Connect with us

EKONOMIJA

NACRT KAPITALNOG BUDŽETA ZA 2024. GODINU

Za Berane budžetom 2 miliona eura, Cetinje 14, Rožaje 10,7, Mojkovac 6,3, Bijelo Polje 6, Tuzi 3,2…

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice

Berane (Ilustracija), Foto: Vijesti

Ukupna vrijednost kapitalnog budžeta za 2024. godinu, prema nacrtu u koji su “Vijesti” imale uvid, je 240 miliona eura. Od toga je za izgradnju druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijednog ukupno 605 miliona eura, u 2024. godini za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura, dok se preostali iznos sredstava iz budžeta od 150 miliona eura odnosi na oko 300 drugih projekata na državnom i lokalnom nivou.

Ovaj nacrt napravljen je na osnovu spiskova investicija koje su dostavile Uprava za kapitalne projekte, Uprava za saobraćaj, opštine i druge državne institucije. Konačni spisak je obradilo Ministarstvo finansija na osnovu konsultacije i iznosa raspoloživog novca, a poslat je na dodatno upoznavanje svim institucijama od kojih su dobijeni predlozi.

Kapitalni budžet je dio državnog budžeta. Ministar finansija Novica Vuković, prije tri dana je najavio da će Vlada predlog budžeta usvojiti naredne sedmice, nakon čega će ga poslati Skupštini na razmatranje.

Moguće je da nacrt kapitalnog budžeta bude izmijenjen u konsultacijama koje još traju, ali i na samoj sjednici Skupštine na predlog poslanika.

Prema podacima iz ovog nacrta, 121 milion je predviđen za projekte po opštinama, 90 miliona za auto-put i 29 miliona za međuopštinske i projekte koji se realizuju na državnom nivou.

U Beranama su planirane investicije od dva miliona eura, od čega najviše za rekonstrukciju i dogradnju Doma zdravlja od 550 hiljada eura, novu gradsku saobraćajnicu pola miliona, po 200 hiljada za područno odjeljenje škole u Donjim Lugama i rekonstrukciju Opšte bolnice.

Za Andrijevicu je prihvaćeno šest projekata ukupne vrijednosti 930 hiljada eura, od čega se najviše odnosi na “izgradnju transfer stanice” od 650 hiljada eura, a tu su i vodovodi za Konjuhe i Trešnjevo od po 100 hiljada i početak izgradnje sportske sale sa očelivanom isplatom u 2024. godini od 55 hiljada eura.

Za Bar je predviđeno 6,3 miliona eura, od čega se četiri miliona odnose na izgradnju Komande mornarice, 617 hiljada za sanaciju mosta Ujin potok, po pola miliona za trg i šetalište u Sutomoru i fiskulturnu salu u Mrkojevićima.

Za investicije na teritoriji Bijelog Polja predviđeno je šest miliona, od čega najviše po milion i po za ski-centar Cmiljača i Đalovića pećinu, kao i po milion za rekonstrukciju puta Tomaševo Pavino Polje i sanaciju klizišta na Dobrakovu.

U Budvi su predviđene investicije od 1,6 miliona, od čega po pola miliona za modernizaciju javne rasvjete i za rekonstrukciju postrojenje za otpadne vode.

Za Cetinje je planirano 14 miliona, od čega tri miliona za nastavak rekonstrukcije puta Cetinje – Čevo – Nikšić, po milion i po za Čekanje – Čevo i unaprijeđenje gradskih saobraćajnica. Za izgradnju sportske hale na Obilića poljani je predviđeno 1,2 miliona, za rekonstrukciju vodovodne mreže milion, rekonstrukciju Vučedolske ulice 800 hiljada.

Za investicije u Danilovgradu su predložene investicije od 4,7 miliona eura, od čega se 2,5 miliona odnosi na izgradnju nove kasarne, po milion za Martinićki put i renoviranje i proširenje UIKS-a Spuž.

U Gusinje je predviđeno ulaganje od 680 hiljada, od čega 410 hiljada za rekonstrukciju glavne ulice, 250 hiljada za put Gusinje – Vusanje,..

Za Herceg Novi se odnose investicije od 5,8 miliona od čega milion i po za izgradnju autobuske stanice, po milion za izgradnju gondole Igalo – Ilinica i rekonstrukciju šetališta u Igalu, 850 hiljada za vodovodnu mrežu na Luštici..

U Kolašinu su predviđene investicije od 9,7 miliona, od čega je 5,5 miliona za izgradnju garaže, hidrotehničkih instalacija i druge radove na skijalištu, milion za postavljanje radara na Bjelasici.

U Kotoru od ukupno 1,4 miliona, 600 hiljada je za rekonstrukciju bolnice u Risnu, 510 hiljada za parking kod početka žičare Kotor – Lovćen,…

Za Mojkovac su predviđena 6,3 miliona, od čega dva miliona za sanaciju kritične tačke Sokolovina na putu Mojkovac – Đurđševića Tara, po milion i po za ski-centar Žarski i rekonstrukciju puta Mojkovac – Vrgodo, milion za sanaciju smetlišta Zakršnica…

Za Nikšić je predviđeno 14,9 miliona, od čega se četiri miliona odnosi na rekonstrukcije dionice puta Nikšić – Kuside i Nikšić – Jasenovo Polje, dva miliona za Jasenovo Polje – Vidrovan, milion za rekonstrukciju stadiona FK Sutjeska, 800 hiljada za RTV Nikšić, 700 hiljada za rekonstrukciju Bulevara 13. jul.

U Opštini Petnjica planirano je finansiranje tri projekta od ukupno 202 hiljade eura, od čega 182 hiljade za sanaciju klizišta Podvale, a po 10 hiljada za gradski vodovod i sanaciju korita rijeke Popče i izgradnju kanalizacije.

Na Plav se odnose investicije od 2,5 miliona eura, od čega najviše 920 hiljada za rekonstrukciju gradske saobraćajnice, 220 hiljada za radiološko odjeljenje Doma zdravlja, 120 hiljada za gradsku tržnicu.

U Pljevlja će biti uloženo sedam miliona, a najviše dva miliona za put Vrulja – Miljakovići, milion i po za tolifikaciju, po milion za rekonstrukciju kasarne i vodosnabdijevanje.

Za Plužine se odnosi 896 hiljada, od čega je 590 za više seoskih vodovoda, 260 za sportsku halu.

U Podgorici su predviđene investicije od 16 miliona, od čega po oko milion i po za izgradnju zapadne obilaznice, put Petlja – Veruša – Lopate, za kliniku za mentalno zdravlje, po milion za početak izgradnje osnovne škole u Maslinama, dogradnju Arhitektonskog fakulteta, naučno tehnološki park, rekonstrukciju Bulevara Veljka Vlahovića.

Na investicije u Rožajama se odnosi 10,7 miliona od čega 7,1 milion za rekonstrukciju puta Rožaje – Špiljani, dva miliona za ski-centar Hajla, milion za drugu fazu obilaznice.

Za Šavnik su planirane investicije od 1,1 milion od čega se 700 hiljada odnosi na sanaciju klizišta Timar, 276 za sanaciju tunela Ivica.

I za Tivat je planiran milion iz državnog budžeta, od čega 511 hiljada za rekonstrukciju puta Lepetani – Tivat kod Donje Lastve i 500 hiljada za školu i vrtić u Radovićima.

U Tuzi će biti uložena 3,2 miliona, od čega po 600 hiljada za regulaciju korita Rujele, izgradnju puta Dinoša – Cijevna Zatrijebačka, pola miliona za bulevar Tuzi – Podgorica.

Za Ulicinj su predložene investicije od 1,6 miliona, od čega je milion za sanaciju mosta Kruče na putu Bar – Ulcinj, pola miliona za dogradnju Doma zdravlja.

Na Žabljak će biti uložen 1,1 milion. Po 400 hiljada za ski-centar i sanaciju klizišta Provalija, 260 hiljada za uređenje lokacije na ruti “Durmitorski prsten”.

Nova Opština Zeta je po prvi put u kapitalnom budžetu i to sa dvije investicije – izgradnja pijace od 520 hiljada eura i puta sa mostom do Manastira Vranjina.

Auto-put u budžetu, koštaće 650 miliona

Naredne godine počeće izgradnja druge faze auto-puta od Matešava do Andrijevice, vrijedna ukupno 605 miliona eura, a u 2024. godini je za prve radove predviđeno plaćanje u iznosu od 90 miliona eura.

Idejni projekat za dionicu od Mateševa do Andrijevice, dugu 24 kilometra, je u završnoj fazi kao i elaborat eksproprijacije zemljišta. Iz Monteputa je ranije najavljeno da će u 2024. godini pokrenuti postupak eksproprijacije zemljišta, kao i da paralelno sa tim očekuju završetak projektne dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođenje radova.

Vlada planira i da sa završenom projektnom dokumentacijom i studijom isplativosti konkuriše za novac kod fondova Evropske unije.

Prema procjenama iz 2018. godinu izgradnja ove druge dionice auto-puta koštala bi 273 miliona eura, ali je u međuvremenu došlo do rasta cijena građevinskog materijala pa je prošle godine urađena nova analiza koja je troškove izgradnje procjenila na 550 miliona eura. Izgradnja ove dionice, prema ranijim najavama, trebala bi da traje dvije do dvije i po godine. Kod Andrijevice je predviđeno uključivanje auto-puta na magistralni put Andrijevica – Berane – Bijelo Polje.

Izgradnja prve dionice od Podgorice do Mateševa, sa “zaboravljenim petljama” i naknadnim radovima koštala je oko milijardu eura.

Za Jezerine – Lubnice još 7,2 miliona, nastavak bulevara Tivat – Jaz 2,5 miliona

Za međuopštinske i projekte na državnom nivou predviđeno je 29 miliona eura za 50 projekata.

Najviše novca će otići na završetak puta Lubnice – Jezerine, gdje je predviđeno plaćanje još 7,2 miliona eura. Za ovu dionicu su već pet puta mijenjani rokovi završetka, a sada je konačni kraj predviđen za februar naredne godine. Za ovaj put do sada je plaćeno 49,2 miliona eura, što je već bilo 14 miliona više od plana.

Za nastavak izgradnje bulevara Tivat – Jaz, predviđena su dva i po miliona, dva miliona za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, milion i po za dionicu tunel Budoš – Danilovgrad, milion i po za prijekat poboljšanja bezbjednosti na državnim putevima, milion za put Čevo – Nikšić.

Po pola miliona je predviđeno za stomatološke ambulante u osnovnim i srednjim školama, i za adaptaciju jedinica Hitne medicinske pomoći.

Za pomoć opštinama u rješavanju infrastrukturnih problema planiran je iznos od 1,1 milion eura…

Za nabavku višenamjenskog broda za istraživanje mora i prateće opreme predviđen je iznos od 902 hiljade eura.

(Vijesti)

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Dio privrednika najavljuje rast cijena: Vlada planira da trgovcima ograniči marže od 1. januara kako bi spriječila veći udar na životni standard građana zbog zbog primjene „Euro modela“

Sagovornici “Vijesti” iz oblasti trgovine kazali nezvanično da im je dio dobavljača proteklih dana najavio povećanje cijena, ali i da ima onih koji već pokreću poskupljenja zbog očekivanih većih troškova od Nove godine

21.10.2026. 12:43

Autor

Dok dio privrednika najavljuje rast cijena uvoznih i domaćih proizvoda, zbog rekordnih cijena energenata u Crnoj Gori i Evropi, već sada, ali se pripremaju za rast cijena zbog najave povećanja troškova rada iz “Euro modela”, iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštili su “Vijestima” da planiraju ograničenje trgovačkih marži od 1. januara zbog najave rasta cijena.

“Ministarstvo će od 1. januara ograničiti trgovačke marže na najosnovnije proizvode za potrebe domaćinstava, kako bi se spriječio veći udar na životni standard građana prilikom primjene ‘Euro modela’, kazao je za “Vijesti” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Od 1. januara bi trebalo da bude na snazi paket izmjena ekonomskih zakona nazvan “Euro model”, ukoliko ga Skupština usvoji, kojim se značajno podižu iznosi minimalne zarade sa sadašnjih 600 eura na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnom školom i na 1.250 za radna mjesta kojima se traži diploma srednje škole. Takođe, iznos minimalne zarade za visokoškolce se povećava sa 800 na 1.400 eura. Između ostalog, ovim paketom se ukidaju i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi uticalo na rast neto zarada za oko 10 odsto.
Đeljošaj je kazao da neće dozvoliti da već unaprijed najavljeni rast cijena obezvrijedi rast plata.

“Neću dozvoliti da tajkuni medijskom strategijom unaprijed pripreme teren da kroz neopravdana poskupljenja građanima oduzmu povećanje plata. Veće zarade moraju značiti bolji život građana, a ne veće profite na njihov račun. Mjera će obuhvatiti osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju. Konkretan spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biće blagovremeno predstavljeni, uz očuvanje urednog snabdijevanja tržišta”, najavio je Đeljošaj.

Vlada je usvojila ovaj paket zakona sredinom septembra bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa privredom i socijalnim partnerima. Veliki broj privrednika od tada je saopštavao da će povećanje minimalne zarade za 60 do 108 odsto, značajno uticati na troškove rada i da taj novac jedino mogu da obezbijede povećanjem cijena. Dio poslodavaca je najavio i otpuštanje dijela zaposlenih, dok je iz Unije poslodavaca zvanično saopšteno da bi mogli da izdrže povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 eura.

Na pitanje “Vijesti” da li ima podataka da trgovci već povećavaju cijene, potpredsjednik Vlade je kazao da se već stvara medijski narativ da cijene moraju da rastu.

“Prema navedenim podacima Monstata, potrošačke cijene u septembru 2026. bile su za 0,5% više nego u avgustu, odnosno za 5,2% više nego u septembru prethodne godine. Prosječan rast cijena u periodu januar-septembar iznosio je 3,7%.

Istovremeno, u javnosti se već stvara medijski narativ da cijene od januara moraju rasti. Ne prihvatamo da se najava povećanja zarada unaprijed koristi kao opravdanje za poskupljenja. Svaku promjenu treba sagledati kroz stvarne nabavne cijene, troškove poslovanja i marže. Povećanje zarada ne smije biti unaprijed predstavljeno kao razlog za novi talas poskupljenja. Uticaj programa treba procjenjivati na osnovu cjelokupnog paketa mjera i stvarnih troškova poslovanja, uz uvažavanje razlika među djelatnostima. Naš cilj je da veća primanja donesu stvarno poboljšanje kupovne moći. Zato ćemo od januara ograničiti marže na najosnovnije proizvode i pratiti efekte programa, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena”, kazao je Đeljošaj.


Na pitanje da li je već razgovarano sa trgovinskim lancima i proizvođačima o ograničavanju cijena i kakve su njihove reakcije, Đeljošaj kaže da se na nivou Vlade već razgovara sa poslodavcima.

“O primjeni ‘Euro modela’ već je otvoren dijalog na nivou Vlade sa predstavnicima poslodavaca. Konkretni uslovi ograničavanja marži biće razmotreni sa trgovcima i proizvođačima, uz analizu nabavnih cijena, troškova i potreba urednog snabdijevanja. Od privrede očekujemo odgovornost i konstruktivnu saradnju, kakvu smo imali tokom akcije ‘Limitirane cijene’. Zaštita standarda građana biće osnovni kriterijum pri definisanju mjere”, kazao je Đeljošaj.


On ukazuje i da će ograničavanje marži od januara biti konkretna mjera zaštite standarda, dok smatra da su za njegovo trajno poboljšanje potrebni rast produktivnosti, investicije i snažnija konkurencija.

“Pratićemo primjenu mjere i inicirati pojačane inspekcijske kontrole. Ukoliko se pojave indicije o povredama konkurencije, relevantne podatke dostavićemo Agenciji za zaštitu konkurencije. Sa drugim resorima razmatraćemo i ciljanu podršku najugroženijim domaćinstvima. Povećanje zarada treba da osjete građani kroz bolji životni standard, a ne da bude potrošeno na neopravdana poskupljenja”, smatra Đeljošaj.


Premijer iz Dubaija kazao da se očekuje globalni rast cijena


Predsjednik Vlade Milojko Spajić je prije četiri dana nakon učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Dubaiju na društvenim mrežama objavio da svjetski eksperti očekuju rast inflacije i da je “Euro model” odgovor.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma (AMGFL26), u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je ‘Euro model’ neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je tada Spajić.


Dio trgovaca već povećava cijene, ostali rade analize


Sagovornik “Vijesti” iz trgovačkog sektora kazao je da su od dijela dobavljača već dobili najave povećanja cijena zbog rekordnih cijena goriva, drugih energenata i hrane na evropskom tržištu, ali priznaje da ima povećanja i mimo tih najava.


On navodi da je jedan trgovački lanac već u ponedjeljak povećao cijene najvećeg dijela prehrambenih proizvoda, hemije i robe široke potrošnje, za pet do 15 odsto, a da je poskupio i dio domaćih proizvoda za koje domaći proizvođači nisu povećali cijene prema trgovcima. Riječ je o proizvodima domaće prehrambene industrije.


“Vijesti” su prije dva dana poslale pitanja domaćim trgovačkim lancima i odboru za trgovinu Privredne komore o tome da li su im proizvođači i dobavljači najavili veće cijene i da li će zbog toga biti poskupljenja.


Zvaničnih odgovora nije bilo, već nezvanični da rade analize da li će narednih dana biti povećanja cijena i u kojem obimu.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

16.10.2026. 16:15

Autor

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.

Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.

„Nema posla.“

„Nema kadra.“

Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?

Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.

Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.

„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.

Ali znamo li koliko imamo znanja?

Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.

Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?

I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.

Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.

„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.

Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.

Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:

„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:

Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?

Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.

Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura

„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

15.10.2026. 16:28

Autor

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.

Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.

Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.

„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.

U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije