Connect with us

EKONOMIJA

NACRT KAPITALNOG BUDŽETA ZA 2024. GODINU

Za Berane budžetom 2 miliona eura, Cetinje 14, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice

Berane (Ilustracija), Foto: Vijesti

Ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su “Vijesti” imale uvid, je 240 miliona eura. Od toga je za izgradnju druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijednog ukupno 605 miliona eura, u 2024. godini za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura, dok se preostali iznos sredstava iz budžeta od 150 miliona eura odnosi na oko 300 drugih projekata na državnom i lokalnom nivou.

Ovaj nacrt napravljen je na osnovu spiskova investicija koje su dostavile Uprava za kapitalne projekte, Uprava za saobraćaj, opštine i druge državne institucije. Konačni spisak je obradilo Ministarstvo finansija na osnovu konsultacije i iznosa raspoloživog novca, a poslat je na dodatno upoznavanje svim institucijama od kojih su dobijeni predlozi.

Kapitalni budžet je dio državnog budžeta. Ministar finansija Novica Vuković, prije tri dana je najavio da će Vlada predlog budžeta usvojiti naredne sedmice, nakon čega će ga poslati Skupštini na razmatranje.

Moguće je da nacrt kapitalnog budžeta bude izmijenjen u konsultacijama koje još traju, ali i na samoj sjednici Skupštine na predlog poslanika.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

Za Andrijevicu je prihvaćeno šest projekata ukupne vrijednosti 930 hiljada eura, od čega se najviše odnosi na “izgradnju transfer stanice” od 650 hiljada eura, a tu su i vodovodi za Konjuhe i Trešnjevo od po 100 hiljada i početak izgradnje sportske sale sa očelivanom isplatom u 2024. godini od 55 hiljada eura.

Za Bar je predviđeno 6,3 miliona eura, od čega se četiri miliona odnose na izgradnju Komande mornarice, 617 hiljada za sanaciju mosta Ujin potok, po pola miliona za trg i šetalište u Sutomoru i fiskulturnu salu u Mrkojevićima.

Za investicije na teritoriji Bijelog Polja predviđeno je šest miliona, od čega najviše po milion i po za ski-centar Cmiljača i Đalovića pećinu, kao i po milion za rekonstrukciju puta Tomaševo Pavino Polje i sanaciju klizišta na Dobrakovu.

U Budvi su predviđene investicije od 1,6 miliona, od čega po pola miliona za modernizaciju javne rasvjete i za rekonstrukciju postrojenje za otpadne vode.

Za Cetinje je planirano 14 miliona, od čega tri miliona za nastavak rekonstrukcije puta Cetinje – Čevo – Nikšić, po milion i po za Čekanje – Čevo i unaprijeđenje gradskih saobraćajnica. Za izgradnju sportske hale na Obilića poljani je predviđeno 1,2 miliona, za rekonstrukciju vodovodne mreže milion, rekonstrukciju Vučedolske ulice 800 hiljada.

Za investicije u Danilovgradu su predložene investicije od 4,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona odnosi na izgradnju nove kasarne, po milion za Martinićki put i renoviranje i proširenje UIKS-a Spuž.

U Gusinje je predviđeno ulaganje od 680 hiljada, od čega 410 hiljada za rekonstrukciju glavne ulice, 250 hiljada za put Gusinje – Vusanje,..

Za Herceg Novi se odnose investicije od 5,8 miliona od čega milion i po za izgradnju autobuske stanice, po milion za izgradnju gondole Igalo – Ilinica i rekonstrukciju šetališta u Igalu, 850 hiljada za vodovodnu mrežu na Luštici..

U Kolašinu su predviđene investicije od 9,7 miliona, od čega je 5,5 miliona za izgradnju garaže, hidrotehničkih instalacija i druge radove na skijalištu, milion za postavljanje radara na Bjelasici.

U Kotoru od ukupno 1,4 miliona, 600 hiljada je za rekonstrukciju bolnice u Risnu, 510 hiljada za parking kod početka žičare Kotor – Lovćen,…

Za Mojkovac su predviđena 6,3 miliona, od čega dva miliona za sanaciju kritične tačke Sokolovina na putu Mojkovac – Đurđševića Tara, po milion i po za ski-centar Žarski i rekonstrukciju puta Mojkovac – Vrgodo, milion za sanaciju smetlišta Zakršnica…

Za Nikšić je predviđeno 14,9 miliona, od čega se četiri miliona odnosi na rekonstrukcije dionice puta Nikšić – Kuside i Nikšić – Jasenovo Polje, dva miliona za Jasenovo Polje – Vidrovan, milion za rekonstrukciju stadiona FK Sutjeska, 800 hiljada za RTV Nikšić, 700 hiljada za rekonstrukciju Bulevara 13. jul.

U Opštini Petnjica planirano je finansiranje tri projekta od ukupno 202 hiljade eura, od čega 182 hiljade za sanaciju klizišta Podvale, a po 10 hiljada za gradski vodovod i sanaciju korita rijeke Popče i izgradnju kanalizacije.

Na Plav se odnose investicije od 2,5 miliona eura, od čega najviše 920 hiljada za rekonstrukciju gradske saobraćajnice, 220 hiljada za radiološko odjeljenje Doma zdravlja, 120 hiljada za gradsku tržnicu.

U Pljevlja će biti uloženo sedam miliona, a najviše dva miliona za put Vrulja – Miljakovići, milion i po za tolifikaciju, po milion za rekonstrukciju kasarne i vodosnabdijevanje.

Za Plužine se odnosi 896 hiljada, od čega je 590 za više seoskih vodovoda, 260 za sportsku halu.

U Podgorici su predviđene investicije od 16 miliona, od čega po oko milion i po za izgradnju zapadne obilaznice, put Petlja – Veruša – Lopate, za kliniku za mentalno zdravlje, po milion za početak izgradnje osnovne škole u Maslinama, dogradnju Arhitektonskog fakulteta, naučno tehnološki park, rekonstrukciju Bulevara Veljka Vlahovića.

Na investicije u Rožajama se odnosi 10,7 miliona od čega 7,1 milion za rekonstrukciju puta Rožaje – Špiljani, dva miliona za ski-centar Hajla, milion za drugu fazu obilaznice.

Za Šavnik su planirane investicije od 1,1 milion od čega se 700 hiljada odnosi na sanaciju klizišta Timar, 276 za sanaciju tunela Ivica.

I za Tivat je planiran milion iz državnog budžeta, od čega 511 hiljada za rekonstrukciju puta Lepetani – Tivat kod Donje Lastve i 500 hiljada za školu i vrtić u Radovićima.

U Tuzi će biti uložena 3,2 miliona, od čega po 600 hiljada za regulaciju korita Rujele, izgradnju puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, pola miliona za bulevar Tuzi – Podgorica.

Za Ulicinj su predložene investicije od 1,6 miliona, od čega je milion za sanaciju mosta Kruče na putu Bar – Ulcinj, pola miliona za dogradnju Doma zdravlja.

Na Žabljak će biti uložen 1,1 milion. Po 400 hiljada za ski-centar i sanaciju klizišta Provalija, 260 hiljada za uređenje lokacije na ruti “Durmitorski prsten”.

Nova Opština Zeta je po prvi put u kapitalnom budžetu i to sa dvije investicije – izgradnja pijace od 520 hiljada eura i puta sa mostom do Manastira Vranjina.

Auto-put u budžetu, koštaće 650 miliona

Naredne godine počeće izgradnja druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijedna ukupno 605 miliona eura, a u 2024. godini je za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura.

Idejni projekat za dionicu od Mateševa do Andrijevice, dugu 24 kilometra, je u završnoj fazi kao i elaborat eksproprijacije zemljišta. Iz Monteputa je ranije najavljeno da će u 2024. godini pokrenuti postupak eksproprijacije zemljišta, kao i da paralelno sa tim očekuju završetak projektne dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođenje radova.

Vlada planira i da sa završenom projektnom dokumentacijom i studijom isplativosti konkuriše za novac kod fondova Evropske unije.

Prema procjenama iz 2018. godinu izgradnja ove druge dionice auto-puta koštala bi 273 miliona eura, ali je u međuvremenu došlo do rasta cijena građevinskog materijala pa je prošle godine urađena nova analiza koja je troškove izgradnje procjenila na 550 miliona eura. Izgradnja ove dionice, prema ranijim najavama, trebala bi da traje dvije do dvije i po godine. Kod Andrijevice je predviđeno uključivanje auto-puta na magistralni put Andrijevica – Berane – Bijelo Polje.

Izgradnja prve dionice od Podgorice do Mateševa, sa “zaboravljenim petljama” i naknadnim radovima koštala je oko milijardu eura.

Za Jezerine – Lubnice još 7,2 miliona, nastavak bulevara Tivat – Jaz 2,5 miliona

Za međuopštinske i projekte na državnom nivou predviđeno je 29 miliona eura za 50 projekata.

Najviše novca će otići na završetak puta Lubnice – Jezerine, gdje je predviđeno plaćanje još 7,2 miliona eura. Za ovu dionicu su već pet puta mijenjani rokovi završetka, a sada je konačni kraj predviđen za februar naredne godine. Za ovaj put do sada je plaćeno 49,2 miliona eura, što je već bilo 14 miliona više od plana.

Za nastavak izgradnje bulevara Tivat – Jaz, predviđena su dva i po miliona, dva miliona za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, milion i po za dionicu tunel Budoš – Danilovgrad, milion i po za prijekat poboljšanja bezbjednosti na državnim putevima, milion za put Čevo – Nikšić.

Po pola miliona je predviđeno za stomatološke ambulante u osnovnim i srednjim školama, i za adaptaciju jedinica Hitne medicinske pomoći.

Za pomoć opštinama u rješavanju infrastrukturnih problema planiran je iznos od 1,1 milion eura…

Za nabavku višenamjenskog broda za istraživanje mora i prateće opreme predviđen je iznos od 902 hiljade eura.

(Vijesti)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije