Connect with us

BALKAN I SVIJET

OBRATIO SE NACIJI

Bajden: Amerikanci ne treba da ginu u ratu u kom Avganistanci ne žele da se bore

„Ukoliko talibani ugroze vojsku ili stanovnike Amerike, djelovaćemo brzo i odlučno“, rekao je američki predsjednik Džozef Bajden u sinoćnjem vanrednom obraćanju naciji iz Bijele kuće povodom haosa u Kabulu.

Bajden, Foto: Reuters

„Prvo želim da vas podsjetim koji su naši interesi i šta se tačno dogodilo. Naša vojska otišla je u Avganistan prije 20 godina, kako bi kaznila one koji su nam nanijeli nepravdu 11. septembra i to smo uradili.

Jedini interes SAD jeste sprečavanje terorizma u svijetu – ništa drugo. Razvili smo mehanizme protiv terorizma koje smo spremni da upotrijebimo i u Avganistanu, brzo, odlučno i snažno“, rekao je Bajden u obraćanju koje su mnogi ocijenili kao ključni momenat njegovog mandata.

On je istakao da je odluka o povlačenju vojske iz Avganistana bila jedina ispravna i da on kao predsjednik stoji čvrsto iza nje.

„Imali smo izbor, da povučemo vojsku i utičemo na rešavanje konflikta ili da povećamo vojno prisustvo i napravimo situaciju mnogo goru od današnje. Mislim da je odluka bila jednostavna“.

Bajden je upitao – kako je moguće da tražite da se mi žrvtujemo, ako je predsjednik Avganistana Ašraf Gani napustio zemlju i prepustio narod talibanima, dok avganistanska vojska nije spremna da se bori za teritoriju.

On je podsjetio koliko novca i resursa je Amerika uložila, što je, prema njegovim riječima, nanelo štetu zemlji.

Kazao je i da je rat u Avganistanu SAD koštao više od hiljadu milijardi dolara.

„Koliko još američkih sinova i kćerki želite da žrtvujem u Avganistanu, dok tamošnji lideri i vojska ne žele da se bore za svoju teritoriju“, upitao je američki predsjednik i istakao da će Amerika imati brzu i snažnu reakciju ukoliko vojska ili stanovništvo budu ugroženi od strane talibana.

Nakon 20 godina ratovanja povukli vojsku

Bajden je prije nekoliko mjeseci donio odluku da povuče američke vojne snage iz Avganistana nakon 20 godina ratovanja na ovom području.

Mnogi smatraju da je njegova odluka označila početak kraja Avganistana, jer su talibani iskoristili povlačenje američke vojske da preuzmu većinu glavnih gradova provincija.

Kabul je zvanično pao juče, kada je predsjednik Ašraf Gani napustio zemlju i dobrovoljno predao vlast. Talibani su tada ušli u predsjedničku vilu i proglasili prevlast.

Foto: AP press

Ovo je dovelo do potpunog haosa na aerodromu u Kabulu, koji je trenutno pod kontrolom američke vojske.

Bajden je poslao oko 6.000 vojnika da obezbede evakuaciju ambasade i građana SAD, ali je su preplašeni stanovnici Avganistana pokušali da se ukrcaju na avione.

Iz potpunog očaja oni su napravili stampedo na aerodromu i na razne načine želeli da napuste domovinu.

Tragedija se dogodila kada su se ljudi vezali za točkove aviona i tom prilikom izgubili živote.

Foto: YouTube/Printscreen

Nekoliko stanovnika nastradalo je pri polijetanju aviona, jer su se grčevito držali za stepenice.

Američki vojnici ubili su dvojicu Avganistanaca nakon što su nepoznati napadači otvorili vatru na aerodromu u Kabulu.

Zasad je ukupno 10 ljudi stradalo u strahovitim pokušajima da pobjegnu od talibanske vlasti.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

(VIDEO) Vučić i Dodik na prijemu kod Putina u Moskvi

Predsjednici Srbije i Republike Srpske doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede

Predsjednik Rusije Vladimir Putin organizovao je u Kremlju prijem za svjetske zvaničnike koji su doputovali u Moskvu kako bi prisustvovali obiljeležavanju Dana pobjede.

U Kremlj su stigli i predsjednici Srbije i Republike Srpske Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, objavili su ruski mediji.

Zajedno sa Vladimirom Putinom, paradi će prisustvovati gosti iz cijelog svijeta, među kojima je 29 stranih lidera iz Kine, Brazila, Venecuele, Kube, Egipta i drugih država.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Izabran novi papa: Amerikanac Robert Francis Prevost

On će nositi ime papa Lav XIV

Foto: Reuters

Kardinal Robert Francis Prevost, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za novog papu, prenosi Rojters.

On će nositi ime papa Lav XIV.Bijeli dim pojavio se nešto nakon 18 sati iznad krova Sikstinske kapele u Vatikanu, a oglasila su se i zvona Bazilike Svetog Petra – potvrdivši da su kardinali izabrali novog papu.

Ime novog pape tradicionalnim proglasom „Habemus Papam“ (Imamo Papu) objavio je kardinal protođakon Dominik Mamberti.

(Foto: Beta/AP/Vatican Media)

Hiljade vjernika okupilo se na Trgu Svetog Petra u Rimu.Ranije danas, tokom dva jutarnja glasanja, iz dimnjaka Sikstinske kapele pojavio se crni dim, signalizirajući da kardinali nisu izabrali novog papu u tom glasanju.Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala u Sikstinskoj kapeli započeli su juče konklavu za izbor novog poglavara Rimokatoličke crkve.

S kardinalima iz 70 zemalja s pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.

Papa Franjo preinuo je 21. aprila, nakon što je 12 godina vladao Crkvom od 1,4 milijarde članova.Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Opet crni dim iz Vatikana: Novi papa nije izabran

Ne pojavljuje se dim poslije svakog od četiri glasanja. Tokom prvih glasanja ujutru i popodne, bijeli dim izlazi samo ako je papa izabran

Foto: EPA/MAURIZIO BRAMBATTI

Papa nije izabran – opet se pojavio oblak crnog dima koji izlaze sa krova Sikstinske kapele u Vatikanu.

Nakon ručka, slijede još dva glasanja – oko 17:30 i 19 časova.

Ne pojavljuje se dim poslije svakog od četiri glasanja. Tokom prvih glasanja ujutru i popodne, bijeli dim izlazi samo ako je papa izabran. U suprotnom, dim se emituje samo dvaput – na kraju jutarnje i na kraju večernje sesije.

Tokom ovog perioda, kardinalima koji učestvuju u izboru strogo je zabranjena komunikacija sa spoljnim svijetom.

Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala u Sikstinskoj kapeli započeli su juče konklavu za izbor novog poglavara Rimokatoličke crkve, koja bi mogla trajati, danima ili čak mjesecima.

S kardinalima iz 70 zemalja s pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.

Nema jasnog favorita, iako se smatra da italijanski kardinal Pjetro Parolin i filipinski kardinal Luis Antonio Tagle imaju najveće šanse.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije