Connect with us

EKONOMIJA

REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE

Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.

Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?

Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.

Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?

U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.

Bez čega, onda, ostaju Beranci?

Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.

Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?

To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.

Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?

Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.

Da li smo spremni projektima?

Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.

Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?

Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?

Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.

U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?

Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Trgovine neće raditi 1. i 2. maja

Poručuju da za nepoštovanje slijede kazne

Foto: Berane online

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) podsjetili su sve privredne subjekte koji se bave trgovinom da ne mogu obavljati svoju djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak.

„Podsjećamo sve privredne subjekte, koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo, da u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini ne mogu obavljati djelatnost tokom Praznika rada koji obuhvata 1. i 2. maj odnosno srijedu i četvrtak“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Napominju da i tokom vjerskih, državnih i drugih praznika trgovina na veliko i trgovina na malo može se obavljati u:

apotekama;

specijalizovanim prodavnicama ili kioscima za prodaju hljeba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme;

benzinskim stanicama i prodavnicama za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica;

pijacama;

štandovima – tezgama, vitrinama i
automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama;

prodavnicama, kioscima i automatima smještenim unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka;

štandovima i kioscima u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela;

skladištima za trgovinu na veliko.

„Ističemo da su za nepoštovanje pomenutih obaveza predviđene novčane kazne i zatvaranje objekata za dane u kojima nije dozvoljen rad i ovim putem apelujemo na privredne subjekte da poštovanjem propisanih obaveza daju svoj doprinos potpunoj primjeni zakona“, navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kazali su i da će pored Call centra 080555555 za prijavu neregularnosti, građanima na raspolaganju tokom prazničnih dana biti i dežurni inspektori.

Kontakt telefoni dežurnih inspektora:

Srđan Simović 068881797, Podgorica
Milan Petrović 068872715, Podgorica
Jasmina Tuzović 068808874, Podgorica
Svetlana Veljić 067820525, Bar
Darka Radulović 068826546, Bar
Olga Bulatović 067620081, Ulcinj

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije