Connect with us

EKONOMIJA

NACRT KAPITALNOG BUDŽETA ZA 2024. GODINU

Za Berane budžetom 2 miliona eura, Cetinje 14, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice

Berane (Ilustracija), Foto: Vijesti

Ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su “Vijesti” imale uvid, je 240 miliona eura. Od toga je za izgradnju druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijednog ukupno 605 miliona eura, u 2024. godini za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura, dok se preostali iznos sredstava iz budžeta od 150 miliona eura odnosi na oko 300 drugih projekata na državnom i lokalnom nivou.

Ovaj nacrt napravljen je na osnovu spiskova investicija koje su dostavile Uprava za kapitalne projekte, Uprava za saobraćaj, opštine i druge državne institucije. Konačni spisak je obradilo Ministarstvo finansija na osnovu konsultacije i iznosa raspoloživog novca, a poslat je na dodatno upoznavanje svim institucijama od kojih su dobijeni predlozi.

Kapitalni budžet je dio državnog budžeta. Ministar finansija Novica Vuković, prije tri dana je najavio da će Vlada predlog budžeta usvojiti naredne sedmice, nakon čega će ga poslati Skupštini na razmatranje.

Moguće je da nacrt kapitalnog budžeta bude izmijenjen u konsultacijama koje još traju, ali i na samoj sjednici Skupštine na predlog poslanika.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

Za Andrijevicu je prihvaćeno šest projekata ukupne vrijednosti 930 hiljada eura, od čega se najviše odnosi na “izgradnju transfer stanice” od 650 hiljada eura, a tu su i vodovodi za Konjuhe i Trešnjevo od po 100 hiljada i početak izgradnje sportske sale sa očelivanom isplatom u 2024. godini od 55 hiljada eura.

Za Bar je predviđeno 6,3 miliona eura, od čega se četiri miliona odnose na izgradnju Komande mornarice, 617 hiljada za sanaciju mosta Ujin potok, po pola miliona za trg i šetalište u Sutomoru i fiskulturnu salu u Mrkojevićima.

Za investicije na teritoriji Bijelog Polja predviđeno je šest miliona, od čega najviše po milion i po za ski-centar Cmiljača i Đalovića pećinu, kao i po milion za rekonstrukciju puta Tomaševo Pavino Polje i sanaciju klizišta na Dobrakovu.

U Budvi su predviđene investicije od 1,6 miliona, od čega po pola miliona za modernizaciju javne rasvjete i za rekonstrukciju postrojenje za otpadne vode.

Za Cetinje je planirano 14 miliona, od čega tri miliona za nastavak rekonstrukcije puta Cetinje – Čevo – Nikšić, po milion i po za Čekanje – Čevo i unaprijeđenje gradskih saobraćajnica. Za izgradnju sportske hale na Obilića poljani je predviđeno 1,2 miliona, za rekonstrukciju vodovodne mreže milion, rekonstrukciju Vučedolske ulice 800 hiljada.

Za investicije u Danilovgradu su predložene investicije od 4,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona odnosi na izgradnju nove kasarne, po milion za Martinićki put i renoviranje i proširenje UIKS-a Spuž.

U Gusinje je predviđeno ulaganje od 680 hiljada, od čega 410 hiljada za rekonstrukciju glavne ulice, 250 hiljada za put Gusinje – Vusanje,..

Za Herceg Novi se odnose investicije od 5,8 miliona od čega milion i po za izgradnju autobuske stanice, po milion za izgradnju gondole Igalo – Ilinica i rekonstrukciju šetališta u Igalu, 850 hiljada za vodovodnu mrežu na Luštici..

U Kolašinu su predviđene investicije od 9,7 miliona, od čega je 5,5 miliona za izgradnju garaže, hidrotehničkih instalacija i druge radove na skijalištu, milion za postavljanje radara na Bjelasici.

U Kotoru od ukupno 1,4 miliona, 600 hiljada je za rekonstrukciju bolnice u Risnu, 510 hiljada za parking kod početka žičare Kotor – Lovćen,…

Za Mojkovac su predviđena 6,3 miliona, od čega dva miliona za sanaciju kritične tačke Sokolovina na putu Mojkovac – Đurđševića Tara, po milion i po za ski-centar Žarski i rekonstrukciju puta Mojkovac – Vrgodo, milion za sanaciju smetlišta Zakršnica…

Za Nikšić je predviđeno 14,9 miliona, od čega se četiri miliona odnosi na rekonstrukcije dionice puta Nikšić – Kuside i Nikšić – Jasenovo Polje, dva miliona za Jasenovo Polje – Vidrovan, milion za rekonstrukciju stadiona FK Sutjeska, 800 hiljada za RTV Nikšić, 700 hiljada za rekonstrukciju Bulevara 13. jul.

U Opštini Petnjica planirano je finansiranje tri projekta od ukupno 202 hiljade eura, od čega 182 hiljade za sanaciju klizišta Podvale, a po 10 hiljada za gradski vodovod i sanaciju korita rijeke Popče i izgradnju kanalizacije.

Na Plav se odnose investicije od 2,5 miliona eura, od čega najviše 920 hiljada za rekonstrukciju gradske saobraćajnice, 220 hiljada za radiološko odjeljenje Doma zdravlja, 120 hiljada za gradsku tržnicu.

U Pljevlja će biti uloženo sedam miliona, a najviše dva miliona za put Vrulja – Miljakovići, milion i po za tolifikaciju, po milion za rekonstrukciju kasarne i vodosnabdijevanje.

Za Plužine se odnosi 896 hiljada, od čega je 590 za više seoskih vodovoda, 260 za sportsku halu.

U Podgorici su predviđene investicije od 16 miliona, od čega po oko milion i po za izgradnju zapadne obilaznice, put Petlja – Veruša – Lopate, za kliniku za mentalno zdravlje, po milion za početak izgradnje osnovne škole u Maslinama, dogradnju Arhitektonskog fakulteta, naučno tehnološki park, rekonstrukciju Bulevara Veljka Vlahovića.

Na investicije u Rožajama se odnosi 10,7 miliona od čega 7,1 milion za rekonstrukciju puta Rožaje – Špiljani, dva miliona za ski-centar Hajla, milion za drugu fazu obilaznice.

Za Šavnik su planirane investicije od 1,1 milion od čega se 700 hiljada odnosi na sanaciju klizišta Timar, 276 za sanaciju tunela Ivica.

I za Tivat je planiran milion iz državnog budžeta, od čega 511 hiljada za rekonstrukciju puta Lepetani – Tivat kod Donje Lastve i 500 hiljada za školu i vrtić u Radovićima.

U Tuzi će biti uložena 3,2 miliona, od čega po 600 hiljada za regulaciju korita Rujele, izgradnju puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, pola miliona za bulevar Tuzi – Podgorica.

Za Ulicinj su predložene investicije od 1,6 miliona, od čega je milion za sanaciju mosta Kruče na putu Bar – Ulcinj, pola miliona za dogradnju Doma zdravlja.

Na Žabljak će biti uložen 1,1 milion. Po 400 hiljada za ski-centar i sanaciju klizišta Provalija, 260 hiljada za uređenje lokacije na ruti “Durmitorski prsten”.

Nova Opština Zeta je po prvi put u kapitalnom budžetu i to sa dvije investicije – izgradnja pijace od 520 hiljada eura i puta sa mostom do Manastira Vranjina.

Auto-put u budžetu, koštaće 650 miliona

Naredne godine počeće izgradnja druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijedna ukupno 605 miliona eura, a u 2024. godini je za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura.

Idejni projekat za dionicu od Mateševa do Andrijevice, dugu 24 kilometra, je u završnoj fazi kao i elaborat eksproprijacije zemljišta. Iz Monteputa je ranije najavljeno da će u 2024. godini pokrenuti postupak eksproprijacije zemljišta, kao i da paralelno sa tim očekuju završetak projektne dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođenje radova.

Vlada planira i da sa završenom projektnom dokumentacijom i studijom isplativosti konkuriše za novac kod fondova Evropske unije.

Prema procjenama iz 2018. godinu izgradnja ove druge dionice auto-puta koštala bi 273 miliona eura, ali je u međuvremenu došlo do rasta cijena građevinskog materijala pa je prošle godine urađena nova analiza koja je troškove izgradnje procjenila na 550 miliona eura. Izgradnja ove dionice, prema ranijim najavama, trebala bi da traje dvije do dvije i po godine. Kod Andrijevice je predviđeno uključivanje auto-puta na magistralni put Andrijevica – Berane – Bijelo Polje.

Izgradnja prve dionice od Podgorice do Mateševa, sa “zaboravljenim petljama” i naknadnim radovima koštala je oko milijardu eura.

Za Jezerine – Lubnice još 7,2 miliona, nastavak bulevara Tivat – Jaz 2,5 miliona

Za međuopštinske i projekte na državnom nivou predviđeno je 29 miliona eura za 50 projekata.

Najviše novca će otići na završetak puta Lubnice – Jezerine, gdje je predviđeno plaćanje još 7,2 miliona eura. Za ovu dionicu su već pet puta mijenjani rokovi završetka, a sada je konačni kraj predviđen za februar naredne godine. Za ovaj put do sada je plaćeno 49,2 miliona eura, što je već bilo 14 miliona više od plana.

Za nastavak izgradnje bulevara Tivat – Jaz, predviđena su dva i po miliona, dva miliona za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, milion i po za dionicu tunel Budoš – Danilovgrad, milion i po za prijekat poboljšanja bezbjednosti na državnim putevima, milion za put Čevo – Nikšić.

Po pola miliona je predviđeno za stomatološke ambulante u osnovnim i srednjim školama, i za adaptaciju jedinica Hitne medicinske pomoći.

Za pomoć opštinama u rješavanju infrastrukturnih problema planiran je iznos od 1,1 milion eura…

Za nabavku višenamjenskog broda za istraživanje mora i prateće opreme predviđen je iznos od 902 hiljade eura.

(Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije