Connect with us

DRUŠTVO

SJEVER

Andrijevica: Narod odlazi, đaka sve manje; Sa 700 spali na 50 stanovnika u MZ Konjuhe

“U poslednjih nekolio godina u selu, gdje uglavnom obitavaju staračka domaćinstva, rođeno je svega jedno dijete, dok se u radnom odnosu nalazi samo nekoliko žitelja”

IZVOR: MONDO/GORAN SIVAČKI

Mjesni centar Konjuhe kod Andrijevice sa nekadašnjih sedamsto stanovnika, spao je na svega nešto više od pedeset, a u poslednjih nekoliko godina rođeno je samo jedno dijete.

Predsjednica ove mjesne zajednice, Vera Ćirić, za Portal RTCG komentariše drastične promjene demografske slike na sjeveru Crne Gore, i ovom dijelu andrijevičke opštine, u takozvanim potkomovskim selima.

“Ovo je podatak za jedan dugoročniji period, ali od poslednjeg popisa iz 2011. godine od devedeset stanovnika izgubili smo skoro pola, i novi popis će sigurno pokazati da je u svim tim selima ostalo svega oko pedeset stanovnika“, kazala je Ćirić.

On je objasnila da je Konjuhe 1948. godine, sa mjesnim centrom Brod, i sastavnim djelovima koji se zovu Dulipolje, Mimiće i Alje, brojalo blizu 700, a 1961. godine 532 stanovnika.

Statistika govori da je broj stanovnika u Konjusima 1981. godine iznosio 309 a 2003. godine 134, dok je 2011. godine to bilo svega 89.

“Danas, u ovom mjestu, ispod Komova, tokom čitave godine živi nešto više od 50 stanovnika, i to je za mene tužna činjenica”, kazala je Ćirić.

Prema njenim riječima, zbog ovako izražene migracije stanovništva, u centru sela više nema nekadašnje prodavnice, pošte, ambulante, kao ni pogona za proizvodnju sira, dok se Omladinski dom koristi jedino za obavljanje sahrana.

“Tako sumornu sliku, ovog nekad izuzetno živog sela, upotpunjuje i podatak da Osnovnu školu u Konjusima, zajedno sa područnim odjeljenjem u susjednim Đulićima, pohađa svega tridesetak đaka, iako se zna da je u ovoj obrazovnoj ustanovi nekada bilo i po 400 učenika”, kazala je predsjednica Mjesne zajednice.

Ona podsjeća i na činjenicu da do mjesnog centra Brod autobus odavno ne dolazi i pored toga što je prije nekoliko decenija na relaciji Berane – Konjuhe, i obratno, autobus saobraćao tri puta dnevno.

“U poslednjih nekolio godina u selu, gdje uglavnom obitavaju staračka domaćinstva, rođeno je svega jedno dijete, dok se u radnom odnosu nalazi samo nekoliko žitelja”, kazala je Ćirić.

Ona smatra da se u prethodnim decenijama i godinama selima poklanjalo malo pažnje.

“Rijetko ko je dobijao šansu za zaposlenje. U takvom ambijentu momci su se teško odlučivali za brak, dok su mnogi odlazili u neka druga mjesta trbuhom za kruhom. Rastužim se kad se sjetim kako se nekad živjelo. Nema veselih kola, nema momačke i djevojačke pjesme. Okupljamo se samo na sahranama, a ako se ovako nastavi, uskoro neće imati ko koga da sahrani”, priča predsjednica mjesne zajednice Konjuhe.

Mještani, kako kaže, preko različitih akcija, pokušavaju da poprave ovako sumornu sliku, ali narod jednostavno odlazi, uz ubjeđenje da pod ovakvim uslovima ovdje nema života.

“Da li će nova Vlada koja je, kako vidim, uvela i resor za demografiju, nešto popraviti, ostaje da se vidi” – kaže Ćirić.

Predsjednica ove mjesne zajenice i na primjeru sela Jošanica pokazuje koliko je situacija ozbiljna, a posljedice migracija pogubne.

“Prema popisu selo Jošanica, koje je u našoj Mjesnoj zajednici, 1948 godine brojalo je 435 stanovnika, 2011. godine 97. Taj broj će sada biti minimalan” – kaže Ćirić.

Ona dodaje da ništa bolja slika nije ni u ostalim potkomovskim selima gdje se bilježi drastičan pad stanovnika.

“Tako je selo Đuliće 1948. godine imalo 317 stanovnika, a 2011. jedva stotinu. Susjedno selo Košutići imalo je nekada 408 žitelja. Selo Cecuni je imalo svega 55 stanovnika na posljednjem popisu 2011. godine, dok je nekada tu živjelo 400 stanovnika. Drastičan pad se bilježi i u selu Kuti, koje je nekada imalo 200 stanovnika, a danas deset puta manje“, kaže predsjednica Mjesne zajednice Konjuhe.

Da je situacija dramatična i u samom gradskom jezgru u Andrijevici, govori podatak da je prema poslednjem popisu ova varoš imala oko hiljadu stanovnika, dok se danas procjenjuje da nema ni pola od tog broja.

Portal RTCG je nedavno pisao o tome kako je samo u prvih petnaest dana ove školske godine, Osnovnu školu “Bajo Jojić” u Andrijevici napustilo pet učenika, koji su se sa svojim roditeljima negdje raselili.

(RTCG)

DRUŠTVO

Neće biti priznate diplome iz Tutina

Više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato

Privatna ustanova iz Tutina, kojoj je 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti, nudila jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura

Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)foto: Fejsbuk/Srednja škola quot;Tutinquot;

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.

“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.

“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Anđela Jakšić Stojanović, Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.

Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.

“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.

Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.

“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.

Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.

Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.

Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…

“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Lutovac: Berane ponosno što će naš Maksim Đukić sa fudbalerima predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu

„Ispunili veliki cilj i san brojnih generacija“, kazao je Lutovac

Foto: Opština Berane

Predsjednik opštine, Đole Lutovac organizovao je prijem za Maksima Đukića, člana omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore koja se plasirala na Evropsko prvenstvo, a koje će se održati od 13. do 26. juna u Rumuniji, saopšteno je iz Opštine Berane.

Ovo je prva fudbalska selekcija naše države koja učestvuje na najprestižnijem takmičenju Starog kontinenta.

„Naš talentovani i perspektivni sugrađanin je član FK “Budućnost” iz Podgorice, sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine. Ubrzo se očekuje i njegov debi za “plave” u Prvoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Za njega je plasman na Evropsko prvenstvo jedinstven i očekivanja od ovog takmičenja su mu velika, jer je siguran da je ova ekipa stvorena za velika djela“, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Lutovac je izrazio zadovoljstvo što je naš sedamnaestogodišnji sugrađanin dio ove reprezentacije koja će predstavljati Crnu Goru. Kazao je da su Maksim i njegova ekipa ponos ne samo za Berane, nego za cijelu naciju i da su baš oni ispunili veliki cilj i san brojnih generacija.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji

„Zatražili smo izjašnjenje zbog table na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji“

Uprava za saobraćaj zatražila je hitno izjašnjenje od projektanta, revidenta, izvođača radova i nadzora zbog postavljanja table gdje je Peć označen kao grad u Srbiji, a ne na Kosovu, te naložila izvođaču da tablu ukloni, saopšteno je iz te institucije.

Kazali su da preduzimaju sve neophodne korake kako bi se okolnosti u vezi sa ovim slučajem u potpunosti razjasnile, kao i preduzele dalje aktivnosti ka utvrđivanju odgovornosti.

„Uprava za saobraćaj realizuje drugu fazu projekta ‘Unapređenje bezbjednosti saobraćaja u zonama osnovnih škola na državnim putevima u Crnoj Gori’, koji obuhvata 10 osnovnih škola u državi. Cilj projekta je unapređenje uslova bezbjednog kretanja učenika i ostalih učesnika u saobraćaju u blizini školskih zona“, piše u saopštenju.

„Projekatnu dokumentaciju na osnovu koje se izvode radovi uradio je „VL Inženjering” DOO Budva, a koja je revidovana u maju 2024. godine od strane firme “Ding” DOO iz Podgorice. Radove izvodi Konzoreijum „Signal – Hill Construction – Geodeting- Via project“, a nadzor vrši “Projectman” DOO iz Podgorice“, rekli su iz Uprave za saobraćaj.

Navode da je projektom obuhvaćena i Osnovna škola „Petar Dedović“ u Murini (opština Plav), „na čijem je području prethodnih dana postavljen saobraćajni znak koji je izazvao uznemirenje javnosti.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije