je predviđeno 14,9 miliona, od čega se četiri miliona odnosi na rekonstrukcije dionice puta Nikšić – Kuside i Nikšić – Jasenovo Polje, dva miliona za Jasenovo Polje – Vidrovan, milion za rekonstrukciju stadiona FK Sutjeska, 800 hiljada za RTV Nikšić, 700 hiljada za rekonstrukciju Bulevara 13. jul.
U Opštini Petnjica planirano je finansiranje tri projekta od ukupno 202 hiljade eura, od čega 182 hiljade za sanaciju klizišta Podvale, a po 10 hiljada za gradski vodovod i sanaciju korita rijeke Popče i izgradnju kanalizacije.
Na Plav se odnose investicije od 2,5 miliona eura, od čega najviše 920 hiljada za rekonstrukciju gradske saobraćajnice, 220 hiljada za radiološko odjeljenje Doma zdravlja, 120 hiljada za gradsku tržnicu.
U Pljevlja će biti uloženo sedam miliona, a najviše dva miliona za put Vrulja – Miljakovići, milion i po za tolifikaciju, po milion za rekonstrukciju kasarne i vodosnabdijevanje.
Za Plužine se odnosi 896 hiljada, od čega je 590 za više seoskih vodovoda, 260 za sportsku halu.
U Podgorici su predviđene investicije od 16 miliona, od čega po oko milion i po za izgradnju zapadne obilaznice, put Petlja – Veruša – Lopate, za kliniku za mentalno zdravlje, po milion za početak izgradnje osnovne škole u Maslinama, dogradnju Arhitektonskog fakulteta, naučno tehnološki park, rekonstrukciju Bulevara Veljka Vlahovića.
Na investicije u Rožajama se odnosi 10,7 miliona od čega 7,1 milion za rekonstrukciju puta Rožaje – Špiljani, dva miliona za ski-centar Hajla, milion za drugu fazu obilaznice.
Za Šavnik su planirane investicije od 1,1 milion od čega se 700 hiljada odnosi na sanaciju klizišta Timar, 276 za sanaciju tunela Ivica.
I za Tivat je planiran milion iz državnog budžeta, od čega 511 hiljada za rekonstrukciju puta Lepetani – Tivat kod Donje Lastve i 500 hiljada za školu i vrtić u Radovićima.
U Tuzi će biti uložena 3,2 miliona, od čega po 600 hiljada za regulaciju korita Rujele, izgradnju puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, pola miliona za bulevar Tuzi – Podgorica.
Za Ulicinj su predložene investicije od 1,6 miliona, od čega je milion za sanaciju mosta Kruče na putu Bar – Ulcinj, pola miliona za dogradnju Doma zdravlja.
Na Žabljak će biti uložen 1,1 milion. Po 400 hiljada za ski-centar i sanaciju klizišta Provalija, 260 hiljada za uređenje lokacije na ruti “Durmitorski prsten”.
Nova Opština Zeta je po prvi put u kapitalnom budžetu i to sa dvije investicije – izgradnja pijace od 520 hiljada eura i puta sa mostom do Manastira Vranjina.
Auto-put u budžetu, koštaće 650 miliona
Naredne godine počeće izgradnja druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijedna ukupno 605 miliona eura, a u 2024. godini je za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura.
Idejni projekat za dionicu od Mateševa do Andrijevice, dugu 24 kilometra, je u završnoj fazi kao i elaborat eksproprijacije zemljišta. Iz Monteputa je ranije najavljeno da će u 2024. godini pokrenuti postupak eksproprijacije zemljišta, kao i da paralelno sa tim očekuju završetak projektne dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođenje radova.
Vlada planira i da sa završenom projektnom dokumentacijom i studijom isplativosti konkuriše za novac kod fondova Evropske unije.
Prema procjenama iz 2018. godinu izgradnja ove druge dionice auto-puta koštala bi 273 miliona eura, ali je u međuvremenu došlo do rasta cijena građevinskog materijala pa je prošle godine urađena nova analiza koja je troškove izgradnje procjenila na 550 miliona eura. Izgradnja ove dionice, prema ranijim najavama, trebala bi da traje dvije do dvije i po godine. Kod Andrijevice je predviđeno uključivanje auto-puta na magistralni put Andrijevica – Berane – Bijelo Polje.
Izgradnja prve dionice od Podgorice do Mateševa, sa “zaboravljenim petljama” i naknadnim radovima koštala je oko milijardu eura.
Za Jezerine – Lubnice još 7,2 miliona, nastavak bulevara Tivat – Jaz 2,5 miliona
Za međuopštinske i projekte na državnom nivou predviđeno je 29 miliona eura za 50 projekata.
Najviše novca će otići na završetak puta Lubnice – Jezerine, gdje je predviđeno plaćanje još 7,2 miliona eura. Za ovu dionicu su već pet puta mijenjani rokovi završetka, a sada je konačni kraj predviđen za februar naredne godine. Za ovaj put do sada je plaćeno 49,2 miliona eura, što je već bilo 14 miliona više od plana.
Za nastavak izgradnje bulevara Tivat – Jaz, predviđena su dva i po miliona, dva miliona za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, milion i po za dionicu tunel Budoš – Danilovgrad, milion i po za prijekat poboljšanja bezbjednosti na državnim putevima, milion za put Čevo – Nikšić.
Po pola miliona je predviđeno za stomatološke ambulante u osnovnim i srednjim školama, i za adaptaciju jedinica Hitne medicinske pomoći.
Za pomoć opštinama u rješavanju infrastrukturnih problema planiran je iznos od 1,1 milion eura…
Za nabavku višenamjenskog broda za istraživanje mora i prateće opreme predviđen je iznos od 902 hiljade eura.
(Vijesti)
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO4 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
POLITIKA3 дана ranije(FOTO) Šta je policija oduzela iz stana Aca Đukanovića u Podgorici
HRONIKA3 сата ranijePoginuo 22-godišnji mladić u udesu na putu Kolašin – Mojkovac
HRONIKA2 дана ranijeAco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu











