Connect with us

EKONOMIJA

REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE

Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.

Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?

Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.

Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?

U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.

Bez čega, onda, ostaju Beranci?

Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.

Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?

To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.

Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?

Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.

Da li smo spremni projektima?

Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.

Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?

Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?

Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.

U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?

Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije