EKONOMIJA
SAOPŠTIO MINISTAR KAPITALNIH INVESTICIJA MLADEN BOJANIĆ
Završeni građevinski radovi na auto-putu: Prva dionica će uskoro biti otvorena za saobraćaj
Ministar je kazao da će se do kraja godine znati da li ima nafte u podmorju, u kojim količinama, i da li je isplativa komercijalna upotreba tog ležišta. Rekao je da su najave veoma optimistične. Naveo je i da Crnoj Gori treba aviokompanija i da „To Montenegro“ može biti održiv uz državnu pomoć
Svi građevinski radovi na prvoj dionici auto-puta završeni su i ona će biti otvorena za saobraćaj kada komisija za tehnički prijem utvrdi da li je ispoštovan kvalitet i bezbjednost saobraćajnice, kazao je ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić u Bojama jutra na TV Vijesti.
Rekao je da je kompletna rekonstrukcija puta od Mateševa do Kolašina u planu za narednu godinu.
Bojanić je rekao da je optimista kada su u pitanju projekcije da će druga dionica biti završena do kraja 2027. godine.
Rekao je da se radi na idejnom rješenju za dionicu od Andrijevice do Boljara, te da traže način finansiranja za dvije dionice ukupne dužine 70 kilometara, kao i da su ranije procjene bile da će za to biti potrebno oko 850 miliona eura
Bojanić je naglasio da je na tu projekciju potrebno staviti „jedno veliko ‘ali'“, zbog poskupljenja građevinskog materijala, te rekao da će se vjerovatno morati raditi nova projekcija.
U toku su razgovori sa evropskim fondovima i Evropskom komisijom, a Bojanić je kazao kako očekuju da će država dobiti dio sredstava, odnosno da se pominje se da bi mogli dobiti do 40 odsto granta.
„Teško je da Crna Gora može priuštiti da uđe u još jedan komercijalni kredit od recimo milijardu“, kazao je on.
Rekao je da će se, kada je u pitanju plaćanje putarine, tražiti rješenja da li će se ići na mjesečne ili godišnje karte, kako bi građanima koji češće koriste auto-put cijena bila prihvatljiva.
Rekao je da korišćenje saobraćajnice u zimskim uslovima zavisi od vremenskih uslova i održavanja, te da postoje ograničenja na mostu Moračica.
„Praksa je svuda u svijetu da se u ekstremnim uslovima saobraćaj zatvara zbog bezbjednosti“, istakao je, dodavši da postoji baza gdje će biti smješteni svi koji brinu u auto-putu.
„Ne može niko da garantuje da će put biti svih 365 dana biti prohodan“, rekao je Bojanić.
Kazao je da će se održavanje puta plaćati kroz putarinu, za koju je ranije najavljeno da bi mogla iznositi od tri do tri i po eura.
Ocijenio je da bi bio „totalni promašaj“ da se gradnja auto-puta završi sa prvom dionicom.
„Ono što pokušavamo da radimo, i nemam dilemu da će se to raditi, je da nastavimo dio do granice sa Srbijom. Očekujemo da će oni završiti dio puta do granice i da imamo modernu saobraćajnicu od Beograda do Bara“, dodao je.
Bojanić je istakao da je projekat auto-puta infrastrukturno važan i zbog Luke Bar, koja ne može biti u punoj funkciji bez dobre pristupne saobraćajnice
Ministar je rekao da će se sukcesivno objavljivati dokumentacija za auto-put, a da svu dokumentaciju trenutno zakonski i ne smiju objaviti.
Bojanić, Foto: TV Vijesti
Kazao je da cijeli posao oko auto-puta treba da ispita stručna ekipa koja mora biti van Crne Gore. „Vjerovatno će nam treba dosta novca za to, ali mislim da treba istražiti sve što se dešavalo, da nađemo kredibilnu instituciju koja je spremna da svaku stavku ugovora pogleda“.
O „gubitašima“
Povodom nedavno predstavljenog izvještaja o radu kompanija u većinskom državnom vlasništvu, a u nadležnosti MKI, Bojanić je rekao da rezultati nisu sjajni.
„CEDIS jeste u problemima jer je cijena struje porasla, a drži se cijena niska za građane“, rekao je Bojanić.
Dodao je da su „malo začuđeni i brojem zaposlenih“, kao i da je evidentan problem kada su u pitanju visoke nadoknade rukovodećih struktura u kompanijama.
Podsjetio je da su predložili da se na nivou cijele Vlade usvoji pravilnik da se naknade u preduzećima u nadležnosti svih resora usklade sa njihovim poslovanjem.
„To je dosta bilo šarenoliko, ne može se uporediti rezultat sa zaradama“, istakao je.
„Crnoj Gori treba aviokompanija“
Bojanić je ocijenio da aviokompanija „To Montenegro“ može biti održiva uz određenu pomoć od strane države, koja mora biti zakonita.
Opravdanje za slabije rezultate kompanije vidi u tome što je osnovana brzo i da nije bilo vremena da se napravi kompletna strategija.
„Sve je rađeno brzo i sa jednim ciljem da se dva aviona stave u funkciju. I rekordnom roku su počeli da lete, rade ovu sezonu, ono što nam predstoji je da tu kompaniju učinimo održivom… Mala je flota, sezona je kratka, konkurencija žestoka“, kazao je Bojanić, istakavši da Crnoj Gori treba aviokompanija.
TE Pljevlja se neće gasiti „preko noći“
Govoreći o rekonstrukciji Termoelektrane Pljevlja, Bojanić je rekao da će morati vjerovatno da se raspiše novi tender za 18 miliona eura dodatnih radova, nakon što se pokazalo da ekološka rekonstrukcija, na način kako je ugovorena, ne zadovoljava stanadarde u pitanju emisije ugljen-dioksida (CO2).
Rekao je da su u pregovorima sa energetskom zajednicom u kojem roku da se ispoštuju standardi, te da TE Pljevlja trenutno može da radi, ali sa nedozvoljenom emisijom gasova.
Bojanić je kazao da se termoelektrana neće gasiti „preko noći“, ali da moraju napraviti strategiju kako da se obezbijedi stabilan i obnovljivi izvor energije, pošto TE Pljevlja trenutno proizvodi 40 odsto električne energije.
Optimistične najave o pronalasku nafte
Ministar je, povodom istraživanja nafte i gasa u podmorju, kazao da će se do kraja godine znati da li ima nafte, u kojim količinama, i da li je isplativa komercijalna upotreba tog ležišta.
„Veoma su optimistične najave i parametri koji se prate tokom bušenja pokazuju da je evidentno da tu postoji neki rezervoar nafte. Radiće se još jedna manja bušotina da bi se odradile granice“, istakao je.
Kazao je da konzorcijum zadužen za taj posao radi ozbiljno i odgovorno.
„Ukoliko se ustanovi da ima nafte, to je nekih par godina pripreme ležišta da bi se išlo u eksploataciju“, dodao je.
Naglasio je da Crna Gora nema namjeru da pravi rafinerije, već da bi se, ukoliko se nađe nafta, ona izvozila.
Kriza se može riješiti ako ima volje
Bojanić je rekao da se politička kriza može prevazići „ako ima volje“.
„Bojim se da je ona ograničena uskopartijskim, da ne kažem ličnim interesima“, kazao je on.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
Ibrahimović: U Vladu smo ušli da bi pomogli Crnoj Gori da uđe u EU
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Joković: Andrijevica će poslije izgradnje autoputa doživjeti renesansu, kao što je Kolašin
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
Uhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
HRONIKA3 дана ranijeUbijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
HRONIKA19 сати ranijeUhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
HRONIKA11 сати ranijeLovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
HRONIKA2 дана ranijeDvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
BALKAN I SVIJET16 сати ranijeUhapšen Goran Vesić i još 10 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama
