Connect with us

DRUŠTVO

GOTOVO TREĆINA UČENIKA KONZUMIRA ALKOHOL

U Crnoj Gori pet puta više kladionica nego škola: Đacima više do kocke i pića nego do nastave

Po zvaničnim podacima, registrovano je preko 1.000 kladionica, od kojih su neke i u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova. Uz to, imamo 219 osnovnih i srednjih škola, od čega 19 škola sa samo jednim đakom. Čini se, kladionice i kafane na svakom koraku, a samo osam pozorišta i kulturnih centara

Foto: pixabay

U Crnoj Gori postoji pet puta više kladionica nego škola, a prema nedavnom istraživanju gotovo trećina crnogorskih učenika konzumira alkoholna pića. Po zvaničnim podacima, registrovano je preko 1.000 kladionica, od kojih su neke i u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova. Uz to, imamo 219 osnovnih i srednjih škola, od čega 19 škola sa samo jednim đakom. Čini se, kladionice i kafane na svakom koraku, a samo osam pozorišta i kulturnih centara. Prema procjenama inspekcije, samo u Podgorici ima oko 1. 300 ugostiteljskih objekata.

Sagovornici Portala RTCG kažu da sve to svjedoči o složenom stanju u crnogorskom društvu, te da država malo toga čini da spriječi da kocka i piće budu popularniji među učenicima od udžbenika i školskih časova. Ideja koju je plasirao Albanski forum, dio vladajuće koalicije o zabrani kladionica, još nije zaživjela, i ne zna se kada će doći na dnevni red.

Crnogorski 15-godišnjaci, inače, imaju lošije znanje iz matematike, čitanja i prirodnih nauka nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka, rezultati su nedavnog PISA testiranja.

Govoreći za naš portal, Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji kaže da same kladionice nijesu prepreka za razvijanje obrazovnih i kulturnih institucija koje nedostaju.

„Ono što zabrinjava, a o čemu smo već pričali jeste blizina kladionica obrazovnim ustanovama to jest, nepoštovanje zakonske regulative koliko bi kladionice trebale da budu udaljene od škole“, navodi ona.

Objašnjava da djeca u zavisnosti od opštine u kojoj žive imaju jako malo, ili nemaju, institucije koje bi zadovoljile njihovu potrebu za razvojem, učenjem i obrazovanjem.

„S druge strane imamo mnogo kladionica, kafića i to jeste slika okruženja u kojem živimo“, ističe Žunjić.

Foto: pixabay

Crnogorski učenici imaju znatno niži nivo znanja iz sva tri predmeta nego što je procenat u zemljama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – 27 procenata niži iz čitanja, 29 procenata iz matematike, a 31 procenat iz prirodnih nauka.

Direktor OŠ „Sutjeska“ iz Podgorice Ljubo Ćeranić navodi da je zabrinjavajući podatak da je u našoj zemlji dostupnost, a i količina prostora gdje se nude igre na sreću, toliko naglašena u odnosu na obrazovanje i kulturološke programe koji treba da nam budu primarni u razvoju budućih naraštaja.

„Ako razmišljamo racionalno, konzumacija tih sadržaja koji oni nude stvar je izbora svakog pojedinca. Kao cjelokupno društvo smo zakazali, i zapravo dajemo negativan primjer omladini koja su, bezmalo, konzumenti istih“, kaže direktor.

Ćeranić naglašava važnost podizanja nivoa svijesti o važnosti obrazovanja i kulture u narednom periodu, kao i ulaganje.

Foto: pixabay

Maturanti su u aprilu 2023. godine na mobilnoj aplikaciji Vajber razmjenjivali testove i rješenja ispitnih pitanja, nakon čega je tužilaštvo počelo da se bavi slučajem. Više od 500 maturanata iz Crne Gore je dva mjeseca kasnije diskvalifikovano na eksternom testu iz jednog od predmeta jer su, prema ocjeni Komisije Ispitnog centra, prepisivali.

Direktor OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice Zoran Đukić kaže za naš portal da pomenute brojke pokazuju šta je prioritet.

„Nadam se da će zaživjeti pravni sistem pri selekciji najboljih kadrova, zdrava konkurencija tržišta rada, širenje granica tržišta rada, te profit zdravog kapitala i drugo“, ističe Đukić.

Upkos opštim lošijim rezultatima, dio crnogorskih škola pokazao je rezultate iznad prosjeka OECD, pa slika o crnogorskom školstvu i nije sasvim sumorna.

Konsultant za međunarodne odnose Marko Begović kaže za RTCG da se radi o kompleksnom problemu koji je svojevrsna refleksija pravno-političkog i institucionalnog kapaciteta Crne Gore.

„Imajući u vidu da je priređivača igara na sreću, to jest, njihovih ekspozitura značajno više nego vaspitno-obrazovnih institucija, to dovoljno govori o stanju u crnogorskom društvu. Ovome bi trebalo dodati i činjenicu da je institucionalna kontrola nad priređivačima igrača na sreću u virtuelnom prostoru skoro nepostojeća, što nosi sa sobom ozbiljne bezbjednosne rizike. Rijetko se poštuje zakonski minimum o fizičkoj udaljenosti kladionica i povezanih igara na sreću od školskih ustanova, pa su djeca u kontinuitetu izložena negativnom uticaju sa nesagledivim posljedicama. Konkretno, prije par godine ADP Zid je informisao javnost da se blizu 70% mladih teritorije Podgorice kocka“, kazao je Begović.

Naglašava da je rasprostranjenost kockanja među mladima u direktnoj vezi sa urušenom obrazovnom politikom i sistemom koji postoji samo na papiru. Ističe da se nastavni planovi i programi, koji najčešće ne odražavaju mjere i potrebe učenika, uobičajeno i ne realizuju.

„Fokus je na ispunjavanju forme i prebacivanje odgovornosti na roditelje da organizovanjem vannastavnih aktivnosti djeci obezbijede osnovne uslove za adekvatno sazrijevanje. No, imajući u vidu složenu ekonomsku situaciju u dužem vremenskom periodu, većina roditelja nije u prilici da djeci obezbijedi minimum. Tom začaranom krugu bi trebalo pridodati loše rukovođenje Ministarstva finansija i nadležne uprave u kontinuitetu, koji izbjegavaju da urede ovu oblast na način što će bitno ograničiti priređivače igara na sreću, ali ne i onemogućiti njihov rad“, kazao je Begović.

Takođe, Begović ističe da Crna Gora nije pristupila ključnim konvencijama o namještanju sportskih rezultata uz višegodišnja upozorenja iz Komiteta Monival Savjeta Evrope ali i Radne grupe FATF G20, što dovoljno govori o slabostima sistema javne uprave, pa je pred novom vladom ozbiljan izazov da isporuči konkretne rezultate.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije