Connect with us

EKONOMIJA

REAGOVANJE POTPREDSJEDNIKA OPŠTINE BERANE

Ćulafić: Ponižavajući kapitalni budžet za Berane

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva od 2 miliona eura, dok su za Cetinje 14 milliona, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

Podgoričke „Vijesti“ objavile su juče informaciju da je ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su imale uvid, 240 miliona eura.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

Podsjetimo, za Berane su nacrtom kapitalnog budžeta predviđena sredstva za investicije u iznosu od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

S obzirom da su izdvajanja iz kapitalnog budžeta, primjera radi, za Cetinje 14 milliona eura, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…, odnosno daleko veća od sredstava opredijeljenih za Opštinu Berane kontaktirali smo ovu lokalnu samoupravu i na pitanja Portala Berane online je odgovore dao potpredsjednik opštine Damjan Ćulafić.

Juče se u medijima pojavila vijest dobijena, kako se navodi, iz Ministarstva finansija, o Nacrtu kapitalnog budžeta, koji će biti integralni dio Predloga zakona o budžetu za 2024. godinu. Spominje se da je za Berane opredijeljeno dva miliona evra. Kako komentarišete ove medijske navode?

Prije svega treba biti oprezan, jer je u pitanju, kako ste primijetili ispravno, medijski navod, premda, ako se uzme u obzir ozbiljnost medija koji je prvi prenio ove informacije, sumnjam da ima prostora da se vjeruje da je drugačije stanje u Nacrtu kapitalnog budžeta Crne Gore. Kao potpredsjednik Opštine Berane mogu konkretno da kažem da sam ovakvu odluku ipak najmanje očekivao. Ukoliko bi ovakav nacrt bio pretočen u Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu, koji bi Vlada Crne Gore uputila Skupštini na usvajanje, onda bih dobio jasan dojam da je aktuelna Vlada prema Beranama otpočela odnos gori nego što ga je DPS imao svojevremeno.

Da li je Opština Berane slala Predlog za kapitalni budžet za 2024. godinu? Da li je predlog u bilo čemu usvojen?

U Beranama je prošle godine formirana nova lokalna vlast. Stanje koje smo u ovoj oblasti zatekli je vjerujem opštepoznato, jer sam o tome više puta javno govorio. Od nepostojanja projektno-tehničke dokumentacije, preko geodetskih podloga starih preko 40 godina i planova starih u formalnom smislu u prosjeku gotovo 12 godina, pa do enormne zaduženosti na nivou dva i po godišnja budžeta, i bez prostora za kapitalna ulaganja iz sopstvenih materijalnih snaga. Međutim, aktivnost u prethodnih godinu i po dana je bila takva da danas radimo na gotovo 70 infrastrukturnih projekata, od kojih je preko 20 apsolutno spremno za realizaciju. Konkretno, za 2024. godnu smo poslali predlog za kapitalni budžet, i taj predlog sadrži 9 novih projekata, čija je predračunska vrijednost 7 miliona evra. Dakle, čitajući nacrt budžeta o kom je govoreno prethodna dva dana u medijima, dobijamo zaključak da apsolutno nijedan projekat nije usvojen niti će biti podržan od strane Vlade Crne Gore.

Bez čega, onda, ostaju Beranci?

Pa konkretno po informacijama koje trenutno u medijima kolaju Berane ostaje bez suštinski važnih infrastrukturnih projekata. Ukoliko sve ovako ostane onda 2500 građana naselja Lužac ostaje bez kanalizacione mreže, građani Buča, Police, Dapsića i Pešaca ostaju bez vodovodne mreže, nastavak obilaznice sa regulacijom makve ostaje samo naša potreba i na taj način se ne doprinosi očuvanju životne sredine niti se saobraćajni problemi u centru grada rješavaju, bez nove kanalizacije ostaće i mještani Donjeg Taluma, neće biti ni dvije značajne saobraćajnice (jedna, od marketa „Idea“ do postojeće obilaznice, i, druga, saobraćajnica ka Novom vrtiću), ali ponajveći hendikep ostaje činjenica da ni u 2024. godini nećemo moći da gradimo Novo gradsko groblje sa pristupnom saobraćajnicom.
Ono što posebno ostavlja gorak utisak je činjenica da ćemo i u 2024. godini imati katkad probleme sa pijaćom vodom, jer nije podržan ni naš projekat prečišćivača pijaće vode na vodoizvorištu „Merića vrelo“, iako je amandmanskim djelovanjem za 2023. godinu bio predviđen.

Koliko je Beranama u finansijskom smislu oduzeto za 2024. godinu?

To možemo sagledavati na dva načina. Prvi, ako se uzme u obzir predračunska vrijednost projekata koji su na listi Nacrta budžeta, ona iznosi oko 35 mil evra. Od toga je nacrtom opredijeljeno 2 miliona evra. Dakle, velika nesrazmjera. Međutim, iz razloga korektnog odnosa prema centralnoj državnoj vlasti smatram da stvari treba posmatrati na drugi način. On podrazumijeva samjeravanje predračunske vrijednosti 9 projekata koje smo predlogom kandidovali (koja kumulativno iznosi 7 miliona evra), plus projekti koji su u budžet 2023. godine uvršteni amandmanskim djelovanjem poslanika. Tih kapitalnih projekata ima 6 i njihova predračunska vrijednost je, takođe, oko 7 miliona evra. Dakle, ako bismo sagledali ono što je budžet iz 2023. godine predviđao i ono što je kao apsolutno argumentovan predlog predato od strane Opštine Berane, onda dolazimo do zaključka da je Vlada Crne Gore, odnosno Ministarstvo finansija, Nacrtom kapitalnog budžeta za 2024. godinu Berane zakinulo za oko 12 miliona evra.

Zašto smatrate da Beranama pripada ulaganje?

Ja mislim da činjenica da je zapostavljeno decenijama može biti dovoljan odgovor. Ipak, hajde da se sklonimo sa terena političke propagande i dođemo na teren činjenica. Prvo, podaci Uprave prihoda i carina pokazuju da je poreskom politikom država Crna Gora samo od beranskih privrednika u prethodnih 11 godina naplatila preko 180 miliona evra poreza. Dakle, samo od privrednika čije je sjedište registrovano u Beranama! Šta se od toga Beranama vratilo za tih 11 godina? Dakle, ne očekujemo nikakvu milostonju niti nam treba. Beranama samo treba da se vrati što je od Berana uzeto. Jer niko od Beranaca ne plaća porez da bi lijepo izgledao neki drugi grad u državi, i da bi dostojansveno živjeli žitelji drugih gradova a ne Berana.

Da li smo spremni projektima?

Itekako. Mislim da nije u skorijoj prošlosti bilo trenutka kada je Opština Berane bila spremnija za saradnju sa Vladom Crne Gore i za generalni razvoj grada. Idemo redom. Kompletan rad smo zasnovali na razvojnoj politici koju predviđaju strateška dokumenta države, a posebno na Platformi ekonomskog oporavka 2020-2026. godine, koja kanališe ekonomski razvoj ulaganjem u infrastrukturu. Vođeni ovom politikom države, aktivirali smo se i do sada postigli da je u Beranama na snazi preko 20 strateških lokalnih dokumenata, da na stolu imamo oko 70 projekata, da relativno tolerišemo višemjesečnu saobraćajnu izolovanost grada iako je stanovništvo Berana opravdano vrlo nezadovoljno zbog toga, dakle stvorili smo sve preduslove za plodnu saradnju, ali odluka koja se odnosi na Nacrt državnog budžeta je obesmislila kompletan rad.

Postavlja se pitanje šta su ima li skrivenih motiva u ovakvom tretmanu i koji su? Da li neko, možda, želi političku nestabilnost u Beranama? Da li će ulaganja ići u zavisnosti od resora koje neko u vladi pokriva? Ima li političke osvete Beranama, najavljene prije godinu i po? Ili je, pak, po srijedi kontinuitet u višedecenijskom neprijateljskom odnosu prema gradu koji je do sada bio jedina luča slobode u svim teškim vremenima? Mislim da Vlada Crne Gore, a posebno premijer i ministar finansija, treba Berancima da pojasne mnogo toga. Jer, vidite, da nismo spremni za rad, ne bih se, lično, makar, ni oglašavao. Ali s obzirom da je stepen naše spremnosti na najvišem nivou, mislim da ovakav ponižavajući odnos ne smijem da prihvatim ćuteći! Uostalom, ako sve bude kako je najavljeno, postavlja se pitanje šta bi sa premijerovom pričom o razvoju ekonomije ulaganjem u kapitalne projekte?

Ostajete li otvoreni za saradnju sa Vladom Crne Gore?

Naravno. I na počeku sam Vam rekao da treba biti oprezan sa informacijom koja se u medijima pojavila. Ja želim da vjerujem da ima prostora da se odnos prema Beranama promijeni do formiranja konačnog Predloga zakona o budžetu koji će, kako je najavljeno, u toku sljedeće nedjelje biti utvrđen i upućen Skupštini na razmatranje i usvajanje. Dakle, svega je nekoliko dana ostalo za slanje poruke da je ovoj Vladi stalo do sjevera i, konkretno, Berana, do grada u kom se luča borbe protiv političkog tirjanstva začela i zahvaljujući kojoj mnogi danas u toj istoj Vladi i sjede.

U izradi je Strateški plan razvoja Berana. Koliko projekata planirate i koje biste strateške projekte istakli?

Tako je. Biće to plan razvoja zamišljen na period od 7 godina. Ne znamo konačan broj projekata, ali svi će biti u funkciji opšteg razvoja Berana. Meni su posebno važni projekti od velikog strateškog značaja: nove geodetske podloge za oko 200 hektara zemlje pod DUP-om, izrada preko 20 modernih detaljnih urbanističkih planova, novi most koji će spojiti lijevu i desnu obalu Lima, priključne saobraćajnice auto-putu i tome slično. Ipak, moram potcrtati, ukoliko podrška centralne državne vlasti bude kako se nacrtom novog budžeta najavljuje, besmisleno je bilo šta, uopšte, raditi.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije