Lideri opozicionih Demokratske partije socijalista (DPS), Građanskog pokreta (GP) URA, Socijaldemokrata (SD) i Ujedinjene Crne Gore, te vladajuće koalicije Albanska alijansa prisustvuju današnjem sastanku s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, na temu evropskih integracija. Većina vladajućih stranaka odbila je Milatovićev poziv.

Na sastanak, koji je počeo u 10 sati kod predsjednika Crne Gore, došli su lideri Hrvatske građanske inicijative (HGI) i Force, Adrijan Vuksanović i Genci Nimanbegu.

Na sastanak su došli i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović, lider DPS-a Danijel Živković, lider SD-a Damir Šehović, predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović i potpredsjednik Bošnjčke stranke Jasmin Ćorović.

Na sastanak, nisu došli predsjednici vladajućih Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević i Nove srpske demokratije (Nova) Andrija Mandić. Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, na sastanak najvjerovatnije neće doći ni lider Demokrata Aleksa Bečić, zbog, kako je rekao izvor lista, različitah tumačenje unutar vladajuće koalicije.

Predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović ranije danas je saopštio i da ta partija neće prisustvovati sastanku.

Iz ostalih vladajućih stranaka, Socijalističke narodne partije (SNP) i koalicije Albanski forum, listu „Vijesti“ nijesu odgovorili na pitanja.

Milatović je saopštio da će njegova ruka i dalje biti ispružena prema svima koji su spremni da sarađuju u ostvarivanju ključnih državnih ciljeva pa i prema onima koji se ovaj put nijesu odazvali na poziv da razgovaraju.

Predsjednik Crne Gore je u srijedu pozvao sve lidere parlamentarnih političkih subjekata na sastanak, kako bi ih informisao o zaključcima razgovora koje je imao u Briselu sa partnerima iz Evropske unije (EU).

On se u utorak u Briselu sastao s predsjednikom Evropskog savjeta (ES) Šarlom Mišelom. Sastanak u Briselu je uslijedio nakon odlaganja posjete Mišela Crnoj Gori zbog, kako je saopšteno iz ES, nedavnih političkih dešavanja u zemlji. Milatović je rekao da je Mišel otkazao posjetu zbog usvajanja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, što je izazvalo oštre reakcije Hrvatske.

Podsjetimo, iz PES-a su saopštili da neće doći na sastanak jer ne žele da svjedoče “Milatovićevom prekoračenju ustavnih nadležnosti”.

“Dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila 23 i 24 (IBAR) najbolja je potvrda da je Crna Gora na pravom putu da bude prva sljedeća članica EU, i to je najvažnija poruka koju su građani dobili iz Brisela”, saopštili su iz PES-a čiji je jedan od osnivača bio Milatović, koji je partiju napustio krajem februara.

Iz PES-a su rekli da smatraju da su politički subjekti već pokazali veliku odgovornost prema EU agendi tokom prethodnih mjeseci, što je dovelo do deblokade procesa.

U saopštenju navode da Zakonom o predsjedniku Crne Gore nije predviđen “niti jedan oblik komunikacije sličan ovom koji je Milatović zamislio”.

“Očekujemo da predsjednik Crne Gore prihvati činjenicu da on nije šef izvršne, a posebno ne zakonodavne vlasti”, poručili su iz PES-a.

Milan Knežević je u saopštenju naveo da je sa Milatovićem došlo do mimoilaženja koje ne može ignorisati.

Rekao je da “ne bi bilo moralno” da se nakon nekoliko njegovih javnih kritika upućenih Milatoviću, počev od susreta s kiparskim arhiepiskopom, preko nedavanja saglasnosti da kandidat DNP-a Dragan Bojović bude imenovan za ambasadora u Rusiji, do “dvostrukih aršina” u odnosu na dvije rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu – pojavi “na koktelu koji organizuje”.

Iz NSD-a sinoć su saopštili da su dio jedinstvene parlamentarne većine, koja je definisana potpisivanjem koalicionog sporazuma u oktobru prošle godine, te da se u tom kontekstu u potpunosti solidarišu s kolegama.

Navode da unutrašnju i spoljnu politiku vodi Vlada i da bi saznanja vezana za dalje smjernice na evropskom putu Milatović trebalo da podijeli s nadležnom granom vlasti, “ali ne na način da se postavlja kao neka vrsta razrednog starješine”.

Dodaju i da je odgovor poprilično jasan jer Milatović, kako kažu, koji bi trebalo da bude predsjednik svih građana, gotovo svakodnevno izlazi sa stavovima koji polarizuju društvo.

“Sve to neopisivo liči na praksu bivšeg predsjednika ove zemlje Mila Đukanovića, koji je pokušao da se nametne kao otac nacije i koji bi zapravo trebalo da bude grana vlasti iznad ostalih, koja sve kontroliše i navodi”, saopštili su iz NSD-a.

Milović tražio raspravu o skraćenju mandata parlamentu

Ministar pravde Andrej Milović tražio je juče na sjednici Vlade od premijera Milojka Spajića da u dnevni red prve naredne sjednice uvrsti, kao posebnu tačku, raspravu o predlogu izvršne vlasti za skraćenje mandata parlamentu, saznaju “Vijesti”.

Milović je rekao da to zahtijeva zbog stanja u kom se država nalazi i puta kojim je krenula.

U obraćanju u koje su “Vijesti” imale uvid, naveo je da traži uvrštavanje tačke o predlogu za skraćenje mandata Skupštini u skladu sa članom 55 Poslovnika Vlade i članom 84 stav 4 Ustava, kako bi “umjesto sadašnje manjinske vlade, preko vanrednih parlamentarnih izbora došli do neupitno evropske, stabilne i pouzdane vlade, i parlamentarne većine koja je nesporno evropska i državotvorna”.

“Vijesti” saznaju da je, nakon Milovićevog obraćanja, Spajić pitao članove Vlade koji su prisustvovali sjednici da li imaju komentar, ali da se niko nije javio za riječ.

Spajić je prošlog mjeseca zatražio smjenu ministra pravde, ali još nije poznato kad će taj predlog doći na dnevni red sjednice parlamenta.

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević odbio je poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da prisustvuje sastanku na koji su pozvani lideri svih parlamentarnih političkih stranaka.

Knežević je u saopštenju za javnost naveo da je sa Milatovićem došlo do mimoilaženja „koje ne mogu ignorisati“.

„Zahvaljujem Vam se na pozivu da prisustvujem svečanosti povodom dobijanja IBAR – a, ali Vas obavještavam da neću prisustvovati istoj, zbog naših sve naglašenijih razlika koje dovode u pitanje ljudsko partnerstvo koje smo izgradili sa Vama za vrijeme drugog kruga predsjedničkih izbora. Podsjetiću Vas, da sam tad zajedno sa aktuelnim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, vodio intenzivnu kampanju u ime koalicije nekadašnjeg DF-a, kako bi bili izabrani za predsjednika Crne Gore. I bez lažne skromnosti mogu izjaviti da je naša koalicija presudno doprinijela Vašoj pobjedi koja je označila i definitvni kraj trodecenijske vladavine DPS-a. Sve što se nakon toga izdešavalo, a odnosi se na Vaše stavove povodom spoljnje i unutrašnje politike u potpunoj je koliziji sa mojim, ali što je važnije, i sa stavovima onih građana koji su Vam na moj poziv dali podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora. Vaše posljednje medijske reakcije, obojene dvostrukim aršinima, u odnosu na Rezoluciju u Srebrenici i Rezoluciju o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu, predstavljaju samo kulminaciju našeg mimolaženja koje ne mogu ignorisati“, rekao je Knežević.

Dodao je da „ne bi bilo moralno“ da se nakon nekoliko njegovih javnih kritika upućenih Milatoviću, počev od susreta sa kiparskim arhiepiskopom, preko nedavanja saglasnosti da kandidat DNP-a Dragan Bojović bude imenovan za ambasadora u Rusiji, do „dvostrukih aršina“ u odnosu na dvije rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu „čime ste direktno dooprinijeli pogoršanju odnosa sa nama najbližom Srbijom“, pojavim na koktelu koji organizuje.

„I da glumim kako se ništa nije dogodilo. Nažalost, dogodilo se mnogo toga u ovih godinu dana Vašeg mandata, što me sprečava da budem dio sjutrašnje predstave kako je sve u najboljem redu“, piše u saopštenju.

Knežević navodi i da smatra da Crna Gora ne smije biti „talac sukoba“ Milatovića i Spajića, u kojem su, kako tvrdi lider DNP-a Milatovića „stali kao medijska logistika koncern Vijesti i mediji pod kontrolom DPS – a, što i te kako zabrinjava i dovodi u pitanje Vašu samostalnost u donošenju odluka i javnom saopštavanju stavova“.

„Toliko naglašene sujete, netrpeljivosti, narciosiodnosti, nije dobro ni u nekoj firmi u stečaju, a ne među najvišim funkcionerima države koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU. Sve ovo Vam saopštavam jer nisam spreman da budem dio ni Spajićevog, ali ni Vašeg političkog sistema djelovanja. Partija koju predvodim ima jasan ideološki i državotvorni put sa kojeg neće skrenuti ni zbog Vas, niti bilo kog drugog, imamo svoj integritet, utemeljenost u biračkom tijelu, i jasno definisan stav da su u politici najvažniji principi zbog kojih smo dobili podršku građana. Možemo graditi partnerske odnose, ali nikako na način da Vi, ili bilo ko drugi može pomisliti da nas koristi kao sredstvo obračuna za prevlast u institucijama moći. Gospodine predsjedniče, kad budete pokazali suštinsko interesovanje za poboljšanjem naših odnosa, spreman sam da se uključim u ovakve i slične aktivnosti koje organizujete. Do tad, kao i za vrijeme Vašeg prethodnika, neću se odazvati ni jednoj državnoj ili drugoj svečanosti koju budete organizovali“, piše u saopštenju Kneževića.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pitao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića da li je on bio idejni tvorac rezolucije o genocidu u Jasenovcu i da li je vršio pritisak na njih da se taj dokument usvoji u crnogorskom parlamentu.

„Molim ih da izađu u javnost i da objasne svojim hrvatskim i zapadnim prijateljima, kojima se izvinjavaju danonoćno, objašnjavajući da je to velika greška, da mi kažu zašto su tu grešku počinili i da objasne ljudima da su se šalili kad su govorili da sa tim ima veze Beograd i ja lično“, kazao je Vučić na konferenciji za medije.

Poručio je da ih nijednom nije pozvao telefonom, kao ni predsjednika Skupštine Andriju Mandića.

Novinarka je, postavljajući pitanje Vučiću, rekla da su hrvatski mediji „napisali da se iza rezolucije o Jasenovcu krije Vaš mračni plan da napravite u Crnoj Gori srpsku Bjelorusiju“.

„Kad god bi Srbija podigla glavu, kad god Srbija ne bi bila unižena, kad god Srbija ne bi pristala na to da služi tuđim interesima, a da sprovodi samokažnjavanje, da pristaje na fantazmagorične katarze kroz koje mora da prođe kroz tobožnjeg sopstvenog zločinačkog i lošeg ponašanja u prethodnom periodu, a to katarzično ponašanje mora da traje uvijek decenijama i vjekovima, makar vam niko ne objasnio zašto je to tako… Dakle, kad god bi se Srbija ekonomski podizala, predstavljala politički faktor koji više nije potpuno beznačajan i kad njeni političari više ne bi govorili samo ‘izvinite zbog toga što ste nas ubijali, kao što su naši govorili donedavno za Jasenovca, Jadovno… uvijek bi se pravila koalicija u regionu, nekad sastavljena od jednih, nekad od drugih, ali bi neki bili stalno prisutni, poput Hrvatske“, rekao je Vučić.

Kaže da su „oni napisali“ više tekstova o njemu od početka godine u svojim medijima, nego o predsjedniku i premijeru Hrvatske zajedno.

„To dovoljno govori ne samo o njihovoj opsjednutosti, nego i ponešto dobro o meni“, dodao je.

Osvrnuo se na navode o rezoluciji o Jasenovcu.

„Pošto je za njih velike i jake sramota da nešto Crna Gora malena uradi kako oni misle, naravno krivac mora da bude Vučić, ko će? Kao što Sarajevu uvijek ne može da bude kriva Banja Luka, uvijek mora biti Vučić, jer oni su mnogo jaki i veliki, kako Banja Luka da im pravi problem, mora da bude Vučić taj“, kazao je predsjednik Srbije.

Kaže da „iz crnogorskog rukovodstva ljudi govore stranim predstavnicima koji me obavještavaju o tome da je rezolucija o Jasenovcu donijeta pod pritiskom Beograda“, da ne smiju da izgovore njegovo ime, „pošto znaju da bi bila očigledna laž, ali žele da navedu svakoga da sam to ja i onda im govore – pa znate, to je zbog ovih sa sjevera, odavde odande…“

„Pitam predsjednika Crne Gore i Vlade je li ih ikad pozvao telefonom da ih pitam bilo šta, vršim bilo kakav pritisak i da li je moja ideja bila rezolucija o Jasenovcu. Najkonkretnije kažite i nemojte više da obmanjujete javnost, ili je to bila vaša ideja da objasnite narodu u Crnoj Gori, poslije prihvatanja sramne rezolucije o Srebrenici, da ćete da pronađete nešto na čemu ćete da se izvučete. Čak ni poslije toga vas nisam mnogo puta pitao, niti sam vas uopšte pitao, kad sam vidio Spajića pitao sam ga šta ćete da radite s tim, on je rekao – da, da, usvajamo, najnormalnije. Nijednom ih nisam pozvao telefonom, nikoga od njih. Čak ni Andriju Mandića, mog druga, Srbina, našeg prijatelja, nijednom. Vidite kad imate posla s lažovima kako to izgleda. Zašto je to potrebno i moguće, zato što Srbija mora da bude krivac. Morate uvijek da kažete – to su oni koji su mali Rusi, makar je svakome jasno da smo mi samo Srbi, običan, mali narod koji želi svoju slobodu, a ne da bude patrljak, ni da služi Rusima, Amerikancima, Evropljanima niti bilo kom drugom. Makar je tako što se tiče rukovodstva Srbije“, kazao je Vučić.

Ali, kaže, ta priča će se nastaviti.

„Podsjećam da, kad god bismo bili blizu nekog važnog dogovora, uvijek bi svjetski i evropski političari pravili turneju po regionu, ispitujući sve ostale koji bi im govorili da je problem u Beogradu. Onda se ja pojavim na sastanku i kažu mi – ne možemo, Aleksandre, vidiš, ovi dolje, odavde zapadno, istočno… oni smatraju da je to loše. Oni ustvari ne smatraju ništa. Samo služe interesima velikih, gledaju da im se dodvore i da im kažu ono što oni vole da čuju. E sad, to što neki na Zapadu vole da čuju da je Vučić provodio pritisak, oni im čak i ne kažu to direktno, jer znaju da bih i to saznao, pa bi bili optuženi da su lažovi, već vam pokazuju na sjever, prema gore, da svakome bude jasno, a onda se ovi sažale nad njihovom teškom sudbinom, da li je moguće da je Vučić takav zlikovac, da toliki pritisak vrši na vas… Ja ih pitam – je li se vi stidite rezolucije koju ste sami donijeli? Sami sebi predložili, sami je donijeli, je li se stidite“, naveo je Vučić.

Kaže da on ne misli da je rezolucija o Jasenovcu loša.

„Mislim da je loša ona prethodna, ne vidim da se nje stide, a stidi se te rezolucije 109 zemalja u svijetu. Što se Hrvatske tiče, želim im još mnogo tekstova, što više budu pisali protiv mene, biću uvjereniji da radim vrlo dobar posao za svoju zemlju“, kazao je predsjednik Srbije.